Ili izmjena pravila ili bojkot izbora?

0

U slučaju da Izborni zakon BiH ostane nepromijenjen u dijelu unapređenja izbornog procesa i elektronskog glasanja, opozicija, barem njen dio, razmišlja o bojkotu opštih izbora 2022. godine.

“Krajnje je vrijeme da se promijeni Izborni zakon i da se mijenjaju pravila jer izborni proces sve više postaje besmislen. Prijetnje, ucjene, manipulacije, dodavanje, doiksavanje… nisu odraz stvarne volje građana u BiH. Treba dobro razmisliti i učiniti napor da se to uradi, ukoliko je moguće u ovoj godini, a najkasnije do sljedećih opštih izbora, jer imamo osjećaj da će 2022. godine besmisleno biti izlaziti na izobre”, rekao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

Ovih dana priča o bojkotu izbora posebno je aktuelna u Srbiji, gdje će se sasvim sigurno dio opozicionih stranaka odlučiti da na njih ne izađe, a takva situacija, gotovo je sigurno, desila bi se i u BiH. Recimo, za razliku od PDP-a, u SDP-u smatraju da je bojkot izbora glupost, i pored toga što je nesporno da je izborni proces kompromitovan.

“Ono što smo mi predložili jesu protesti ispred CIK-a jer znamo da je pet od sedam članova istekao mandat, a nakon toga i izmjena Izbornog zakona u smislu elektronskog unapređenja procesa. Ukoliko to uspijemo, to će biti unapređenje. Ukoliko ne, stranke opozicije moraju s više kapaciteta da kontrolišu izborni proces. Postoji kapacitet opozicije da to iskontroliše i na tome treba raditi, a ne tražiti izgovore”, rekao je Vojin Mijatović, potpredsjednik SDP-a.

I u SDS-u kažu da se po pitanju unapređenja izbornog procesa i izmjena Izbornog zakona nešto mora mijenjati jer na nedavno završenim izborima u Hrvatskoj moglo se već u 22 časa vidjeti ko je pobjednik, dok se u BiH na to čeka mjesec dana zbog nekih vreća iz inostranstva, sabiranja i štimanja.

“Postavlja se pitanje objektivnosti i realnosti izlaska i na lokalne izbore, a pogotovo na one 2022. godine, ukoliko se na ovom segmentu ništa ne uradi. Imamo priču na nivou Vlade RS o digitalizaciji cijelog društva, a imamo izborni proces koji je kao u Kraljevini SHS”, rekao je Zoran Latinović, generalni sekretar SDS-a.

Ono oko čega se manje-više svi slažu jeste da bez pritiska međunarodne zajednice i Evropske unije Izborni zakon u BiH neće biti moguće izmjeniti, pa ni u dijelu modernizacije izbornog procesa, a kamoli dijela koji se odnosi na presude Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava.

Sudeći prema stavovima zvaničnika, i u Evropskoj uniji shvatili su neophodnost izmjene Izbornog zakona BiH s obzirom na to da je Johan Zatler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, rekao nedavno “Nezavisnim” da je za lokalne izbore moguće uraditi određena poboljšanja, ali da je generalna ideja da se sveobuhvatnijom reformom ide do izbora 2022. godine.

I Tanja Topić, politička analitičarka, kaže da je neophodno da se unaprijedi izborni proces jer on nije potpuno transparentan i oslobođen prevara i manipulacija.

“Vladajuće strukture ne pokazuju preveliki interes da nešto mijenjaju jer zasad u potpunosti kontrolišu izborni proces. Sam bojkot opozicije neće ništa promijeniti, a sem toga upitno je ko će sve ostati na opozicionoj strani do narednih izbora”, rekla je Topićeva, dodajući da promjenu Izbornog zakona i uvođenje novina isključivo vidi kroz pritisak međunarodnih aktera.

