Ako se želi sačuvati BiH mora biti zadržan princip da jedan narod ne može biti preglasan i izbačen iz igre jer bi to bilo veoma opasno za ovu zemlju, upozorava predsjedavajući OEBS-a Miroslav Lajčak.
Lajčak naglašava da je prošlo vrijeme kada je odluke, umjesto političara u BiH, donosila međunarodna zajednica i ističe da cilj nije nastavak nekog međunarodnog protektorata, već pomoći da BiH postane potpuno samostalna.
On je napomenuo da međunarodna zajednica više treba da savjetuje i bude medijator, a manje odlučuje.
Lajčak, koji je i ministar inostranih poslova Slovačke, rekao je za “Večernji list”, izdanje za BiH, da je na ovim područjima postignut uspjeh kada su SAD i EU našli zajednički jezik i nastupali koordinisano.
On smatra da je dobar signal imenovanje Metjua Palmera za specijalnog američkog predstavnika za zapadni Balkan jer SAD imaju autoritet u ovom regionu.
“S druge strane, ni američki izaslanik ne može ponuditi ništa bolje od evropske perspektive, tako da imenovanje Palmera doživljavam kao jedan impuls za EU da se više aktivira”, naglasio je Lajčak.
On je dodao da u Evropi nije rješeno ni pitanje migranata, a 2015. godine je donesena naivna i štetna odluka o otvaranju svih granica.
Prema njegovim riječima, došlo se u situaciju da ugledni biznismen iz Turske mora za vizu mora priložiti 20 dokumenata, dok je, istovremeno, svakodnevno primano na hiljade ljudi, a da se nije imalo pojma ko su oni.
“Mi treba da nađemo evropsko rješenje i BiH mora biti dio tog rješenja”, poručio je Lajčak.
Kulturno-obrazovnoj ustanovi Narodni univerzitet Glamoč prije više od dvadeset dana stigla su drva za ogrev, a palete sa okorcima, usljed nebrige pojedinaca, istovarene su, ni manje ni više, nego na stećke, koji su izloženi ispred ove ustanove, a koji datiraju iz rimskog i srednjovjekovnog perioda.
Ovu informaciju potvrdila je Milka Đukić, kustos Muzeja Republike Srpske, a kako saznajemo, drva se još nalaze kraj rimskih spomenika koji datiraju iz 3. do 4. vijeka, te pored srednjovjekovnih mramornih iz 14 vijeka.
“Usljed nebrige lokalne zajednice došlo je do devastiranja tih spomenika koji su od značaja. Spomenici potiču sa višeslojnih arheoloških nalazišta, imaju izuzetan kulturno-istorijski značaj, kao lokaliteti na kojima se nadovezuju materijalni tragovi više kultura. Kao arheološki nedovoljno istraženi lokaliteti, izazivaju interesovanje naučnoistraživačke javnosti u pogledu rasvjetljavanja istorijski nedovoljno poznatih događaja na ovom prostoru i njihovu uzročno-posljedičnu vezu na dalji razvoj opštine Glamoč”, kazala je Milka Đukić.
Ona tvrdi da su stručni ljudi iz Muzeja Republike Srpske voljni da pruže pomoć kako bi se formirala zavičajna zbirka u Narodnom univerzitetu Glamoč.
“Treba obezbijediti uslove za formiranje zavičajne arheološke zbirke, koja bi služila za očuvanje kulturno-istorijskog nasljeđa sa područja Glamoča i prezentaciji kulturnog nasljeđa toga područja. Izgradnjom muzeja – zavičajne zbirke i lapidarijuma, objekata za edukaciju i turističkih objekata, stvorila bi se mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, kojima bi se promovisale muzejske, edukativne i turističke aktivnosti na tom području”, riječi su Đukićeve.
Umjesto zavičajne zbirke, međutim, ispred Narodnog univerziteta danas se nalaze palete sa okorcima za ogrev, a zašto je to tako, za “Nezavisne” je govorio Živko Majstorović, vršilac dužnosti direktora ustanove o kojoj je riječ.
“Drva su naručena za Narodni univerzitet, a pošto smo ove godine uveli centralno grijanje, stigla je znatno veća količina nego što je uobičajeno. Drva su stigla u poslijepodnevnim satima, kad su radnici već bili otišli kući. Na osnovu otpremnice, čovjek koji je dotjerao drva je nehajno i vjerovatno bez loše namjere istovario palete na stećke”, kazao je Majstorović. On tvrdi da su drva ispilana i sklonjena sa stećaka.
