Đukanović o “nefunkcionalnoj BiH, velikoj Srbiji i nervozi u regionu”

Region

nov 13, 2018

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, smatra da je napredak ugrožen u cijelom regionu Zapadnog Balkana.

On kaže da “posebnu nervozu” stvaraju, kako kaže, novi pregovori “predsjednika Srbije i Kosova”, kao i da je nestabilnost pojačana pogoršanjem odnosa Beograda i Zagreba, što bi moglo da osokoli pristalice “velike Srbije”.

Đukanović je u intervjuu za francuski Figaro rekao da je pominjanje eventualne razmjene teritorija Srbije i Kosova potpuna novost, te da treba sačuvati oprez i voditi računa o tome da se ne stvori presedan, koji će izazvati domino efekat u regionu.

“Ta tema dugo vremena je predstavljala tabu zato što nas je podsjećala na loša iskustva iz devedesetih. Nakon završetka ratova, u regionu se najviše govorilo o multikulturalizmu i međuetničkoj demokratiji. Tačno je da su neke zapadne prijestonice promijenile mišljenje, čak vrlo eksplicitno. Drugim riječima, došla su druga vremena”, rekao je Đukanović.

On misli da treba sačuvati oprez i voditi računa o tome da se ne stvori presedan koji će izazvati domino efekat u regionu.

“Sačekajmo odluke dva predsjednika”, kazao je Đukanović.

Upitan koje su glavne prijetnje za Zapadni Balkan, Đukanović je rekao da je napredak doveden u pitanje u cijelom regionu.

On to, kaže, objašnjava dvjema glavnim okolnostima.

“Prva se odnosi na interese velikih koji se ponovo sudaraju na Balkanu. To nije nikakva novost: mi smo u istoriji uvijek korišćeni kao moneta za potkusurivanje u rješavanju problema velikih sila. Druga okolnost je to što od devedesetih godina vučemo tri problema koji truju region: Makedoniju paralisanu od 2008, konflikt Srbije i Kosova čiji je krajnji rezultat svima nepoznat i nefunkcionalna Bosna i Hercegovina”, naveo je crnogorski predsjednik.

Đukanović kaže da “novi pregovori između predsjednika Srbije i Kosova stvaraju posebnu nervozu u regionu”.

“Nestabilnost je pojačana nedavnim pogoršanjem odnosa između Srbije i Hrvatske. Plašim se da takav razvoj situacije daje polet pristalicama velike Srbije. Neki od njih ponovo počinju sa osporavanjem crnogorske nezavisnosti trvdeći da Srbija ima prirodno pravo na Crnu Goru. Takva retorika je opasna u vremenu nestabilnosti, čemu smo mogli da posvjedočimo devedesetih godina”, kaže Đukanović.

Govoreći o odnosima sa Rusijom, Đukanović kaže da je Crna Gora istorijski i kulturno uvijek bila bliska Moskvi, ali su se, kaže, ti odnosi posljednjih godina značajno pogoršali.

“Mogao bih čak da kažem da nikada ranije nisu bili tako loši”, rekao je Đukanović.

TANJUG

Srbin koji je bio legenda Holivuda, pričao srpski i pominjao prezime

Magazin

nov 13, 2018

0

Spomenik slavnom američkom glumcu srpskog porijekla Karlu Maldenu biće otkriven 20. novembra ispred Jugoslovenske kinoteke u kojoj se od 2016. nalazi njegov legat.

Tu informaciju saopštio je danas direktor Kinoteke Jugoslav Pantelić na promociji srpskog izdanja knjige memoara Karla Maldena, pod nazivom “Kako sam uspeo”, koju je objavio “Službeni glasnik”.

Priređivač srpskog izdanja knjige Aleksandar Vlajković rekao je da će spomenik Maldenu biti postavljen i u Muzeju oskarovaca koji se gradi u Holivudu, da ima uvjeravanja da će slavnom glumcu spomenik biti podignut i u Republici Srpskoj odakle Karl Malden, tj. Mladen Sekulović potiče, kao i u Merilvilu u Indijani (SAD).

Povodom ranijih napisa u medijima da će tim povodom u Beograd doći glumac Majkl Daglas, veliki Maldenov prijatelj, Vlajković je rekao da to jeste planirano, da je Daglas čak i potvrdio, ali da do toga neće doći, te da se očekuje dolazak nekih drugih gostiju iz Holivuda.

Vlajković je izrazio nadu da će Malden dobiti i svoju ulicu u Beogradu za, kako je naglasio, “vječno sjećanje na njegovo djelo i veliku ljubav prema Srbiji”.

O Maldenu je danas u Kinoteci govorio i Den Tana, koji ga je poznavao više od 55 godina.

On se prisjetio svog šoka kada mu se jedan glumac, koji je u tom trenutku stajao pored Hemfrija Bogarta, obratio na srpskom jeziku.

Den Tana se prisjetio i kada je Malden odbio da operiše svoj nos, posljedicu povrede na košarci, i tada je rekao kako će sve one lijepe holivudske glumce pobijediti glumom.