(Nezavisne)

Himalajsko jezero krije kosti nekoliko stotina ljudi

0

Ropkund, jezero locirano u indijskom dijelu Himalaja, jedno je od najtajanstvenijih znamenitosti na svijetu i to zbog stotina ljudskih kostura koji se nalaze u njemu. Najstariji potiču iz sedmog vijeka.

Nakon jezivih pronalazaka kostura, Ropkund je prozvan Jezerom kostura, a nalazi se na Himalajima, na nadmorskoj visini od čak 5.020 metara. Usljed pronalazaka drevnih ljudskih ostataka, naučnici su razradili brojne teorije o njihovom porijeklu, a najviše su se složili oko toga da su svi pripadali grupi ljudi koja je najvjerovatnije umrla zbog epidemije.

Međutim, njih pobija novije istraživanje, koje su sproveli naučnici iz Indije, SAD i Njemačke. Najnovije DNK analize su radili na kostima koje su pripadale 38 ljudi. Prva stvar koja ih je zapanjila je to da ostaci nisu pripadali jednoj grupi ljudi, već najmanje dvjema grupama i to s vremenskom razlikom od čak hiljadu godina.

Među 38 kostura – 23 su pripadala muškarcima, a 15 ženama. Naučnici nisu mogli utvrditi uzrok smrti analiziranih kostura.

Teško je vjerovati da su sve osobe čiji se kosturi nalaze u jezeru umrle na isti način, objasnio je Eadaoin Harni s Harvarda, naučnik koji je predvodio najnovija istraživanja.

Niti jedna od 38 osoba čiji su kosturi analizirani nije bila u rodu s ostalima, svi su pripadali različitim dobnim grupama i imali su drastično različitu prehranu.

Prvi put kosti više od 300 ljudi su pronađene 1942. godine te su se na njima i dalje nalazili komadi mesa s obzirom na to da je jezero 11 mjeseci u godini potpuno zaleđeno. Uz njih su pronađeni i drveni artefakti, koplja, kožna obuća i prstenje.

(Nature/Nezavisne)

Ana Bekuta: Bila sam životno ugrožena

0

Pjevačica Ana Bekuta otvorila je dušu i priznala zbog čega je morala smršaviti, kao i zbog čega joj je partner Milutin Mrkonjić Mrka veliki oslonac u životu.

“Imala sam metaboličke probleme svih mogućih vrsta. Možda sam bila i životno ugrožena, a da toga nisam bila ni svjesna. To je bio snažan motiv da otpočnem nov način ishrane. Imam dosta energije i svoj napredak ocjenjujem isključivo po tom osjećaju. Kilograme ne mjerim, jer brojke su relativna stvar”, rekla je Ana za “Svet”.

Ana Bekuta dotakla se ovom prilikom i svog ljubavnog života, a samim tim govorila je i o svom dugogodišnjem partneru Milutinu Mrkonjiću.

“Milutin i ja smo već skoro osam godina zajedno i on je veoma važan činilac u mom razvoju kao žene. Pun je iskustva koje sa mnom nesebično dijeli, pruža mi savjete i imamo divnu komunikaciju jer se odlično razumijemo. Pored čitave gungule koja nas prati, interesiranja medija za našu vezu, uspijevamo da jedno drugom budemo dovoljni i da u svom domu uživamo tiho, mirno, sasvim uobičajeno. Milutin ne voli kada ga nazovu političarom. On je inžinjer, a u politiku je ušao sa 65 godina. Kada se ljudi sretnu, kada se prepoznaju, jedni drugima čuvaju leđa”, izjavila je pjevačica.

Ostaje evropska perspektiva za zemlje Balkana

0

Iako je bilo očekivano da će nova metodologija za pregovarački proces biti predstavljena javnosti još ove sedmice, iz Brisela stižu informacije da će doći do manjeg kašnjenja, ali da suština prijedloga koji su se čuli u javnosti ostaju ista.

