Porošenko: Gospodine Putin, ovo je rat, nije šala

0
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko pozvao je zapadne zemlje da zauzmu oštriji stav protiv Rusije u trenutku kada eskaliraju tenzije između dva regionalna rivala, a ujedno je ruskom predsjedniku Vladimiru Putin poručio da nedavni događaj u Kerčkom moreuzu predstavlja “akt agresije”.

– Gospodine Putinu, ovo je rat, ovo nije šala, nije incident i nije kriza, jer su vaše regularne snage pod ruskom zastavom napale ukrajinske vojne brodove u međunarodnom ratu – rekao je Porošenko u intervjuu za američki Foks njuz.

Porošenko je istakao da bi želio da vidi značajno prisustvo NATO-a u Crnom moru, gdje su ruske snage krajem novembra otvorile vatru i zaplenile tri broda ukrajinske mornarice i uhapsile 24 mornara, pod optužbama da su povredili rusku državnu granicu u Kerčkom moreuzu.

Ukrajinski predsjednik je reagovanja u svijetu na taj događaj ocijenio kao “prilično snažna”, ali je pozvao na sankcije protiv Moskve i na prisustvo NATO-a u Crnom moru kako bi se odvratila ruska agresija.

– Niko ne zna gdje će sutra Putin donijeti odluku da štiti ruske interese – rekao je Porošenko, dodavši da je Ukrajini potreban vojni i tehnički napredak uključujući “snabdijevanje smrtonosnim oružjem” kako bi ta zemlja mogla da se zaštiti od moguće kopnene operacije.

Porošenko je naveo i da planira da pošalje brodove mornarice kao odgovor na rusku blokadu Kerčkog moreuza, a koji povezuje Crno i Azovsko more i ključan je vodeni put.

– Rusija blokira slobodu plovidbe u ukrajinskim teritorijalnim vodama… Ruskim brodovima bi trebalo blokirati ulazak u evropske ili američke luke i spremni smo da koordinišemo u vezi s pitanjem koji tip akcije bi trebalo odmah preduzeti – zaključio je ukrajinski predsjednik.

Novi propisi donose bolje sutra za kamiondžije

0
Posao vozača kamiona izuzetno je težak i krajnje je vrijeme da EU konačno usvoji pravila po kojima bi nam koliko-toliko ublažili napore s kojima se svakodnevno susrećemo za volanom i mimo njega, ističe Slaven Nikolić (28) iz Teslića, zaposlen u jednoj slovenačkoj špediterskoj firmi.

Ministri saobraćaja EU izglasali su propise koji predviđaju više odmora i bolje uslove rada za vozače kamiona, pa bi, na primjer, trebalo da bude zabranjeno da oni svoju “veliku” pauzu preko vikenda provode u vozilu, već, ako se zateknu na putu, onda im treba platiti prenoćište u hotelu.

To se ne odnosi na poneko noćenje u odmaralištu, ali smisao pravila i jeste da se vozači najkasnije nakon četiri sedmice puta po Evropi moraju vratiti u zavičaj na odmor, što je radnicima iz ove branše ulilo tračak nade.

– Daj bože da to bude usvojeno. Bilo bi to i više nego dobro za ljude koji se bave ovim teškim i odgovornim poslom. Mi vozimo i do 10 sati dnevno, a imamo i do 15 sati cjelokupnog rada po danu, što nije nimalo lako. Smatram da je krajnje vrijeme da nam se omogući rad dostojan čovjeka – ističe Nikolić za “Nezavisne”.

Hoće li on i njegove kolege konačno dočekati da im želje budu ispunjene biće poznato u narednom periodu. O ovim novim propisima treba još postići dogovor s Evropskim parlamentom.

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, koji ima špeditersku firmu i u Sloveniji, takođe pozdravlja nove olakšice koje su na pomolu u EU.

“Nekad se govorilo da je rudarski posao hljeb sa sedam kora, a sada se to slobodno može reći i za ovo zanimanje. Riječ je o strašno teškom, napornom i stresnom poslu. Siguran sam da će zaživjeti propisi koji donose više odmora i bolje uslove rada za vozače kamiona”, kaže Grbić za “Nezavisne”.