“Istina je da su drva tu dvadesetak dana, ali su ispilana i sklonjena sa stećaka. Nisu još unesena, ali su sklonjena. To je sticaj okolnosti, a što je najvažnije, nijedan stećak nije oštećen. To što je urađeno, toliko je bezazleno i prošlo je bez oštećenja, a mnogo gore stvari dešavaju se ovdje “, ističe Majstorović.
Koje su to gore stvari, Majstorović nije naveo. Poznato je samo da opština Glamoč trpi velike posljedice ratnih dešavanja iz devedesetih godina prošlog vijeka, a one su posebno uočljive u kvalitetu društvenog i kulturnog života.
“Te posljedice uočljive su, kako na propadanju kulturno-istorijskog nasljeđa, tako i na komunikaciji između etničkih grupa. Zbog posljedica ratnih razaranja, ekonomski nerazvijene opštine i niskog životnog standarda građana, veliko bogatstvo kulturnih i materijalnih dobara je rasuto na više lokacija. Ono je nevalorizovano i nezaštićeno te prepušteno propadanju. Značajan faktor u ovim uslovima je zajednička istorija i kultura življenja, koja se ogleda u materijalnim ostacima pogodnim za formiranje arheološke zbirke. Zadivljujući je broj arheoloških spomenika kulture na malom prostoru Glamoča, a koji su sada dio pejzaža i svakodnevice”, zaključuje Milka Đukić.
Ukoliko Republika Srpska i dalje bude ucenjivana i pritiskana uza zid, ona bi mogla da donese odluku kao što su i bivše jugoslovenske republike donosile odluke protiv nekadašnje države, smatra profesor na Pravnom fakultetu u Istočnom Sarajevu Radomir Lukić.
– Slika je, manje-više, slična. Predstavnici secesionističkih jugoslovenskih republika su razvaljivali centralne organe. Stranci koji su gazdovali tadašnjom situacijom, od Badinterove komisije pa nadalje, te poteze su proglašavali potpuno legitimnim i ustavnim. Isticali su da ukoliko nema dobre volje za zajedničkim životom, da se država može raspasti. Zašto i sada ne bi bilo tako? Pobedničke snage u Srpskoj žele da formiraju centralnu vlast, dok drugi deo to ne želi. Stoga mislim da bi potezi vlasti u Banjaluci, a koji bi nalikovali na disoluciju, bili sasvim opravdani u ovakvim okolnostima. Ne kažem da je sve to mudro i u ovom trenutku optimalno rešenje. To bi jednostavno bio iznuđen potez, koji bi vlasti Srpske mogle da povuku u jednom trenutku, a ukoliko se i dalje nastavi ova politička lakrdija – kaže Lukić u intervjuu za “Glas Srpske”.
GLAS: Koje poteze bi još vladajući SNSD mogao povući? Šta se može, a šta ne može u ovoj situaciji?
LUKIĆ: Ukoliko neko blokira uspostavu vlasti na nivou BiH, zašto onda i predstavnici Srpske ne bi blokirali rad zajedničkih institucija. Odugovlačenje sa formiranjem Saveta ministara BiH je antiustavni potez dvojice članova Predsedništva BiH i političkih snaga koje stoje iza njih. O tome nema nikakvog spora. Jedan od osnovnih postulata Ustava BiH je da budu formirani organi vlasti po demokratskim principima i izbornoj volji građana. Nažalost, to sada nije tako. Zbog toga treba povlačiti slične poteze, a koji bi vodili ka blokadi institucija BiH.
GLAS: Ali iz SDS-a i PDP-a su istakli da se neće povući i da nisu za ovu blokadu.
LUKIĆ: To je njihova slika i prilika, njihova moralna, ljudska, politička i srpska sramota. Biti opozicija je nužno u bilo kom političkom poretku. Nje nema u diktatorskim, autokratskim ili totalitarnim režimima. Ona mora da postoji. Ali to ne znači da se ona treba protiviti svemu i svačemu kako bi sačuvala svoje sadašnje političke pozicije. Utoliko sam veoma razočaran ponašanjem SDS-a, čiji član sam dugo bio. Jednostavno se ne mogu načuditi ljudima koji zarad svojih ličnih interesa rade protiv Republike Srpske. To se ne sme dešavati. Mora postojati jedinstvena srpska politika kako bi se očuvala Republika Srpska od svih napada. To tako mora biti ukoliko želimo sačuvati ono što smo teško stekli. Nemojmo zaboraviti da je to prva srpska tvorevina posle stotina i stotina godina.