Naime, podsjećanja radi, jedna od najvećih novina bi bila mogućnost vraćanja “na popravni” zemalja za koje bi se utvrdilo da su napravile nazadak u odnosu na kriterijume za članstvo. Kako će u konačnici izgledati nova metodologija, ostaje da se vidi.

“Nezavisnim” je juče Ana Pisonero, službenica za odnose s javnošću Evropske komisije, kratko pojasnila da odlaganje neće biti dugo te da će metodologija uskoro biti predstavljena.

Johan Zatler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, “Nezavisnim” je rekao da ni u novoj metodologiji ne treba očekivati ništa suštinski novo. Prema njegovim riječima, naime, čak i to zloglasno vraćanje zemalja nije novi instrument, već da je i dosad taj mehanizam suštinski postojao, ali da nije korišten.

“Ono što smo naučili iz dosadašnjeg procesa, koji uključuje pregovore o poglavljima, je da kad otvorite poglavlja očekivanje da će se napraviti iskoraci nije baš donijelo rezultate. Pogledajte Srbiju i Crnu Goru, od 35 poglavlja samo dva su zatvorili, tako da će tu biti razlika u smislu načina vođenja pregovora, provjera koje se rade, rokova, koja aktivnost ima koji rok i tako dalje”, rekao je Zatler “Nezavisnim”.

Pojasnio je da će ta mogućnost “vraćanja” biti stvarni instrument, te da će se ubuduće više nego dosad insistirati na vladavini prava.

“Ono što je najvažnije je da ostaje evropska perspektiva za svih šest zemalja zapadnog Balkana. Ono naše inicijalno obećanje koje je za vas najrelevantnije je da se morate prilagoditi ako hoćete da postanete dio kluba”, rekao je on.

Faris Kočan, istraživač na Fakultetu za društvene nauke u Ljubljani, kaže za “Nezavisne” da se već neko vrijeme u briselskim kuloarima i na konferencijama govori o francuskom prijedlogu da se zemlje koje ostvare nazadak vrate na prethodnu fazu pregovora.

“Ovaj prijedlog u principu nije loš, jer postepeno priprema zemlje za apsorpciju evropskih sredstava i evropeizaciju državnih i javnih uprava i javnih politika na sektorski način, ali to ne može biti zakrpa na rani koju je Emanuel Makron, francuski predsjednik, nanio svojim vetom. Takve alternative ili prijedlozi takođe bi se mogli tražiti uz uslov da dobiju zeleno svjetlo Sjeverne Makedonije i Albanije”, ističe Kočan za “Nezavisne”.

Međutim, zabrinut je šta bi se moglo desiti s procesom pristupanja ako ne bude bilo saglasnosti između zemalja članica s obzirom na to da postoji razlika između istočnih i zapadnih zemalja članica EU o tome kakvu metodologiju treba primijeniti.

Naime, kako nam je objasnio jedan od naših sagovornika iz Brisela koji je želio da ostane anoniman, zemlje Višegradske grupe, odnosno Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka, žele da se proces primanja zemalja zapadnog Balkana dodatno ubrza, dok su zemlje Zapada, naročito Francuska i Nizozemska, da se proces uspori, ako ne i skroz zaustavi. Ove zemlje se boje da bi nedovoljan napredak u oblasti ljudskih prava i pravne države mogao destabilizovati EU.

Takođe, kako su “Nezavisne” prve pisale, očekuje se i imenovanje specijalnog predstavnika EU za zapadni Balkan, a neki mediji pišu da bi se na toj poziciji najvjerovatnije mogao naći slovački diplomata Miroslav Lajčak, koji je bio i visoki predstavnik u BiH od juna 2007. do marta 2009. godine.

Zvizdić i Čović s Varheljijem

Predstojeći samit u Zagrebu biće prilika za fokusiranje na Balkan te za podsticanje razvoja obrazovanja i ekonomije, rekao je Oliver Varhelji, komesar za proširenje, nakon razgovora s Denisom Zvizdićem, predsjedavajućem Predstavničkog doma BiH, i Draganom Čovićem, predsjedavajućim Doma naroda BiH, nakon sastanka u Briselu.

