Јutarnja magla ponegdje smanjuje vidljivost

0
AMSRS

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH vozi se po pretežno vlažnim kolovozima, ponegdje u kotlinama i uz riječne tokove, kao i u višim predjelima jutranja magla smanjuje vidljivost

Iz Auto-moto saveza Republike Srpske skreću pažnju na moguće sitnije odrone na dionicama usjecima i pored kamenih kosina, a vozačima savjetuju opreznu vožnju, prilagođenu stanju i uslovima na putu.

Zbog radova i privremene regulacije saobraćaja, na pojedinim dionicama vozi se usporeno, uz povremene zastoje.

Zbog izgradnje zvučnog zida izmijenjen je režim saobraćaja na dionici auto-puta Banjaluka – Prnjavor.

Zbog radova na raskrsnici na spoju auto-puta Banjaluka – Doboj i magistralnog puta Јohovac – Rudanka, izmijenjen je režim odvijanja saobraćaja na tom magistralnom putu.

Na dionici Modriča jedan – Vukosavlje/Јakeš/ – Podnovlje – Šešlije – Јohovac – Rudanka – Doboj – granica Republike Srpske/FBiH /Karuše/ zbog radova je izmijenjen režim odvijanja saobraćaja.

Radi uključivanja i isključivanja mehanizacije koja je angažovana na izgradnji auto-puta od petlje Јohovac do petlje Rudanka, izmijenjen je režim odvijanja saobraćaja na dionici magistralnog puta Rudanka – Doboj jedan.

Zbog radova na sanaciji klizišta na dionici magistralnog puta Prijedor – Kozarac, na lokalitetu Kalate, saobraćaj se odvija dvosmjerno, usporeno, obilaznicom koja se nalazi uz magistralni put i regulisan je privremenom signalizacijom.

U toku je izgradnja male hidroelektrane, zbog čega je izmijenjen režim u odvijanju saobraćaja na dionici magistralnog puta Kotor Varoš – Obodnik.

U toku je sanacija klizišta na regionalnom putu Kotor Varoš – Kneževo, u mjestu Živinice, pa su od 7.00 do 17.00 časova najavljene povremene obustave saobraćaja u trajanju maksimalno pet minuta.

Na regionalnom putu Crna Rijeka – Bjelajce 8.00 do 16.00 časova obustavljen je saobraćaj. Poslije 16.00 časova saobraćaj se odvija naizmjenično jednom trakom.

Zbog izgradnje raskrsnice na dionici magistralnog puta Gornja Vijaka jedan – Derventa i na regionalnom putu Gornja Vijaka jedan – Gornja Vijaka dva izmijenjen je režim odvijanja saobraćaja.

Zbog radova na magistralnom putu Drinjača – Milići – Vlasenica izmijenjen je režim odvijanja saobraćaja, pa iz AMS vozače mole da voze opreznije i sporije, te da poštuju privremeno postavljenu signalizaciju.

U toku je rekonstrukcija dionice magistralnog puta Čatrnja – Gradiška, zbog čega se saobraćaj odvija naizmjenično, jednom saobraćajnom trakom.

Na dionici magistralnog puta Banjaluka dva – Srpske Toplice za vrijeme izgradnje mosta preko rijeke Vrbas promijenjen je režim saobraćaja i regulisan privremenom signalizacijom.

Zbog deminerskih radova na dionici magistralnog puta Brod – Odžak u mjestu Klakar Donji u vremenu od 8.15 do 15.05 časova povremene su obustave u intervalima 30 minuta obustave i 10 minuta propuštanja saobraćaja.

Zbog deminerskih radova na dionici regionalnog puta Derventa – Podnovlje, na deminerskom radilištu “Gornji Božinci” u vremenu od 8.15 do 15.05 časova povremene su obustave saobraćaja u intervalima 30 minuta obustave i 10 minuta propuštanja saobraćaja.

Na regionalnom putu Ukrina – Klupe u mjestu Šnjegotina u toku je rekonstrukcija puta i drugog mosta, zbog čega se saobraćaj na mjestu izvođenja radova odvija naizmjenično jednom trakom.