GLAS: Iz SDA su istakli da neće odustati od svojih uslova za formiranje Savjeta ministara BiH. Zašto Bošnjaci toliko insistiraju na ulasku u NATO?
LUKIĆ: To je teško reći. Sumnjam da oni kao narod ili kao političko biće iskreno žele da uđu u NATO. Mislim da se iza svega krije nastojanje SDA da u novu vlast uvuku one partije iz Republike Srpske koje bi sa njima sarađivale bez pogovora, ali i pristale da uđu u proces revizije Dejtonskog sporazuma, te stvaranje unitarne i potpuno centralizovane BiH. Ali, moram napomenuti da je to san jedne letnje noći, koji nikada neće moći da se desi.
GLAS: Ima li izlaza iz sadašnje situacije, te da li očekujete da se ova politička kriza dodatno produbi?
LUKIĆ: Teško je predvideti kako će se ova kriza završiti, ali i u kom pravcu će ona dalje ići. Postaje sve očiglednije da SDA pokušava da iskoristi SDS kao trojanskog konja. Igraju na kartu njihove želje i pohlepe da i dalje ostanu u vlasti. Ali to bi bilo negiranje izborne volje građana Republike Srpske. Zbog svega toga mislim da je ponašanje SDS-a toliko patriotski i politički neodgovorno. Oni bi trebalo da vode računa o interesima Republike Srpske i volji naroda. Nažalost, to nije tako. Žele sačuvati svoje dobro plaćene pozicije i na pogrešan način vratiti ugled koji su davno izgubili zbog loše kadrovske politike.
Pametni potezi
GLAS: Da li vrijeme radi za Srpsku?
LUKIĆ: Mislim da vreme radi za nas. Nema mesta nikakvoj depresiji i pesimizmu. Treba voditi pametne i promišljene poteze, koji nas neće odvesti u međunarodnu izolaciju. Ovo šta se sada dešava nije volja Republike Srpske i srpskog naroda. Oni nas teraju na jedan sumanut politički potez, a to je da uđemo u jednu vojnu organizaciju koja nas je bez preke potrebe bombardovala i nanela nam velike materijalne, moralne i ljudske traume. To se neće desiti. Baš kao što neće biti ni unitarne BiH. Može, ali bez Republike Srpske.
Sudije i tužioci u BiH rijetko pohađaju edukacije koje se tiču pravosudne etike i sprečavanja sukoba interesa, a zalažu se i da imena njihovih kolega koji “zarade” disciplinske kazne ostaju tajna, pokazala je najnovija analiza Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH.
Savjet je u okviru aktivnosti Radne grupe za unapređenje integriteta i odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, uz podršku projekta USAID-a, sproveo anketu nosilaca o etici i disciplinskoj odgovornosti od 26. juna do 12. jula 2019. godine, na način kako je to urađeno i u 2015. i 2017. godini.
Cilj je, kako su pojasnili, praćenje eventualnih promjena mišljenja sudija i tužilaca u BiH o pitanjima etičnosti i disciplinske odgovornosti koje ona obrađuje. U anketi je učestvovalo 315 sudija i 114 tužilaca iz sudova i tužilaštava na svim nivoima vlasti, ali nisu svi odgovorili na sva pitanja.
Iz dostavljenih odgovora je vidljivo da gotovo 54 odsto njih nije pohađalo edukaciju o pravosudnoj etici i sprečavanju sukoba interesa, ali većina smatra da je njihovo znanje o tome dobro, nešto više od 20 odsto cijeni da je na odličnom nivou, dok je oko deset odsto priznalo da je slabo poznaju te oblasti. Više od 60 odsto je potvrdilo da im treba dodatna edukacija te da smatraju da bi ona trebalo da bude obavezna i redovna.
Dio pitanja odnosio se i na poznavanje rada Kancelarije disciplinskog tužioca. Većina smatra da je ta organizacija djelimično nezavisna, a 20 odsto sudija i tužilaca smatra da nezavisnost nije njen zaštitni znak.
Prema njihovom mišljenju, najviše uticaja na ocjenu nivoa zavisnosti ima upravo VSTS, a slijede ga politika, mediji, nosioci pravosudne funkcije.
Dio pitanja odnosio se i na neetičko ponašanje kolega. Više od 70 odsto je navelo da bi trebalo da bude etička obaveza svakog nosioca pravosudne funkcije da prijavi takav vid ponašanja, dok ostatak ne dijeli taj stav. Preovladava i mišljenje da je disciplinski postupak djelimično fer i nepristrastan, a kazne disciplinske komisije srazmjerne, odnosno da nisu niti preblage niti preoštre.