Zvizdić i Čović su iskazali potpunu opredijeljenost i posvećenost BiH svim procesima koji je vode ka evropskim integracijama, ekonomskom rastu i razvoju, jačanju vladavine prava i daljoj saradnji sa zemljama u regionu.

Zvizdić je rekao da su evropske integracije najefikasniji instrument za prihvatanje evropskih vrijednosti, dok je Čović istakao značaj evropskih integracija u svjetlu jačanja unutrašnje stabilnosti BiH te je naglasio potrebu izmjene Izbornog zakona BiH.

/Nezavisne/

Saši Iliću uručena Ninova nagrada

0
Piscu Saši Iliću večeras je uručena Ninova nagrada za roman “Pas i kontrabas” u izdanju “Orfelina”.

Svečanost je održana u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu, a Iliću, koji je 66. dobitnik prestižne književne nagrade, priznanje je uručio predsjednik žirija za dodjelu nagrade Teofil Pančić.

Ilić je zahvalio za nagradu i istakao da je dubrovački komediograf iz renesanse Marin Držić govorio o svjetskoj pozornici na kojoj se smjenjuju ljudi nahvo (loši) i ljudi nazbi (dobri).

“Uvek je bilo ljudi nahvo više, ali iako vode bitku može se lako prepoznati koji su jedni, a koji su drugi. “Jedni su pravi, a drugi su nahvo i ostaće potištenjaci vazda”, govorio je Držić”, rekao je Ilić.

On je dodao da i među piscima romana ima onih nahvo i onih nazbi, što se može prepoznati u dugoj istoriji Ninove nagrade koju je danas primio.

Novčani iznos nagrade iznosi milion dinara (oko 8.510 evra), a sponzori su Sberbanka, kao i domaća i strana kompanija koje su odlučile da ostanu anonimne kako bi sva pažnja bila usmjerena na pisca i njegovo djelo.

Ninova nagrada “Ličnost godine” ove godine je uručena Aleksandru Obradoviću, kojeg dio opozicije vidi kao uzbunjivača iz preduzeća “Krušik”, a Tužilaštvo za visoko-tehnološki kriminal tereti za prikupljanje i odavanje poslovnih tajni.

Osim Pančića, u žiriju su bili Marija Nenezić, Branko Kukić, Ivan Milenković i Marjan Čakarević, prenosi RTS.

Dan prije proglašenja ovogodšnjeg laureata, na bojkot NIN-ove nagrade pozvalo je 18 pisaca, koji u otvorenom pismu javnosti od svojih izdavača traže da njihova djela više ne prijavljuju za NIN-ovu nagradu jer je, kako tvrde, izgubila smisao.

Prestižno priznanje dodjeljuje se od 1954. godine, a prvi dobitnik bio je Dobrica Ćosić za roman “Koreni”.

Ranije je nagrada dodjeljivana piscima sa prostora cijele bivše Jugoslavije, njen trostruki laureat bio je jedino Oskar Davičo, dok su dvostruki bili Dobrica Ćosić, Živojin Pavlović i Dragan Velikić.

Završen sastanak u Beogradu o “pogoršanoj situaciji u regionu”

0

Oko ponoći je završen dvosatni sastanak državnog vrha Srbije, koji je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić hitno sazvao zbog “pogoršane situacije u regionu”.

Na sastanku sa Vučićem su prisustvovali ministri spoljnih poslova Ivica Dačić, unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović, odbrane Aleksandar Vulin i direktor BIA Bratislav Gašić.

Kako javlja “Kurir”, pozivajući se na neimenovane izvore, navodno bliske državnom vrhu Srbije, dvosatni sastanak je bio težak, a održan je zbog najnovijih dešavanja u Crnoj Gori.