Dodatna pravila odnose se i na takozvanu kabotažu (kada neka kompanija čitavu uslugu prevoza obavlja u nekoj drugoj zemlji), a po novim planovima će vozači u tom slučaju morati da dobiju pet dana slobodno između dvije vožnje kako bi stigli da se vrate kući, te se odmore nekoliko dana prije nego što opet krenu na posao.

Pregovori ove sedmice među ministrima saobraćaja Evropske unije su potrajali punih 14 sati i konačan prijedlog promjena je prihvaćen tijesnom većinom tek u noći između utorka i srijede.

Nije sve išlo glatko jer istočne zemlje EU optužuju stare članice da strožim propisima žele da zaštite svoje tržište usluga prevoza i spriječe da strane firme dobiju posao.

S druge strane, ministri zapadnih zemalja EU prigovaraju “novajlijama” da njihove firme nude usluge prevoza daleko ispod svake realne cijene, tako da u toj konkurenciji na primjer njemački špediteri nemaju šta da traže.

Niske cijene špedicije u nekim evropskim državama lome se upravo preko leđa vozača. Oni danima sjede za volanom, stoje u kilometarskim kolonama, te zaobilaze gradilišta i u trci sa vremenom strahuju od policijskih kontrola.

Sve što niste znali o Dizniju: Širio propagandu – Paja Patak jedna od njih

0

 

Volter Ilajas, poznatiji kao Volt Dizni , mnogim generacijama je ulepšao detinjstvo najlepšim bajkama koje je ekranizovao. Sa svojim bratom Rojem Diznijem, osnovao je “Produkciju Volt Dizni”, koja je danas poznata kao “The Walt Disney Company”.

Zbog toga što je odrastao u odsustvu svoje braće rodila se ljubav prema životinjama, a sklonost ka crtanju, pokazao je jako rano. Sa sedam godina već je prodavao svoje crteže. Prenosimo vam zanimljivosti o jednom od najvećih svjetskih producenata i kući Volt Dizni.

U liku Paje Patka, koji u jednoj epizodi radi u fabrici, Dizni je jasno iskristalisao svoj stav po pitanju propagande Nijemaca u Drugom svjetskom ratu. Cilj crtaća je bio da se prodaju ratne obveznice. Volt Dizni je bio zavisnik od nikotina, ali nikada nije dopuštao da se puši pred djecom. Američki filmski institut je proglasio lovca iz filma “Bambi” jednim od sto najvećih filmskih negativaca svih vremena. Majkl Daglas je pozjamio glas princu iz filma “Pepeljuga”. Omiljena animacija Volta Dizinija je bila scena u kojoj se Pepeljugina pocijepana haljina pretvara u balsku haljinu. Nakon što je Diznijeva produkcija 2009. godine predstavila javnosti animirani film “Princeza i žaba”, zabilježeno je samo u Americi 50 slučajeva djece, koja su se otrovala od salmonele, pokušavajući da poljube žabu. “Alisa u Zemlji čuda” je Dizniev film sa najviše pjesama. Originalno ime Miki Mausa bilo je miš Mortimer i vjerovatno bi nastavio tako da se zove, da se supruga Volta Diznija, Lilijan, nije umiješala i zatražila mu da promjeni ime. Ispostavilo se to kao dobra odluka, jer je upravo Miki, postao zaštitna njuška Diznijeve imperije.