Na konstataciju krojača ankete da imena sudija i tužilaca kojima su izrečene disciplinske mjere treba da budu objavljena većina je napisala “ne”.
– Sa objavom imena saglasno je 160 ispitanih, a 187 nije saglasno sa tim – navedeno je u analizi.
Jedno od pitanja bilo je i da li su u dosadašnjem radu tražili mišljenje Stalne komisije za sudijsku i tužilačku etiku, nezavisnost i nespojivost, a odgovor gotovo svih sudija i tužilaca, koji su odgovorili na to, bio je “ne”.
Odgovori su pokazali da najviše dilema nosioci pravosudnih funkcija imaju u vezi sa nespojivošću i dodatnim aktivnostima, zatim sa primanjem poklona i drugih koristi, komunikacijom sa strankama u postupku i trećim stranama te korišćenjem društvenih mreža.
Zanimljivo je da 60 odsto ispitanika, koji su dostavili odgovor, smatra da sudije i tužioci djelimično poštuju etičke kodekse, dok je 33 odsto njih navelo da poštuju, a gotovo pet odsto ističe da se ta pravila ne poštuju.
Neka od pitanja i odgovori ispitanih
Imena sudija i tužilaca kojima su izrečene mjere treba da budu objavljena
* Slažem se – 160
* Ne slažem se – 187
Broj dana na edukacijama o etici i sukobu interesa
Institutu za javno zdravstvo RS u prošloj godini su prijavljena 194 novooboljela od tuberkuloze, a više oboljelih je bilo među muškarcima u odnosu na žene, saopštilo je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS povom Nedjelje borbe protiv tuberkuloze.
Ova nedjelja se obilježava sredinom septembra svake godine kako bi se skrenula pažnja javnosti na činjenicu da tuberkuloza i dalje predstavlja značajan zdravstveni problem u većem dijelu svijeta, ali i da prevencija i pravovremeno liječenje ove bolesti imaju značajnu ulogu u njenoj kontroli.
– Bitno je istaći da je tuberkuloza izlječiva bolest, ali borba za kontrolu ove bolesti zahtijeva učešće mnogih, od oboljelih od tuberkuloze, članova njihovih porodica, zdravstvenih radnika, zajednice u kojoj žive do civilnog društva, vlada, privatnog sektora i međunarodnih partnera. Obilježavanje Nedjelje borbe protiv tuberkuloze predstavlja priliku da se kao društvo preispitamo šta preduzimamo u borbi protiv tuberkuloze i šta dalje možemo da uradimo u daljoj kontroli ove bolesti – ističu iz Ministarstva.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, tokom 2017. godine čak 10 miliona ljudi širom svijeta je oboljelo od tuberkuloze, od kojih su 5,8 miliona bili muškarci, 3,2 miliona žene, a oko milion oboljelih su djeca. Osobe koje žive sa HIV-om činile su 9 odsto svih oboljelih. Istovremeno, tokom 2017. godine od tuberkuloze je umrlo 1,6 miliona ljudi.
Tuberkuloza je vodeći uzrok smrti među osobama koji žive sa HIV-om i glavni uzrok smrti povezanih s antimikrobnom rezistencijom. U periodu od 2000. do 2017. godine, zahvaljujući liječenju tuberkuloze na globalnom nivou spaseno je 54 miliona života. Javlja se u cijelom svijetu, a najviše oboljelih je zabilježeno u jugoistočnoj Aziji i zapadnom Pacifiku.
U prošloj godini, Institutu za javno zdravstvo RS prijavljena su 194 novooboljela od tuberkuloze. Više oboljelih je bilo među muškarcima u odnosu na žene.
– Najviše oboljelih od tuberkuloze je bilo u uzrasnoj grupi preko 65 godina starosti. Stopa incidencije je iznosila 16,9 na 100.000 stanovnika. Poredeći sa ostalim respiratornim bolestima, tokom 2018. godine tuberkuloza je imala procenat učešća od 1,86 odsto u ukupnom obolijevanju među respiratornim zaraznim bolestima, te se nalazila na sedmom mjestu po učestalosti u ovoj grupi zaraznih bolesti – podaci su Instituta.