Pomenuti list tvrdi da najviši državni organi Crne Gore, sa vrhom tamošnje policije, namjeravaju da najnoviju eskalaciju nasilja, uzrokovanu linčom Srbina u Podgorici, lažnim medijskim izvještajima optuže za to zvanični Beograd. Kako dodaje “lokalni moćnici namjravaju da podignu tenzije širom Crne Gore, a u tom smislu spremaju haos širom zemlje, s namjerom da za sve optuže Beograd”.

kurir

Hrvatski ministar zdravlja stavio mandat na raspolaganje premijeru

0

Ministar zdravlja Hrvatske Milan Kujundžić stavio je danas mandat na raspolaganje premijeru zbog afere u vezi sa imovinskim kartonom i neprijavljenom imovinom.

“Od premijera Andreja Plenkovića očekujem da odluku donese na osnovu činjenica, a ne medijskog linča. Radi se o orkestriranim napadima pojedinačnih interesnih grupa”, rekao je Kujundžić na konferenciji za novinare poslije sastanka sa Plenkovićem.

On se izvinio zbog netačno ispunjenog imovinskog kartona, ali je istakao da ništa od njegove imovine nije sakriveno, navodeći da je riječ o “nomotehničkim greškama”, prenosi hrvatski portal “Indeks”.

Kujundžić se danas sastao sa Plenkovićem, a jedan sastanak su održali u subotu, 25. januara, nakon čega je iz Vlade saopšteno da u odlukama koje slijede treba pokazati odgovornost i voditi računa o stabilnosti Vlade i HDZ-a.

Kujundžić je ranije izjavio da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, te najavio da nakon što odradi mandat do kraja više neće biti ministar.

Afera je nastala nakon što su mediji objavili da je Kujundžićeva porodica krajem prošle godine kupila još jednu kuću u Zagrebu vrijednu 195.000 evra čiji je vlasnik njegova supruga Tatjana, te da u ministrovom imovinskom kartonu nisu vidljiva sredstva iz kojih je mogla biti isplaćena ta nekretnina.

Osim toga, velika prašina digla se i zbog još nekoliko afera u vezi sa procjenuom vrijednosti i prikrivanjem Kujundžićevih nekretnina, te napadom na novinarku koja je snimala jednu od njegovih kuća.

Županijsko državno tužilaštvo u Zagrebu provjerava sve medijske napise u vezi sa Kujundžićem

srna

Dogodilo se na današnji datum, 28. januar

0
Na današnji dan

814. – Umro franački car Karlo Veliki, koji je od dolaska na prijesto 768. krojio sudbinu Evrope i proširio Franačko carstvo od Sjevernog mora do Italije i od Atlantika do Češke. Papa Lav Treći ga je 800. krunisao za rimskog cara. NJegova osvajanja, uz nasilno pokrštavanje i pretvaranje slobodnih seljaka u kmetove, omogućila su feudalizam u zapadnoj Evropi, a cezaropapistička ambicija (miješanje u teološka pitanja i crkvene poslove) trasirala put raskolu hrišćanstva. Kumovao je odluci crkve na Zapadu da – zbog nepravilnog prevoda dokumenata Sedmog vaseljenskog sabora s grčkog na latinski jezik – ne prihvati pravoslavno učenje o ikonama, a podupro je i jeretičko učenje o Svetom Duhu, prema kojem Sveti Duh ishodi i iz Sina, a ne samo iz Boga Oca.

1457. – Rođen engleski kralj Henri Sedmi, otac Henrija Osmog i osnivač dinastije Tjudor. NJegovim dolaskom na prijesto 1485. okončan je četrdesetogodišnji “Rat dviju ruža” – nazvan tako, jer je dinastija Lankastera, s kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala u grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu. Prijesto je osigurao pobjedom u bici kod Bosvorta 1485, u kojoj je poginuo kralj Ričard Treći, a 1486. ujedinio je kuće Lankaster i Jork, oženivši se Elizabetom, sestrom Ričarda Trećeg. Tokom vladavine do smrti 1509. zaveo je režim apsolutizma.