U toku je izgradnja male hidroelektrane “Krupac” na rijeci Željeznici, zbog čega se saobraćaj na dionici magistralnog puta Krupac – granica Republike Srpske /Bogatići/ na području opština Istočna Ilidža i Trnovo odvija naizmjenično jednom trakom uz postavljene semafore.

Na dionici magistralnog puta Brod na Drini – granica BiH/Crne Gore /Šćepan Polje/ zabranjen je saobraćaj za sva vozila čija ukupna masa prelazi 16 tona.

Na regionalnom putu Površnice – Lopare saobraćaj teretnih vozila je preusmjeren na putni pravac Lopare – Priboj – Banj Brdo.

Zbog klizišta, jednom trakom naizmjenično saobraća se na regionalnom putu Ukrina – Gornja Vijaka, kao i na na regionalnom putu Šekovići – Caparde.

Na lokalnom putu Gornja i Donja Piskavica u mjestu Strike saobraćaj se, zbog klizišta, odvija jednom trakom naizmjenično.

Zbog pokretanja klizišta na lokalnom putu Svodna – Brezici na području opštine Novi Grad saobraćaj se odvija jednom trakom.

Na području FBiH na magistralnom putu Srebrenik – Orašje obustavljen je saobraćaj kroz tunel “Ormanica”.

Sva vozila iz pravca Tuzle i Srebrenika preusmjerena su obilaznicom u neposrednoj blizini tunela, dok su vozila iz pravca Orašja i Gradačca preusmjerena na alternativni pravac /raskrsnica Ormanica – raskrsnica Vučkovci – Srnice – Bukva – regionalni put prema Srebreniku/.

Putnička vozila mogu koristiti i saobraćajnicu Srnice Donje – Špionica.

Saobraćaj je zbog radova obustavljen i u tunelu “Vinac” na magistralnom putu Јajce – Donji Vakuf i preusmjeren na obilaznicu oko tunela.

Na dionici magistralnog puta Zenica – Nemila kroz tunel “Vranduk” od 21.00 do 5.30 časova na snazi je obustava saobraćaja zbog radova na asfaltiranju.

Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila teža od 7,5 tona alternativne pravce Doboj – Šićki Brod – Sarajevo i Žepče – Zavidovići – Olovo – Sarajevo.

Zbog radova na mostu preko rijeke Tinje, u mjestu Drenik na putu Srebrenik – Šićki Brod saobraća se naizmjenično jednom trakom.

Radovi na mostu izvode se i preko rijeke Ljubine, na putnom pravcu Olovo – Semizovac. Za vrijeme radova u funkciji je obilaznica u neposrednoj blizini.

Na graničnim prelazima u BiH jutros nema dužih čekanja.

Zbog radova obustavljen je saobraćaj na graničnom prelazu Deleuša – Vraćenovići sa Crnom Gorom, a za vrijeme ove obustave saobraćaj se preusmjerava na druge granične prelaze.

BiH otvorila je granice prema Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.

Odluka se odnosi samo na građane te tri zemlje, dok državljani ostalih zemalja u BiH mogu ući ukoliko imaju opravdane razloge i negativan test na virus Kovid-19, ne stariji od 72 časa.

Crna Gora je otvorila granice za državljane BiH. Srbija je otvorila svoje granične prelaze za putnički i robni saobraćaj bez neophodnog testa na virus korona i dozvole komisije.

Ulazak u Hrvatsku dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila.

Imajući u vidu ogromne napore koje medicinski radnici u Republici Srpskoj svakog dana ulažu da pomognu svim oboljelima uprkos opasnosti od virusa korona, AMS Republike Srpske donio je odluku da besplatno pruži uslugu prevoza vozila zdravstvenih radnika Srpske koji ostanu u kvaru ili im zatreba druga vrsta pomoći na putu na teritoriji Republike Srpske i BiH.

/Srna/

Zora Vidović, ministarka finansija RS: Novac MMF-a puni i lokalne budžete

0

Novac koji pripada Republici Srpskoj iz aranžmana BiH sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) usmjeren je za saniranje posljedica virusa korona u privrednom sektoru te pomoć zdravstvu, a dio sredstava završiće u budžetima gradova i opština te u Garantnom fondu.