“Petar Pan” je 1953. godine učestvovao na Kanskom festivalu. Prva karta ikada, za ulazak u Diznijevo carstvo, prodata je 1955. godine i koštala je 1 američki dolar. U filmu “Uspavana ljepotica” korišćena je muzika iz istoimenog baleta Petra Iljiča Čajkovskog a izvodi je Berlinski simfonijski orkestar. Prije nego što će postati posvećeni lovac na komuniste Dizni je nadgledao produkciju stotinu propagandnih ratnih filmova snimanih u periodu od 1942. do 1945. godine. Većinu ovih filmova nije vidjela regularna publika tim prije što su bili namijenjeni isključivo vojnicima. Najpoznatiji Diznijev propagandni film “Der Fuehrer’s Face” u glavnoj ulozi ima Paja Patka koji teško izlazi na kraj sa stresom i komplikacijama koje u njegovom životu izaziva rat. A u filmu “Commando Duck” Paja Patak dobija ulogu akciong heroja kojem je pošlo za rukom da sam digne u vazduh japansku vojnu bazu. Poenta ovakvih ratnih propagandnih filmova bila je da se neprijatelj dehumanizuje a da se gledalac preplavi osjećajem patriotizma. “Mala Sirena” je posljednji film kompanije Dizni koji je nacrtan ručno i koji je snimljen analognom kamerom. Prvi animirani crtani film o Miki Mausu premijerno je prikazan u bioskopu u Njujorku, 1928. godine. “Ljepotica i zvijer” je prvi animirani film koji je nominovan za Oskara za najbolji film, a do 2009. godine je bio i jedini. “Disney World” na Floridi je približne veličine kao kada bismo spojili dva ostrva veličine Menhetna.

Diznijevi animatori imaju dugačku i neobičnu tradiciju da “ubacuju” najneobičnije predmete u scenografiju najljepših crtanih filmova. Tako na primjer, u crtanom klasiku iz 1977. godine “The Reducers” ilustratori su ubacili ženu u toplesu u sceni trke u Londonu. Ustvari ova neobična pojava se ne može vidjeti u realnom vremenu ali ako crtani pauzirate u pravom trenutku jasno ćete uočiti sporni frejm. Film “Kralj lavova”, prvobitno je nosio naslov “Kralj džungle” , dok neko od članova tima, koji su radili na ovom projektu, nije shvatio da lavovi ne žive u džungli. Scena stampeda gnuova u filmu “Kralj lavova” traje dva i po minuta a na njoj je pet animatora radilo dvije godine. Lik indijanske princeze Pokahontas, iz istoimenog crtanog filma, smatra se, po ocijeni kritičara, najbolje animiranim crtanim likom. Nije ni čudo, s obzirom da je na animaciji ove svojeglave i lijepe djevojke radilo čak 55 animatora. “Herkules” je sinhronizovan na mnoge jezike, a u španskoj varijanti glavnom junaku glas pozajmljuje Riki Martin. Do 2000. godine, radnicima u Diznijevim parkovima je bilo zabranjeno da puštaju bradu i brkove. Kineska vlada je dozvolila da se “Mulan” prikazuje u njihovoj zemlji, iako prihvata samo 10 filmova sa Zapada godišnje. Za snimanje “Tarzana” je potrošeno 310 miliona dolara i to je do tada bio najskuplji animirani film. Hans, Kristof, Ana i Sven iz filma “Zaleđeno kraljevstvo” dobili su ime po Hans Kristijanu Andersenu. Ako ne vjerujete, izgovorite ova imena brzo. Postoji podatak da je Adolf Hitler uživao dok je gledao “Snježanu i sedam patuljaka”.

ZNA SE KO U OVOJ ZEMLJI TREBA DA BUDE ZABRANJEN! Karleuša nikad oštrija, evo šta je rekla o Bubi i Džali

0

Pop zvezda Jelena Karleuša novogodišnju noć će provesti radno, u Beogradu, a za najluđu noć će pevati na čak dve lokacije.

To joj, kako kaže, neće biti teško, jer ona inače sve postiže, pa je obećala lud provod svima koji dođu da je slušaju.
Ove godine Karleuša će imati veliku konkurenciju, jer u Beogradu peva veliki broj pevača, a među njima su i Džala i Buba, sa kojima je Jelena nedavno imala mali okršaj. JK, ipak, nije zlopamtilo, pa poručuje da će možda i razmisliti da im oprosti za uvrede, ali pod uslovom da shvate šta su uradili, pokaju se za to i izvine joj se.

Debeli, bradati… Jedan od njih dvojice, ne znam tačno koji, moraće da razmisli o uvredama koje je uputio na moj račun. Sve to što je uradio je mnogo glupo, ali bože moj, možda je bio pod nekim teškim opijatima. Drugo objašnjenje nemam. Kada se pokaju i upute mi izvinjenje, mogu da razmislim da im oprostim – kaže Karleuša, koja je u međuvremenu zakopala ratne sekire sa TV „Pink“, pa će se posle pet godina zabrane opet pojaviti na ružičastoj televiziji.