Tuberkuloza je zarazna bakterijska bolest uzrokovana bacilom tuberkuloze, koji najčešće zahvata pluća. Samo mali procenat zaraženih se razboli od tuberkuloze, a rizik za razbolijevanje je mnogo veći kod osoba sa oslabljenim imunim sistemom. Tako osobe koje žive sa HIV-om imaju 20 do 30 puta veću vjerovatnoću da razviju aktivnu tuberkulozu.
Prenosi se putem kapljica iz grla i pluća osoba koje imaju aktivno oboljenje respiratornih organa uzrokovano ovim bacilom.
Simptomi aktivne tuberkuloze pluća su kašalj (rjeđe sa ispljuvkom ili krvlju), bol u grudima, slabost, gubitak tjelesne težine, povišena temperatura i noćno znojenje.
Za liječenje tuberkuloze koriste se kombinacije antibiotika u periodu od 6 mjeseci.
Vlada RS je nedavno potvrdila da su “Šume RS”, javno preduzeće koje, narodski rečeno, gotovu šumu prodaje za gotove pare, za samo pola godine “usjeklo” čak 2,3 miliona KM gubitaka.
Kako je to moguće i na koji način se iz šume kradu milioni?
U informaciji o stanju u šumarstvu RS navodi se da su već decenijama štete od šumskih krađa oko 2,8 miliona KM godišnje, ali upućeni tvrde da korumpirani ljudi “iznutra” nanose “Šumama RS” daleko veće gubitke, nego šumokradice.
– Šumske krađe su u tom kontekstu beznačajne, ali i one se dešavaju zato što se šumama ne gazduje racionalno. Naime, u preduzeću ima viška zaposlenih, mahom neproizvodnih radnika, a istovremeno, u mnogim dijelovima RS, jedan šumar čuva i nadzire šume u pet ili šest međusobno udaljenih sela. I tako dok on patrolira jednim selom, u drugom rade motorke – kaže izvor Srpskainfo, blizak upravi “Šuma RS” u Sokocu.
Prema našim informacijama sa terena, nije rijetkost da se u velikim i šumom najbogatijim gazdinstvima vrši gola sječa, dakle da se najkvalitetnija šuma siječe redom, umjesto da se planski prorjeđuje, pa drvosječe ostavljaju iza sebe pustoš i ekonomsku i ekološku štetu koja ne može nadoknaditi ni za stotinu godina. Tako se radi, jer je tako lakše i trenutno isplativije, ali to je privilegija samo povlaštenih izvođača šumskih radova.
– Unutrašnja kontrola “Šuma RS” tamo je našla more panjeva, ali nema traga gdje su drvni sortimenti završili, jer te oblovine uopšte nema “u papirima” – navodi izvor Srpskainfo.
Poseban problem je, kako se navodi u zvaničnom izvještaju, “neravnomjerna realizacija ugovora, naročito prema strateškim kupcima”. Navedeni problem su, dodaje se uz izvještaju, izraženi u šumskim gazdinstvima “Vrbanja” Kotor Varoš, “Borja” Teslić, “Oštrelj” Drinić i “Romanija” Sokolac.
U prevodu, i ono što usjeku pojedina šumska gazdinstva ne isporučuju domaćim drvoprerađivačima sa kojima su potpisani ugovori, nego drugim kupcima sa kojima se “mogu dogovoriti”.
– Iz pojedinih gazdinstava prodaju prvoklasnu oblovinu kao treću klasu. Ako se uzme u obzir da je, recimo, cijena prvoklasnog hrasta u “Šumama RS” 350 KM po kubiku, a hrastovine treće klase 150 KM po kubiku, računica je jasna – otkriva naš izvor.
Ovakva “usluga”, naravno košta, pa milioni maraka završavaju u džepovima. U čijim džepovima, ili na čijim tajnim računima, mogla bi otkriti samo temeljita istraga.
– Ne može sav taj novac stati u džepove šumara i rukovodilaca, previše je to – kaže naš izvor.
Otkriva da zbog svega toga problema imaju oni koji pokušavaju raditi pošteno. Ako šumsko gazdinstvo pokušava da, kao i svaki trgovac, svoju robu proda po što višoj cijeni, slijede reklamacije kupaca, koji se žale da su “na drugom mjestu” istu takvu oblovinu dobili – mnogo jeftinije.
Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je Srpska zadovoljna finansijskim pokazateljima za prvih šest mjeseci ove godine jer budžetski prihodi iznose gotovo 1,39 milijardi KM, što je na nivou plana za ovaj period.