Potvrdila je to juče za “Glas Srpske” ministarska finansija Srpske Zora Vidović nakon što su konačno, nakon duže od mjesec, ispunjeni svi uslovi da 330 miliona evra bude raspodijeljeno između različitih nivoa vlasti u BiH.

MMF je, na osnovu postignutog dogovora nadležnih u BiH, 23. aprila na račun Centralne banke uplatio dogovoreni iznos. Zbog niza problema i drugih nesuglasica unutar BiH, prije svega partnera u FBiH, novac je bio pod ključem sve do utorka kada je Savjet ministara BiH jednoglasno usvojio dodatnu odluka.

Srpskoj, prema računici, pripada oko 243 miliona maraka i juče je, kako je potvrđeno iz Centralne banke, uplaćen na račun. Vidovićeva je istakla da je jasno definisano na šta će biti utrošen.

– Sredstva će isključivo biti utrošena za pomoć zdravstvenom sektoru i za privredi u suzbijanju negativnih posljedica virusa korona, od isplate plata i doprinosa do pomoći onim privrednim subjektima koji su imali smanjen obim posla. Dio ćemo usmjeriti i prema lokalnim zajednicama jer imaju izuzetno veliki pad prihoda od indirektnih poreza – rekla je Vidovićeva.

Dio sredstava biće, iako se to posmatra kao privreda u cjelini, usmjeren i u Garantni fond Srpske kao garancija za kredite za kojima će posegnuti preduzeća da bi oporavili svoju likvidnost i vratili na nivo poslovanja prije “kovida 19”.

– Sve što je do sada isplaćeno iz budžeta od plata, doprinosa i zdravstva je dato je iz budžeta i to će se pokriti. Ima još velikih potreba za zdravstvo što ćemo moći da uzmemo iz ovog aranžmana – zaključila je Vidovićeva.

Iz Centralne banke BiH juče je saopšteno da su zaprimili odluku Savjeta ministara BiH o rasporedu sredstava Instrumenata za brzo finansiranje (RFI) od MMF-a, čime su se stekli uslovi za raspodjelu i doznačavanje novca na podračune ministarstava finansija Srpske i Federacije BiH, te Brčko distrikta. Sredstva će biti raspoređena po osnovu Instrukcije o alokaciji sredstava Ministarstva finansija i trezora BiH i to 61,5 odsto za FBiH sa svojih deset kantona, 37,5 odsto za Republiku Srpsku i jedan odsto za Brčko distrikt.

Srpska je, zbog pandemije virusa korona, u maju usvojila i Rebalans budžeta.

Otplata
Otplatu duga, kako je objavljeno, vrše entiteti i Brčko distrikt u skladu sa zakonskim propisima kojima je regulisano izmirenje obaveza prema međunarodnim finansijskim institucijama prema utvrđenim otplatnim planovima. Trenutna kamatna stopa je na bazi 1,05 odsto uz grejs-period od 39 mjeseci. Kredit se vraća u osam kvartalnih anuiteta.

/Glas Srpske/

POZIV PRIVREDNICIMA NA XI SJEDNICU PRIVREDNOG SAVJETA U PROŠIRENOM SASTAVU

0

Načelnik opštine Prnjavor poziva sve privrednike sa područja opštine Prnjavor na XI sjednicu Privrednog savjeta u proširenom sastavu, koja će biti održana 04. juna, sa početkom u 11.00 časova, u prostorijama prnjavorskog Centra za kulturu.

Tema sastanka biće analiza posljedica pandemije virusa “COVID-19” na poslovne subjekte opštine Prnjavor, te mjere podrške lokalnoj privredi.

/Opština Prnjavor/

Višković: Radili smo časno i pošteno, kritikuju nas neradnici

0

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković istakao je da su predstavnici vlasti u Srpskoj za vrijeme epidemije virusa korona radili u skladu sa zakonskim propisima, časno i pošteno, a da najviše kritika dolazi od onih koji najmanje rade i koji su se skrivali za vrijeme epidemije.