1547. – Umro engleski kralj Henri Osmi, surovi apsolutista, koji je raskidom s rimokatoličkom crkvom izveo crkvenu reformaciju proglašenjem 1534. anglikanske crkve, nezavisne od Vatikana, s kraljem kao vjerskim poglavarom. Ženio se šest puta, a s papom je raskinuo kad nije dobio dozvolu da se razvede od Katarine Aragonske i oženi Anom Bolen, koju je kasnije pogubio. Proširio je vlast na Vels, Škotsku i Irsku i izgradio jaku flotu.

1596. – Umro engleski gusar i admiral Frensis Drejk, prvi Englez koji je od 1577. do 1580. oplovio svijet. NJegovi gusarski napadi na španske brodove doprinijeli su engleskom osvajanju kolonija, posebno u sjevernoj Americi, a odigrao je i jednu od ključnih uloga u pobjedi britanske ratne mornarice 1588. nad španskom “Nepobjedivom armadom” u bici u La Manšu. Prenio je 1586. krompir u Evropu iz Amerike.

1689. – Britanski parlament objavio abdikaciju kralja DŽejmsa Drugog, posljednjeg iz dinastije Stjuart, zbačenog zbog naturanja rimokatoličanstva.

1812. – Rođen srpski državnik Ilija Savić, poznat kao Ilija Garašanin, čije je djelo “Načertanije”, objavljeno 1844, predviđalo oslobađanje svih Južnih Slovena i stvaranje velike jugoslovenske države pod vođstvom Srbije. Zalagao se i za savez balkanskih naroda koji bi se zajedno oduprli Turskoj. Sin je trgovca Milutina Savića iz sela Garaši kod Kragujevca i prezime je uzeo prema nazivu rodnog mjesta. Karijeru je počeo kao oficir 1837. i bio prvi starješina vojske kneza Miloša Obrenovića, ali je poslije abdiciranja kneza Miloša 1839. morao u izbjeglištvo. Po povratku u otadžbinu od 1843. do 1852. bio je ministar unutrašnjih djela, do 1853. ministar spoljnih poslova, ali je smijenjen pod pritiskom Rusije iako se protivio austrofilskoj politici kneza Aleksandra Karađorđevića i smatrao da Srbija treba da se osloni na Rusiju i Francusku. Ponovo je postao ministar unutrašnjih djela 1858. i odluka Svetoandrejske skupštine o zbacivanju dinastije Karađorđević najviše je njegova zasluga. Na poziv kneza Mihaila Obrenovića 1861. postao je šef vlade i diplomatije. Prihvatio je njegovu ideju o savezu s Crnom Gorom, Grčkom i Rumunijom u pripremanju ustanka protiv Turaka, takođe je vodio tajne pregovore o ustanku s prvacima Srba u Bosni i Šiptara, ali je otpušten 1867. zbog protivljenja kneževoj ženidbi s Katarinom Konstantinović.

1841. – Rođen engleski novinar i istraživač DŽon Roulends, poznat kao Henri Morton Stenli, koji se proslavio 1871. “spasavanjem” škotskog istraživača Dejvida Livingstona, za kojeg se vjerovalo da se izgubio u Africi. Potom je putovao u Afriku više puta do 1889. i otkrio je Albertovo, Edvardovo i Leopoldovo jezero, planinski masiv Ruvenzori i ispitao veliki dio bazena rijeke Kongo.

1857. – Rođen srpski političar i publicista Stojan Protić, jedan od osnivača Radikalne stranke, prvi premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, jer je regent Aleksandar Karađorđević ponudio njemu da sastavi vladu umjesto vođi radikala Nikoli Pašiću. Izdavao je i uređivao časopis “Delo” i list “Odjek”. Djela: “O Makedoniji i Makedoncima”, “Srbi i Bugari u Balkanskom ratu”, “Albanski problem i Srbija i Austro-Ugarska”, “Tajna konvencija između Srbije i Austro-Ugarske”.