– Prihodi su ostvareni po osnovu indirektnih poreza u iznosu od 624,4 miliona KM, direktnih poreza 664,1 milion KM i neporeskih prihoda 96,8 miliona KM. Budžetski rashodi su niži nego planirani i iznose 1,27 milijardi KM ili 93 odsto planiranog budžeta – rekla je Vidovićeva za Večernje novosti.
Ona je istakla da ohrabruje i podatak o rastu u naplati javnih prihoda u nadležnosti Poreske uprave Srpske, koja je naplatila 1,24 milijarde KM ili dva odsto više nego u istom periodu prošle godine.
– Kada je riječ o tekućoj likvidnosti budžeta, nemamo problema. Sve obaveze izmrujemo u skladu sa planom, a pozitivna kretanja u prikupljanju javnih prihoda su nam omogućila da ove godine već dva puta povećavamo penzije, ukupno za 4,17 odsto – navela je Vidovićeva.
Ona je naglasila da Srpska redovno izmiruje sve obaveze spoljnog i unutrašnjeg duga, te spada u red nisko zaduženih.
Vidovićeva je navela da, prema preliminarnim podacima sa stanjem na dan 31. jul ove godine, ukupan dug Srpske iznosi 5,278 milijardi KM, odnosno 47,81 odsto BDP, dok je javni dug 4,07 milijardi KM, odnosno 36,86 odsto BDP.
– U skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Srpske, ograničenje iznosa duga utvrđeno je tako da ukupan dug Srpske na kraju fiskalne godine ne može biti veći od 60 odsto, dok javni dug Srpske ne može biti veći od 55 odsto ostvarenog BDP u toj godini – kaže Vidovićeva.
Ne formira sa vlast tako što istaknete stvari o kojima se ne slažete, nego se vlast, u svakoj normalnoj zemlji, formira na osnovu onih stvari o kojima postoji jedinstvo. Kad idete u jedan takav politički i praktičan posao, onda na dnevnom redu treba da budu stvari koje vas okupljaju, a one o kojima se ne slažete držite sa strane, pa se njima bavite na drugi način, sa hladnijom glavom i bez pritiska.
Rekla je ovo predsjednica Republike Srpske, Željka Cvijanović, govoreći o problemima formiranja vlasti na nivou Bosne i Hercegovne. U intervjuu za Srpskainfo govorila je i o NATO putu, migrantskoj krizi, pronatalitetnoj politici, kao i mogućoj reviziji diploma zaposlenih u javnom sektoru.
Kako je biti predsjednik Republike Srpske poslije Milorada Dodika?
Dinamično, zanimljivo, zahtjevno, sa puno ranije preuzetih i „nasljeđenih“ obaveza i aktivnosti koje je predsjednik vodio i kojima je dao dimenziju i živost toj funkciji. Razumijem ulogu predsjednika Republike i to koliko je važno da obezbijedite jedinstvo institucija; da ste sa svima u komunikaciji; da sve ono što je strateško pitanje za Republiku ne može da se dešava, a da vi ne budete dio toga. Imam dobru saradnju sa Vladom Republike Srpske, kao što je predsjednik ranije imao sa vladom koju sam ja vodila, sa poslaničkim klubovima kao i sa Narodnom skupštinom Republike Srpske u cjelini. Trudim se, pored toga, da pokrenem i druge aktivnosti i da, kao predsjednik Republike, pojačam aktivnosti na određenom planu i mislim da to svi zajedno uspjevamo.
Kako vidite to što ni nakon godinu dana od izbora nije formirana vlast na nivou BiH?
Kao neko beznađe. Time se šalje loša poruka, a da ne ulazimo u to kakve su političke igre pozadina svega toga. Ako posmatrate na legalistički način reći ćete da je sasvim besmisleno i pogrešno da imate provedene izbore, a da nećete provesti izborne rezultate i pretočiti ono što je izborna volja građana u neku strukturu vlasti koja treba da upravlja određenim procesima. Sa druge strane, ako tome dodate da nije postojao nikakav stvarni razlog da dođe do ove blokade, nego su u pitanju političke igre političkog Sarajeva, onda time još više pokazujete i složenost same države i odnosa ovdje. Niko nema pravo da uzurpira drugom pravo u jednoj ovako složenoj i decentralizovanoj zemlji, a upravo to imamo na sceni. Dakle, ne može neko ko je u Sarajevu, u izbornoj jedinici koja je Federacija BiH, da bira i diktira kako će se građani izjašnjavati u drugom entitetu koji je opet svoja izborna jedinica. Sve to je zašlo u ćorsokak, sasvim bespotrebno i nepromišljeno, a vjerovatno s namerom da uslovljavaju SNSD. Oni misle da SNSD tako žarko želi da dođe na vlast u Sarajevu da će prihvatiti sve. Ne, nećemo prihvatiti stvari koje nisu u skladu sa Ustavom, stvari koje nisu u skladu sa političkim realnostima koje ovdje vladaju i stvari za koje nemamo podršku naroda.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
S obzirom na suprotne stavove dva člana Predsjedništva BiH sa jedne strane i stav Milorada Dodika sa druge strane, da li je moguć bilo kakav dogovor?