“Rezultati institucija Srpske su vidljivi ako ćemo govoriti pošteno i realno, a ne kao neki koji nisu ništa uradili tokom epidemije nego su negdje bili sakriveni, ali danas sve znaju. Spasili smo zdravstveni sistem i zdravlje ljudi jer smo imali dovoljno zaštitne opreme i zdravstvenih kapaciteta. Zahvaljujem zdravstvenim radnicima i građanima koji su poštovanjem mjera doprinijeli da kroz epidemiju prođemo sa što je moguće manje problema”, istakao je Višković.

On je naglasio da opozicije može da napada vlast, ali da će građani donijeti konačan sud.

“Građani znaju šta i kako radimo i jedino u što vjerujem je sud javnosti koja na izborima kaže kome daje povjerenje. Nije sva pamet izaći i kritikovati. Najviše kritikuju oni koji najmanje rade. Čestiti domaćini koji stvaraju i doprinose mogu ukazati na neke stvari, ali od tih ljudi ćete čuti malo kritika”, rekao je Višković za ATV.

On je dodao da ljudi koji ništa u životu nisu napravili, nemaju ništa iza sebe i ne mogu pokazati nijedan objekat koji su izgradili za vrijeme svoje vladavine, misle da sve znaju i sve kritikuju.

Premijer Srpske je naglasio da ne može ni da zamisli da je neko u situaciji kakva je bila tokom epidemije pomislio da se okoristi.

“Da ponovo dođem u istu poziciju ponovo bih donosio teške odluke i bio spreman da nekim kritičarima poslije odgovaram. Tada nije bilo izbora, bilo je samo pitanje da nešto imate ili nemate”, poručio je Višković.

On je naglasio da je odluka o zatvaranju škola, fakulteta i vrtića bila na udaru kritičara koji su tvrdili da je godina izgubljena za obrazovanje.

“Pogledajte gdje smo danas. Ako imamo nešto dobro iz ove epidemije, to je da smo vrlo brzo putem našeg Pedagoškog zavoda i uz pomoć Javnog servisa omogućili onlajn nastavu. Danas Srpska prima pohvale za to što je urađeno. Nema tih kritičara da govore o nastavi na daljinu koju privodimo kraju u skladu sa procedurama. Donijeli smo uredbe sa zakonskom snagom koje su sve definisale i vrlo brzo ćemo zakonski regulisati da mogućnost izvođenja nastave na taj način postoji i ubuduće”, naveo je Višković.

On je naglasio da je epidemija još jednom pokazala da je Republika Srpska najveći benefit koji imamo.

“Da nismo imali Srpsku ne znam kako bi prošli kroz ovo. Ne želim se baviti tuđim dvorištem, ali vidjeli smo da su Hercegovačko-neretvanski kanton i bolnica u Mostaru bili u ogromnim problemima, a da nije pokazana briga iz Sarajeva za te ljude. Šta bi se desilo da nemamo Srpsku, pa da u Banjaluci čekamo da iz Sarajeva dobijemo maske, odijela, respiratore i sve drugo što je bilo neophodno”, upitao je Višković.

On je naglasio da je opredjeljenje Republičkog štaba za vanredne situacije da se svi u Srpskoj ponašaju odgovorno kao i na početku epidemije i da građani slušaju savjete struke.

“Struka će nam reći koje od mjera će ostati i u narednom periodu. Ono što je u ovom trenutku nepoznanica jeste da li će se i u kojem obimu virus vratiti na jesen. Mi preduzimamo mjere da budemo spremni za svaki scenario”, istakao je predsjednik Vlade Srpske.

Podsjetivši da je Vlada u protekla tri mjeseca u vidu olakšica i subvencija značajno intervenisala u raznim oblastima kao što su privreda, poljoprivreda, turizam i druge oblasti, Višković je poručio da će tako nastaviti i u narednom periodu.

“Subjekti u oblasti turizma i ugostiteljstva su zabranom kretanja lica pretrpjeli veliku štetu. Da bi smo im pomogli donijeli smo odluku da vaučerima u iznosu od 100 KM podstaknemo građane Srpske da provedu nekoliko dana odmora na nekoj od naših turističkih destinacija. Već vidim da hotelijeri, banje, turističke organizacije i lokalne zajednice nude i svoje olakšice i benefite građanima”, naveo je Višković.