1871. – Francuska kapitulirala u ratu s Pruskom i predala Pariz.

1878. – U Nju Hevnu u SAD puštena u rad prva telefonska centrala, dvije godine pošto je Aleksander Grejem Bel patentirao telefon.

1884. – Rođen švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. Proučavao je radioaktivnost, atmosferski elektricitet i kosmičke zrake. Postao je 1931. prvi čovjek koji je dospio u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara, a 1934. do 17.550 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.

1887. – Rođen poljski pijanista jevrejskog porijekla Artur Rubinštajn, čije se virtuozno muziciranje odlikovalo bogatstvom emocija i žestokim temperamentom. Nenadmašno je tumačio Frederika Šopena, Ludviga van Betovena, Roberta Šumana i savremene španske kompozitore. Napisao je memoarsko djelo “Godine moje mladosti”.

1906. – Rođen grčki revolucionar Vafijadis Markos, vođa grčkih partizana i komandant Demokratske armije Grčke u građanskom ratu od 1946. do 1949. Iz Anadolije je, kao i stotine hiljada Grka, emigrirao 1923. zbog terora Turske. Poslije njemačke okupacije Grčke u Drugom svjetskom ratu pobjegao je iz zatvora na ostrvu Gaudos i priključio se pokretu otpora. Bio je politički komesar Desete divizije Narodnooslobodilačke vojske (ELAS) i potom Makedonske grupe divizija ELAS. Kad je ELAS rasformiran poslije kapitulacije, vođa Narodnooslobodilačkog fronta (EAM) 12. februara 1945, s dijelom rukovodstva EAM, organizovao je oružanu borbu protiv kraljevskog režima. Početkom 1947. postao je vrhovni komandant Demokratske armije Grčke, poslije izbora na teritoriji pod kontrolom njegovih snaga u avgustu 1947.proglasio je republiku, a 23. decembra obrazovao privremenu demokratsku vladu u kojoj je bio premijer i ministar vojske. Zbog sukoba u rukovodstvu isključen je u novembru 1948. iz Centralnog komiteta Komunističke partije Grčke, poslije čega je emigrirao u SSSR, a u zemlju se vratio pred kraj života.

1912. – Rođen američki slikar DŽekson Polok, začetnik i najistaknutiji predstavnik apstraktnog eksresionizma. NJegove slike odlikuje specifična ekspresija nervoznog impulsivnog pokreta, sklonost dramatskim sukobima i duboka angažovanost koja im daje karakter intimne ispovijesti. Raskinuo je s tradicionalnim shvatanjem slike, odbacio stalak i slikarsku četkicu i slikao na podu, cijedeći boju iz tube i upotrebljavajući materijale i pomagala koja mu se slučajno nađu pri ruci. U toj tehnici naslikao je mnoga platna u kojima je napet, vibrantan potez, slijedeći unutarnje impulse poput osjetljive kazaljke, stvarao na površini živu kaligrafsku arabesku.

1919. – Umro njemački sociolog, istoričar i književni istoričar Franc Mering, jedan od vođa i teoretičara lijevog krila njemačke socijaldemokratije i osnivača “Saveza Spartaka” i Komunističke partije NJemačke. Djela: “Biografija Karla Marksa” (tri knjige), “Istorija njemačke socijalne demokratije” (četiri knjige), studija “Legenda o Lesingu”.