– To što sam se pomirila sa „Pinkom“ ne znači da ću okrenuti leđa TV „Prva“ i „Zvezdama Granda“. Pomirenje jeste diglo prašinu u javnosti, a jedino što ja mogu da kažem jeste da nijedna javna ličnost ne sme da bude zabranjena u 21. veku – kaže JK i ističe da nijednom kolegi ne želi zabrane koje je ona prošla.

– Važno je da se opet pojavim na „Pinku“ i da tako zatvorim usta svima koji su likovali zbog toga. Treba da pokažem da je loše zabraniti nekoga ko nije ni ukrao, ni ubio. Zna se ko u ovoj zemlji treba da bude zabranjen – navodi Karleuša, koja je, osim sa „Pinkom“, započela saradnju i sa Aleksandrom Milićem Milijem, nekadašnjim bliskim saradnikom Cece Ražnatović.

– Mili je profesionalac i naša saradnja je počela kada mi je ponudio vrlo interesantnu pesmu. Sa zadovoljstvom sam to prihvatila. Dugi niz godina vladala je neka atmosfera da ko god je dobar sa Cecom automatski bude moj neprijatelj. To više ne dozvoljavam, jer su mi upravo oni mnogo zla učinili. Svi koji sarađuju sa mnom nikada nisu ružnu reč rekli za nju. Isključivo je bilo obrnuto – oštra je pevačica, koja užurbano sprema program za doček 2019. i nastupe u „Kasini“ i „Metropolu“.

Jelena Karleuša

Jelena Karleuša, Foto: Nenad Vujanović

Кућа Иве Андрића биће адаптирана до јуна

0

Кућа нобеловца Иве Андрића у Херцег Новом биће адаптирана до јуна идуће године, а њен изглед и аутентичност биће задржани, саопштено је из ове општине.

Шеф Канцеларије за међународну сарадњу општине Херцег Нови Симонида Кордић рекла је да ће дом чувеног нобеловца задржати естетске стандарде које је Андрић поставио.

“Немамо намјеру да девастирамо оно што је Андрић поставио као своје естетске стандарде, тако да ће зграда задржати првобитни изглед”, навела је Кордићева.

Припрема терена, према њеним ријечима, почела је средином октобра, а до Нове године ће бити уклоњени дијелова оплата у објекту у који ништа није улагано деценијама.

“Иако је пројектом предвиђено да радови трају до 2020. године, узбрзали смо их јер нам је важно да ова зграда буде у функцији већ за наредну сезону”, објаснила је Кордићева.

Она је навела да је идеја да објекат и његово окружење функционишу као цјелина, баш као што је било када је Андрић ту боравио.

“Биће доста интерактивне опреме, јер је идеја да зграда не буде само споменик Андрићу, већ и дио живота Новљана и посјетилаца. Осим опреме којом кућу уводимо у ново доба, набавићемо и музеолошку која одише духом пишчевог времена и аутентични намјештај из тог периода”, каже Кордићева.

Секретар за културу и образовање Ана Замбелић Пиштало рекла је да је, паралелно са реконструкцијом, важно дефинисати будући начин функционисања куће Иве Андрића.

“У сарадњи са Музејом града Београда радимо на конципирању поставке, распореду садржаја у простору, дефинисању статуса куће, управљачких тијела и утврђивању извора финансирања програмских активности”, навела је Пиштало.

За реконструкцију куће Иве Андрића обезбијеђено је 190.000 евра.

Иво Андрић је кућу у Његошевој улици у Херцег Новом изградио 1964. године, када се са супругом Милицом доселио из Београда.

Након пишчеве смрти, општина Херцег Нови откупила је кућу од његових насљедника.

Sveti Andrej Prvozvani iscijelio mnoge bolesne

0

Srpska pravoslavna crkva proslaviće sutra Svetog Andreja Prvozvanog, prvog sljedbenika i prvog apostola Hristovog, koji je stradao na krstu zbog odanosti novozavjetnoj vjeri.

Sveti Andrej je apostol Carigrada i Rusije, a bio je i patron Ruskog carstva i carske porodice Romanovih.