/Srna/

PD ”Korak više”: Park iz doba Jure ili nebrušeni dijamant prirode (FOTO)

0

Kotor Varoš je malo mjesto ušuškano u lijepoj prirodi. Danas se razvija u mali industrijski gradić i sve više gubi ono ,,varoš, a poprima malo urbanije obrise. Kotor Varoš je mjesto dobrih ljudi, gostoprimljivih za sve, od ljubitelja dobre muzike, rokera, bajkera, planinara i mjesto gdje živi Dalton. Dalton se u zadnja vremena malo ulijenio, a sila je to od čovjeka i planinara. Dalton je opjevan i u pjesmama našim, a jedna od njih glasi:

„Oj Daltone, gorski tiću
lijepo biješe na Ljubiću.
Pre no što se vrate rode
dođi opet u pohode.
Biće svega, malo pride, rado tebe oči vide.
Noga laka, čast svaka.
Pohode nam stopa piše, pozdravlja te Korak Više“.

Dalton će se vratiti, a dok ne dođe ponovo, malo ćemo sami bazati kroz njegovo ,,dvorište”.

Tu u blizini, ,,varoši” ima jedan biser prirode, neizbrušeni i neiskorišteni dijamant prirodni. U Evropi bi od toga napravili takvu atrakciju i turističku destinaciju, da bi samo kapalo i kapalo. Nisu džaba Austrijanci gore iznad prugu pravili, ono da drvo izvlače, ali da vladaše malo duže, možda bi kakvo ljetovalište napravili. Hvala Bogu da nisu jer danas ne bi imali ,,park iz doba Jure”.

Te prirodne ljepote vodopada Skakavac I, Skakavac II, predjeli gdje se nalaze, bogatstvo biljnog svijeta, sve to uklopljeno i ušuškano tako blizu nama, da je lako pala odluka gdje ići na ,,drugi omladinski let” i pokazati nešto nesvakidašnje, doživjeti još jedan divan dan i predivno druženje sa našim omladincima.

I ta mladost, kao da je čekala negdje iz prikrajka samo poziv da se negdje ide, da se planinari, da se druži s prirodom i u prirodi provodi vrijeme, da se izađe iz one poznate kolotečine i bar malo vrati ,,izvoru” života- prirodi. Lijepo je takvu mladost povesti, te podijeliti iskustva i prenijeti im nešto znanja za boravak u prirodi. Na Ljubiću, nihovom prvom letu bi nešto više od 20 planinara, raširi se priča i dođe na zborno mjesto njih skoro 50.

Snaga je to, ona unutrašnja, iskonska, koja će ići naprijed i nadamo se, kao talas, preplaviti još mnogo, mnogo planina. Biće to sve dobro. Dođoše da ih podrže naši prijatelji iz PD ,,Vizant”, uvijek rado viđeni na stazi, a dobra su ekipa, jednom riječju ljudine. Dođe Zoka, dođe i Tanja i vječni mladić koji ne skida osmijeh sa lica Pero. Ima tu i naših iskusnih planinara, logističari pravi , Bobo, Bojana, Dragan i nezaobilazna, omladini omiljena, Ljilja.

Tu je za podršku i ekipa ,,pjetlića”, njih četvoro ovaj put, Matej, Filip, Elena i Jovan, pa pred njima nema ono „ne može se penjati“. Idu pjetlići naši po logici ,,šta zna dijete šta je teško”, ako su mame i tate tu nema problema nikakvih. Tek za njih je bio doživljaj ići niz uže, a smijeh i cika odzvanjao je šumom kao da su na kakvom ringišpilu.

Kreće se tačno u 07:00h, čekaju neizvjesnost k'o ,,zapete puške”. Za većinu su ovo prvi izleti te vrste. Njihovo šarenilo, pogledi, pitanja, vraćaju nas u neka vremena kada smo i mi počinjali i učili prve ,,planinarske korake”. E to iskustvo i mnogo, mnogo više drugih stvari proćićemo zajedno prije nego što odlete negdje dalje u svijet, a njihovo gnijezdo će uvijek biti tu i radovati se svim njihovim letovima.