1928. – Umro španski pisac i političar Visente Blasko Ibanjes, kome je svjetsku slavu donio roman “Četiri jahača apokalipse”. Cijelog života se borio za demokratiju i slobodu otadžbine, a kad je 1923. u Španiji zavedena diktatura, stavio se na čelo borbe za demokratiju i napisao čuvenu brošuru “Razobličeni Alfonso Trinaesti”, koja je odigrala ogromnu ulogu u rušenju monarhije. U mladosti je osnovao uticajni list “El Pueblo”. Ostala djela: romani “Među pomorandžama”, “Trska i glib”, “Krovinjara”, “Krv i arena”, “Horda”, “Mrtvi zapovijedaju”, “Katedrala”, “Uljez”, “Podrum”, “Mare Nostrum”, “Kolumbo”.

1930. – U Španiji okončana diktatura Migela Prima de Rivere.

1935. – Island postao prva zemlja u kojoj je legalizovan abortus zbog medicinskih ili socijalnih razloga.

1939. – Umro irski pisac Vilijam Batler Jejts, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923, čija je lirika kosmopolitska, s osloncem na helensku i romejsku (vizantijsku) simboliku, ali i duboko vezana za irsko tlo i keltsku tradiciju. Dostigao je zrelost pravog majstora, jednog od najvećih u literaturi na engleskom jeziku. Djela: poezija “Oisinova lutanja”, “Vjetar u trsci”, “Ostrvce na jezeru Inisfri”, “Toranj”, drame “Grofica Ketlin”, “Žuđena zemlja”, “Mačka i mjesec”, eseji “Keltski suton”, “Ideje dobra i zla”, “Sanjarenja o djetinjstvu i mladosti” i “Autobiografija”.

1943. – Njemački nacistički vođa Adolf Hitler u Drugom svjetskom ratu objavio mobilizaciju svih Nijemaca sposobnih za borbu.

1950. – Francuski parlament ratifikovao sporazum prema kojem su Vijetnam, Laos i Kambodža postale nezavisne države u okviru Francuske unije.

1962. – Američki vasionski brod bez posade “Rendžer 3”, umjesto da se spusti na Mjesec, promašio cilj za 35.200 kilometara.

1986. – Od eksplozije američkog vasionskog šatla “čelendžer”, 72 sekunde poslije lansiranja iz Kejp Kaneverala, poginulo je svih sedam astronauta.

1990. – Poljska ujedinjena radnička partija (komunista) rasformirana, a osnovana je Socijaldemokratija republike Poljske koja se opredijelila za tržišnu privredu i demokratsku državu. Lider nove stranke Aleksandar Kvašnjevski je 1995. postao šef države, pobijedivši na izborima Leha Valensu.

1994. – Tri italijanska novinara ubijena u Mostaru.

1995. – U najkrvavijem sukobu od početka nasilja islamskih terorista u Egiptu poginulo 14 terorista, dvojica policajaca i dvojica prolaznika koji su se našli u unakrsnoj vatri.

1998. – U Indiji osuđeno na smrt svih 26 optuženih za učešće u zavjeri zbog ubistva bivšeg premijera Radživa Gandija.

2004. – Visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun donio odluku o novom statutu grada Mostara, kojom se uvodi jedinstveno gradsko vijeće i gradska uprava, te ukida šest postojećih opština.

2006. – U Novom Sadu u 73. godini preminuo je književnik, tekstopisac i televizijski autor Duško Trifunović. Slavu je stekao pišući tekstove za Bijelo dugme, Indexe, Zdravka Čolića, Arsena Dedića, Nedu Ukraden, Tešku industriju, i mnoge druge umjetnike i bendove.

2016 – Preminuo je Džef Nikols, klavijaturista britanske hard rok i hevi metal grupe Blek sabat (Black Sabbath).

2017 – Predsjednik SAD Donald Tramp donio je dekret o privremenoj zabrani ulaska u SAD za izbjeglice i posjetioce iz sedam zemalja sa većinskim muslimanskim stanovništvom (Irak, Iran, Sudan, Libija, Somalija, Jemen i Sirija). Odluka je proizvela lavinu negodovanja u ovim zemljama i širom svijeta.

/Agencije/

1...1.4851.4861.487...4.584Stranica 1.486 of 4.584