Prema predanju, Sveti Andrej bio je stariji brat Svetog apostola Petra i učenik Svetog Jovana Krstitelja, a Jevanđelje je propovijedao u Vizantiji i Trakiji, u dunavskim zemljama, a potom u Rusiji i oko Crnog mora, u Epiru, Grčkoj i Peloponezu, gdje je stradao.

Svojim čudesnim moćima iscijelio je mnoge bolesne, među kojima i ženu carskog namjesnika u gradu Patri, koju podiže iz postelje, te ona prihvati hrišćansku vjeru.

Silno se razgnjevio zbog toga namjesnik Eteata i naredi da se Sveti Andrej razapne na krst i izbode kopljima, što i bi učinjeno. Ali ni tada nije odustao Sveti Andrej, već je tako ranjen i izmučen i sa krsta dijelio narodu korisne pouke, propovjedavši vjeru hrišćansku.

Usrdno se moleći Bogu, svoju dušu mu je predao u 62. godini života. Kako je za života iscjeljivao uboge i bolesne, tako je nastavljeno i nakon njegove smrti djelovanje njegovih čudesnih moštiju.

Svetog Andreja Prvozvanog kao svog zaštitnika proslavlja i Kraljevski dvor Karađorđevića.

Oduševiće vas nova pesma Lejdi Gage i poznatog glumca (video)

0

Izašla je nova pesma Lejdi Gage pod nazivom „Shallow“. Zanimljivo je da pesmu izvodi ni manje ni više nego sa popularnim glumcem Bredlijem Kuperom.

Pesma je snimljena za film „Zvezda je rođena“ (A star is born). Glavne uloge u filmu tumače upravo Lejdi Gaga i Bredli Kuper.

U spotu se vide i scene iz filma kojih nema u trejleru.

Lejdi Gaga pohvalila je Bredlijevo pevačko umeće. Izjavila je: „Bredli Kuper je neverovatan režiser, glumac, producent, scenarista, pisac pesama. Mislim, gledala sam ga kako postaje muzičar, volim da pesam sa njim i volim njegov glas. On peva iz svoje duše i zna kako da ispriča priču dok peva… Osetila sam u trenutku, ovaj čovek zna kako da bude rok zvezda.“

Film će se naći u bioskopima od 5. oktobra, a sada možete poslušati pesmu:

Na današnji dan

0

1800. – Vašington je postao prestonica SAD-a.

1863. – Rođen je Edvard Munk, slikar i graver, jedan od vođa norveških modernih slikara i glavnih predstavnika ekspresionizma. Slikarstvo je studirao u Oslu, a često je putovao u Pariz, gde je više puta bio u kontaktu sa Van Gogom, Gogenom i Tuluzom Lotrekom. Radio je kompozicije, portrete i pejzaže. Njegovi ekspresivni oblici sa oblom uprošćenom konturom spajaju arhaični lik nordijske usamljenosti sa modernim alegorijskim izrazom psihičke patnje, arhetipske predstave sa košmarnim prikazima. Slike mu pre svega odišu melanholijom: one predočavaju sumorno razmišljanje o misteriji života i ljudskoj egzistenciji, usamljenost, strah od smrti i duboku patnju. Izlažući u Nemačkoj, presudno je uticao na razvoj nemačkog ekspresionizma. Najzačajnije delo – “Vrisak”.

1873. – U Srbiji je uveden dinar kao novčana jedinica. Srbija je pristupila Novčanoj konvenciji koju su u Parizu 1865. potpisale Francuska, Belgija, Italija i Švajcarska. Donesen je zakon o kovanju novca – 20 i 10 dinara u zlatu i srebrnjaka od pet, dva, jedan i pola dinara. Time je otklonjen monetarni haos i upotreba više od 40 vrsta tuđeg metalnog novca – dukata, forinti, talira. Dinar je uzet za novčanu jedinicu jer je taj naziv postojao na Balkanu još u vreme starog Rima.

1896. – Srpsko učiteljsko društvo osnovalo je u Beogradu Školski muzej, kasnije Pedagoški muzej.