Nakon nekih sat i po stiže se blizu polazne tačke. Kraći odmor i za 30 minuta, svi izašli iz busa u uz graju kreće se ka ulazu u ,,park” na kraju sela. Ode mladost, jedva se stiže, ali naučiće brzo da se treba i vratiti. Dan sa malo oblaka, kroz koje se probija sunce obećava da kiše neće biti, a padala je prethodnih dana obilno, tako da je staza i mokra i klizava i blatnjava i svakakva, ali i to je dobro za prvi put jer eto odmah čeličenja i prilike da se vidi da nije uvijek sve idealno, a može biti lijepo. Lekcija ,,tri u jedan”,a šta bi, evo slijedi.

Čim se zađe malo u šumu, klizavu i pomalo blatnu, nauči se prva lekcija šta znači osnovna stvar u planinarenju – planinarska obuća. Priroda lijepa, vazduh svjež para kroz tijela, cvrkut ptica i žuborenje vode, biljni svijet, samo tiho i polako obuzima mlade planinare. Bez većih teškoća stiže se na prvu tačku Skakavac I, a prije toga bi lekcija druga.

Zbog klizavog terena, veličine grupe, bezbjednosti grupe razvuče se uže da se lakše savlada taj kraći i strmiji dio, gdje je pogled niz stranu baš onako strm. Lekcija kretanja uz i niz uže prođe uz pomoć ,,stare garde” bez većih problema, ako se izuzme po koji spust na ,,debelo meso”. Ništa strašno i sve prođe uz osmijeh, a kako ko uspješno pređe ostali plješću ko da je postignut odlučujući poen na ligi šampiona.

Stiže se na ,,keca” i kad vidješe gdje su čekanja nema. Slike u razne veličine, a sve da se i vodopad zakači. Slika se svako sa svakim, a svježina u vidu vodene prašine ne smeta ni malo. Kad se malo pribra ekipa i osvježi krenu se dalje.

Put sada vodi gore prema staroj, sada već neprepoznatljivoj pruzi. E rođaci , bi i to lekcija treća. Kako ići uz brdo po klizavom terenu sa što manje ,,šlajdranja” i sa što manje utroška energije.

Izađe se dobro, srcem se penje, želja ne jenjava. Na pruzi nekoga ne možeš ni ubijediti da je tu bila pruga sve dok kasnije ne dođoše do starog tunela. Nema to ni veze, idemo dalje.

Vrijeme je za koji zalogaj signaliziraju stomaci, a i dobra je prilika i lijepo mjesto za odmor jer se glavni vodopad vidio. Inače u zimskim uslovima kad je zaleđen uz njega uz pomoć cepina penju planinari i tako bruse svoje vještine. Obavi se tu nezaobilazno zajedničko slikanje, jer ako se ne vidi nije se ni bilo. Svi se sakupiše oko zastave i stvarno penjaše svi ko jedan.

Ide dalje put do tunela, čisto da se vidi kakav je i gdje je nekada most postojao. Pošto je grupa velika, a podne dobrano odmaklo, put dalje nije baš ,,pod moranje” i svi se složiše da se krene nazad. Kad se uvjerišmo da to iskreno i misle i da žala nema, krenu se nazad. Nije planina zec, ostaće tu,a sledeći put doći će se maksuz da se vidi i taj Skakavac II i još jedno spuštanje i odpenjavanje niz stranu. I ovo do sada bi dosta, a klizav teren mogao je samo da pokvari do sada pun i potpun užitak.

Već pomalo umorna krenu ekipa nazad. Već se malo bolje poznaju, druže se, ne odvajau se i već na drugom ,,letu” naziru se kontrure buduće planinarske ekipe koja bi trebalo da još dugo, dugo nosi boje Društva i obučava neke nove omladince, ali ima za to vremena na pretek. Eto ukratko tako to bi.

U busu, neki brzo zaspaše, neki gledaju okolo kao da bi sve popeli što oči vide, neki se još ,,traže” i sve je to dobro, a pitaju: ,,Gdje idemo sledeći put”?. Idemo opet malo dalje i malo višlje. Takav je red, jer sa visine, daleko se vidi, a naši omladinci daleko treba i da vide i da odlete.