Mislim da jeste, ali naravno da se moraju uvažiti određene političke realnosti i da niko nikome ne smije i ne treba da uzurpira bilo koja prava. U toj priči svi treba da budemo ravnopravni i svako treba da ima pravo na svoj stav. Međutim, ne formira se vlast tako što istaknete stvari o kojima se ne slažete, nego se vlast u svakoj normalno zemlji formira na osnovu onih stvari o kojima postoji jedinstvo i u razmišljanju i u načinu kako doći do određenih ciljeva. Sasvim druga logika treba da bude. Dakle, hajde da pričamo o onom o čemu se slažemo, a da rješavamo ono o čemu se ne slažemo, a ne da ono oko čega se ne slažemo nametnemo kao jedno jedino pitanje i da sve drugo zbog toga treba da propadne.
Zašto su političarima u Sarajevu ANP i NATO put bitniji od puta u Evropsku uniju?
To je izmišljena tema. Izmišljen uslov. Ne radi se uopšte o tome da li je nekome važniji ili ne. Evo, prema opredjeljenju ljudi ovde mi kažemo da je najvažniji put ka EU i hoćemo da se krećemo ka tom putu. To znači standardizaciju određenih stvari, povećanje životnog standarda, uređenije društvo, više pogodnosti i, u krajnem slučaju, neku sigurnost, u bezbjednosnom, političkom i ekonomsko-socijalnom smislu.
Kako će NSRS odgovoriti na blokadu vlasti na nivou BiH?
Narodna skupština će se ozbiljno baviti temama koje su važne za naše funkcionisanje, za funkcionisanje svih nas u okviru BiH, a posebno iz vizure RS, i to s aspekta šta su stvari koje moramo da pretrpimo; šta su stvari koje su mogle da budu apsolutna dobit za sve građane, i jednog i drugog entiteta, a postale su problem; koliko šta košta u ovoj zemlji i da li vrijedi da košta toliko; šta su to benefiti koje možemo ili ne možemo dobiti; šta su to izmišljene blokade… Sve su to važna pitanja o kojima treba diskutovati u NSRS jer tamo sjede ljudi izabrani direktno od strane naroda, to je najpozvanija institucija za debatu. Odgovor će biti legalistički, kao što je i do sada bio. Dakle, mi smo legalisti i znamo na koji način stvari u okviru BiH treba da budu koncipirane. Ustav BiH je vrlo jasan po tom pitanju i nemate dilemu ko ima pravo na kakvo predstavljanje. U svakom slučaju, ponudićemo partnerstvo da se razgovara i to na način koji će biti realan, racionalan i uvažiti interese svih.
Mnoge afere oko kupljenih diploma su u posljednje vrijeme potresle BiH. Premijer Radovan Višković je već zatražio da se iste provjere u Vladi RS. Postoji li mogućnost da se pronađe neko zakonsko rješenje?
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Ako imate koncenzus oko nečega, uvijek postoji i šansa da propišete određene stvari, ali i sada ne postoji nikakva barijera da se, ako imate razlog, provjeri validnost nečije diplome. Ovo je postala jedna tema i zašto ne, ako je to tema od interesa onda pozdravljam i to što je rekao premijer i što su rekli drugi, a verujem da tako i misle, da se onda ide i u tu vrstu provera.
Da li ste zadovoljni saradnjom Republike Srpske i Srbije?