1806. – U Prvom srpskom ustanku oslobođena je Beogradska varoš i Turci su potisnuti u Kalemegdansku tvrđavu, za šta je izuzetno zaslužan buljubaša Konda, rodom iz okoline Janjine u Grčkoj, prebeglica iz tabora turskog komandanta grada Alije Gušanca. Konda, Uzun-Mirko Apostolović i još petorica dobrovoljaca pred zoru su se neopaženo prebacili preko bedema, pobili turske stražare kod Sava-kapije i ustanicima otvorili kapiju, što je bilo odlučujuće za ishod bitke. U višečasovnoj bici za varoš poginulo je oko 300 Turaka i 54 srpska ustanika. Uvidevši da je odbrana tvrđave beznadežna, Gušanac je pobegao niz Dunav 29. decembra, a 8. januara 1807. predale su se snage novog turskog komandanta, Sulejman-paše, pa je Beograd, posle 380 godina, ponovo postao centar srpske države.

1913. – U školama u Palestini uveden je hebrejski kao obavezan jezik.

1918. – Pobednička srpska vojska umarširala je po završetku Prvog svetskog rata u Zemun, čime je okončana dvovekovna vladavina Habsburške monarhije srpskim krajevima severno od Save i Dunava.

1940. – Jugoslavija je u Drugom svetskom ratu potpisala s Mađarskom ugovor o “večnom prijateljstvu”, koji je Budimpešta pogazila posle manje od pola godine, okupiravši Bačku ubrzo po agresiji nacističke Nemačke na Jugoslaviju u aprilu 1941.

1951. – Legendarni bejzbol igrač Džo di Mađio povukao se iz sveta sporta.

1958. – Umro je srpski matematičar, astronom i geofizičar Milutin Milanković, osnivač Katedre za nebesku mehaniku na Beogradskom univerzitetu, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti, naučnik svetskog ugleda. Građevinsku tehniku studirao je u Beču, gde je i doktorirao. Bio je profesor teorijske fizike, a bavio se i kosmičkom fizikom i geofizikom. U prvom delu objavljenom na francuskom jeziku, “Matematička teorija termičkih pojava izazvanih Sunčevom radijacijom” (Theorie mathematique des phenomenes thermiques produits par la radiation solaire), izložio je novu teoriju rasporeda Sunčevih radijacija na površini planeta i toka klimatskih promena u geološkoj prošlosti Zemlje. Njegova reforma Julijanskog kalendara prihvaćena je na Svepravoslavnom kongresu crkava u Carigradu 1923. Tvorac je i teorije o pomeranju Zemljinih polova. Napisao je više od 700 monografija, studija, udžbenika i popularnih dela. Ostala dela: “Kanon der Erdbestrahlung”, “Nebeska mehanika”, “Osnovi nebeske mehanike”, “Sekularna pomeranja Zemljinih polova”, “Istorija astronomske nauke”.

1958. – Umro je srpski pravnik i istoričar Slobodan Jovanović, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, najznačajniji srpski pravni pisac i teoretičar države u 20. veku. Pod komunističkom vladavinom Josipa Broza anatemisan je i prećutkivan je njegov rad. U Londonu je u Drugom svetskom ratu 1942. i 1943. bio predsednik emigrantske jugoslovenske vlade, a posle rata je u odsustvu osuđen na 20 godina robije na procesu Draži Mihailoviću i umro je u emigraciji u Velikoj Britaniji. U svetu je bio izuzetno cenjen i smatran jednim od najvećih svetskih autoriteta u teoriji ustavnog prava, što ilustruje i podatak da mu je francuski predsednik Šarl de Gol poslao Nacrt ustava Pete republike, zamolivši ga da ga prouči i oceni. Napisao je mnoštvo studija i rasprava. Dela: “O suverenosti”, “O državi” (Osnovi jedne pravne teorije o državi), “Ustavobranitelji i njihova vlada”, “Svetozar Marković”, “Makijaveli”, “Druga vlada Miloša i Mihaila”, “Vlada Milana Obrenovića”, “Ustavno pravo Kraljevine Srbije”, “Ustavno pravo Kraljevine SHS”, “Vođe Francuske revolucije”.

1965. – Održan je poslednji veliki koncert Bitlsa u Velikoj Britaniji.

Free WordPress Themes, Free Android Games