Tekst: Aleksandar Garić
Fotografije: Adrijana Janjić, Jovana Topić

PRODUŽEN ROK ZA PRIJAVU ZA IZBOR NAJUREĐENIJEG DVORIŠTA U OVOJ GODINI

0

Rok za prijavu za izbor najuređenijeg dvorišta na području opštine produžen je do 20. juna 2020. godine, a pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica.

Pravila izbora su izmjenjena u odnosu na ranije godine zbog trenutne epidemiološke situacije, a kandidati svoja dvorišta mogu prijaviti isključivo putem elektronske pošte.

Prema novim pravilima, sugrađani koji žele da učestvuju u ovom takmičenju, potrebno je da na i-mejl: [email protected] pošalju prijavu koja mora sadržavati ime i prezime fizičkog lica/naziv organizacije koje se prijavljuje, adresu i kontakt telefon, kao i 10 odabranih fotografija dvorišta/kruga/balkona/domaćinstva.

Takmičenje je organizovano u pet kategorija i to: najuređenije privatno dvorište, najuređenije dvorište zajednice etažnih vlasnika, najuređenije dvorište poslovnih subjekata, organizacija i javnih ustanova i najuređeniji balkon.

Posebna kategorija će biti izbor najuređenijeg domaćinstva na selu, u cilju promocije poljoprivredne proizvodnje i života na selu.

Po zaključenju prijava (rok 20. juni), građani će biti u prilici da sami izaberu pobjednike, onlajn glasanjem putem zvanične fejsbuk stranice načelnika opštine, Darka Tomaša. Komisija za izbor najuređenijeg dvorišta proglasiće pet nauređenijih.

Za najbolje uređena dvorišta predviđene su i novčane nagrade.

/Opština Prnjavor/

Preminuo posljednji Srbin u Dečanima

0

Boško Ćirić /58/, jedini Srbin koji je živio u Dečanima pronađen je mrtav u svom stanu i vjeruje se da je smrt nastupila nenasilno, rečeno je “Sputnjiku” u manastiru Visoki Dečani.

Ćirić je posljednjih mjeseci bio lošeg zdravlja, a sahraniće ga dečanski monasi na pravoslavnom groblju koje se nalazi u blizini manastira.

Ćirić je rođeni Dečanac, a svoj zavičaj je morao da napusti u junu 1999. godine.

Vratio se prije desetak godina i prve tri godine, dok nije vratio stan u centru varoši, boravio je u dečanskom manastiru.

Prema istom izvoru, Albanci su ga poštovali i nikada nije imao problem zato što je Srbin.

Ćirićev nestanak su policiji prijavili njegovi prijatelji, pošto se nekoliko dana nije javljao na telefon.

Uz sudsko odobrenje i u prisustvu Unmika i Kfora, u Ćirićev stan su provalili vatrogasci i njega zatekli mrtvog na podu.

Tijelo je već bilo u fazi raspadanja i prebačeno je u Klinički centar u Prištini gdje će biti obavljena obdukcija.

/Srna/

Nakon direktorke, uhapšena i vlasnica doma za stare u Negotinu

0

Vlasnica doma za stara lica “Radost” u Negotinu B.D. (60), u kojem je tokom epidemije korona virusa oboljelo 49, a preminulo šest korisnika, uhapšena je, javljaju beogradski mediji.

Njoj je određeno zadržavanje od 48 sati zbog sumnje da je B. P., direktorku te ustanove, podstrekla da ne prijavi da su se kod pojedinih štićenika doma pojavili simptomi KOVID 19, što je dovelo do smrti više osoba.

Vlasnici Doma za stara lica “Radost” se na teret stavlja teško djelo protiv zdravlja ljudi za koje je predvidena kazna od dvije do 12 godina, navode “Novosti”.

Direktorka Doma B.P. uhapšena je 19. maja zbog sumnje da nije preduzela propisane i potrebne mjere za sprečavanje širenja koronavirusa u svojoj ustanovi.

/Tanjug/Nezavisne/