Saradnja je odlična i ostaje prostor samo za njeno jačanje. Mi smo u posljednjih nekoliko godina primili značajna sredstava koja su došla iz Srbije, jer Srbija hoće da bude prisutna u svim našim lokalnim zajednicama. Pored toga, Srbija je opredjeljena da pomaže i Srbe koji su se vratili, ili su ostali da žive, u FBiH. I tamo ima velikih ulaganja i značajne podrške. Prilično su naklonjeni tome da se ovdje, zajedno sa institucijama, radi na poboljšanju životnog standarda i otvaranju novih radnih mjesta. Naravno, tu uvijek postoji jedno pojačano političko razumjevanje, koje je uvijek važno za bilo koje poslove. Nemamo nikakvih otvorenih pitanja, što je i realno, s obzirom na to da govoreći o Republici Srpskoj i Srbiji, govorite o jednom narodu, odnosno, većinski jednom narodu, koji ima posebne veze. To su prijateljske, bratske, rodbinske, ekonomske, kulturne i veze na svakom drugom planu.
Šta sa onima kojima ta saradnja smeta?
Postoje neki kojima sve na planeti smeta. Mi ne treba da gubimo vrijeme na one koji traže da kritikuju i to kritkuju na način da imate ili nemate prave argumente. Mislim da se mi trebamo usmjeriti na ono što je važno, a to je interes naroda. Interes naroda je da razvijamo infrastrukturu, povezujemo se sa Srbijom, imamo dobru komunikacijsku i političku vezu i da ta saradnja postoji u svim oblastima.
Migranti su veliki problem
Upozoravaju nas da dolazi novi talas migranta. Da li je Republika Srpska ugrožena s obzirom na to da među njima ima i onih koji se sumnjiče za terorizam?
Ugrožena je kada god dobijate priliv ljudi koje morate zbrinjavati na bilo koji način, jer to nosi određene probleme sa sobom. Imamo problema i oko adekavatnog smještaja, oko toga što ne znate koliko dugo će oni biti zadržani ovdje, s obzirom na činjenicu da su Evropljani zatvorili svoje granice i ne dozvoljavaju da migranti tamo dolaze nelegalno. Imamo i problem zdravstvene prirode, svašta može da se desi u smislu zaraznih bolesti i da to bude izvan kontrole. Imamo i ekonomsko – finansijski problem, odnosno, koju vrstu podrške da im damo i što bi rekao naš narod “kako da ih hranimo, smjestimo….” Uz to sve imamo i činjenicu da ne možemo bezbjednosno da ih provjerimo i dobijemo validne podatake o njihovom stvarnom poreklu i tome da li su bili bezbjednosno interesantni, da li su učestovali u terorističkim aktima… Veliki je to izazov, jer ne govorimo o par stotina ljudi, govorimo o značajnom broju i pretnji da se taj broj stalno povećava, upravo zbog zatvorenih vrata kod Evropljana.
Nije kasno za demografsku obnovu
Republika Srpska od 2002. godine konstantno bilježi negativan prirodni priraštaj. Demografi upozoravaju, da ako uzmemo u obzir broj ljudi koji odlaze, uskoro neće ko imati da rađa. Imamo li vremena za mjere čiji se rezultat treba čekati godinama?
Imamo vremena da krenemo u pravu demografsku obnovu i demografski razvoj. Mi smo sve ove godine uvijek imali razrađen set pronatalitetnih mjera i drugih vrsta aktivnosti. Sada pokušavamo da se krećemo na jedan sveobuhvatniji način, a to znači angažman više institucija istovremeno. Imamo određenu studiju koja nam pokazuje gdje su problemi i šta treba da se radi, što je važno sada kada imamo i taj set mjera koji traje već godinama, jer ćemo ga obnoviti, modifikovati i dodati neke nove stvari. Vrlo je važno da imamo procjenu određenih učinaka koja mjera šta donosi, koji je njen efekat i da li treba praviti zamjenske forme ako nešto ne daje rezultat koji smo očekivali. Ne da ukidate prava, već da pravite zamjenske forme. Druga stvar je kako u budućnosti raditi paralelno više stvari za koje imamo opredjeljenje, ali želimo da to bude sveobuhvatan pristup. Zbog toga smo spomenuli da je važna reforma obrazovanja. Jedna dimenzija je rađanje, druga dimenzija je da svi oni koji su rođeni i koji će biti rođeni, prođu kroz obrazovni sistem koji će im omogućiti sigurnost na tržištu rada, da će lakše doći do posla. I konačno, sve ove mjere koje radimo na ekonomsko-socijalnom putu trebaju da daju doprinos cjelokupnom programu u smislu povećanja plate i otvaranja novih radnih mjesta. Mnogo je tu aktivnosti. Ekonomska slika, povećanja radnih mjesta i plata sa jedne strane i sa druge, infrastruktura za bolji kvalitet života i socijalna briga usmjerena onima kojima treba. Sve to uz sve one klasične pronatalitetne mjere.