“To je i uradio, pobijedio ih je glumom. Radio je sa najvećima i nema onog koji nije rekao da je najbolji glumac sa kojim je radio upravo Karl Malden. Mnogo sam od njega naučio. Boga nikada nisam video, ali anđela jesam i to je Karl Malden”, rekao je Den Tana koji je i donio prije tri godine predmete za legat u Kinoteci.

Ideja o postavljanju spomenika i objavljivanju Maldenovih memoara rodila se prije pet godina kada je ćerka slavnog glumca, Karla Malden, boravila u Beogradu.

Izvršni direktor Sektora za izdavanje knjiga “Službenog glasnika” Petar Arbutina rekao je da je knjiga “Kako sam uspeo” govori o tome kako je Malden uspio da postane i veliki čovjek i veliki umjetnik i od početka do kraja uspio da ostane Srbin koji se podjednako dobro osjeća i u srpskom i u američkom odjelu.

Vlajković je knjigu “Kako sam uspeo” uporedio sa autobiografijom Mihajla Pupina “Od pašnjaka do naučenjaka”, istkavši da obje govore o tome da sve počiva na mukotrpnom radu i trudu.

Od malih nogu govorio je srpski i rado pričao o svom porijeklu

Pravo ime Karla Maldena je Mladen Sekulović. Rođen je 22. marta 1912. godine u Čikagu. Otac mu je bio Srbin, a majka Čehinja. Iako rođen u Čikagu, odrastao je u obližnjem gradu Geriju, u Indijani.

Maldenov otac, Petar Sekulović, napustio je rodno Podosoje kod Bileće i “trbuhom za kruhom” došao u Čikago. Tu je rođen Mladen, kao najstariji od trojice braće. Njegova majka je bila Mini Sekulović, Čehinja, zaposlena u tekstilnoj industriji.

Malden je od malih nogu je govorio srpski. Rado je pričao o svojoj prošlosti i porijeklu. Spominjao je da mu je otac radio težak posao u čeličani u Geriju, kao i on kasnije. Njegov otac je osnovao najstarije srpsko pjevačko društvo u Americi, zvano “Sokol Grupa-Branko Radičević”.

Malden, tada još uvijek Mladen Sekulović, napustio je Geri i rad u čeličani 1934. godine, radi pohađanja “Gudmenove škole” u okviru “Gudmen teatra” u Čikagu. Tada je promijenio ime u Karl Malden, na nagovor pozorišta. Nije imao dovoljno novca za školovanje, ali je ubrzo dobio stipendiju. Nastupao je u pozorištu tri godine, a onda je ostao bez posla i novca, pa se vratio kući.

Otputovao je u Njujork 1937. i glumio u “Brodvej teatru”. Bio je kratko angažovan na radiju i dobio nezapaženu ulogu u svom prvom filmu “They Knew What They Wanted”. Nakon toga se pridružio “Grup teatru”, gdje je upoznao reditelja Elija Kazana, u čijim je filmovima kasnije stekao popularnost.

Učestvovao je u Drugom svjetskom ratu i za to vrijeme dobio malu ulogu u predstavi i filmu američke vojske “Winged Victory”. Po završetku rata, dobio je još jednu malu ulogu u predstavi “Truckline Cafe”, sa tada nepoznatim Marlonom Brandom.

Snimio 65 filmova, a neki od najpoznatijih su: “Tramvaj zvani želja”, “Na dokovima Njujorka” i “Paton”. U Beogradu je glumio u filmu “Suton”. Značajna je i njegova uloga u TV seriji iz sedamdesetih “Ulice San Franciska”.

Igrao je rame uz rame sa Marlonom Brandom, Vivijen Li, Stivom Mekvinom, Majklom Daglasom, Kim Hanter i mnogim drugim holivudskim legendama.

Oskara je dobio kao negativac u filmu “Džungla na asfaltu” iz 1951. godine.

Koristio svaku priliku da pomene srpsko prezime na filmu

U filmovima je koristio svaku priliku da pomene prezime Sekulović. Tako u filmu “Paton”, u ulozi generala Omara Bredlija kaže jednom vojniku: “Dodaj mi taj šlem Sekuloviću!” U filmu “Dead Ringer”, kao policijski detektiv kaže drugom detektivu: “Daj mi moju kapu Sekuloviću!” Takođe, u njegovom filmu “Fear Strikes Out”, pojavljuje se bejzbolski skaut Sekulović. Kao zatvorski čuvar u filmu “Birdman of Alcatraz”, čita listu zatvorenika, među kojima se nalazi i jedan Sekulović. Najpoznatiji primjer toga je u TV seriji “Ulice San Franciska”, u ulozi policijskog poručnika Majka Stouna, kada zaposli pomoćnika Sekulovića. U jugoslovenskom filmu Suton je glumio Marka Sekulovića.

(B92)

Uređeno dvorište boračke zgrade

nov 13, 2018

0

Dvorište boračke zgrade u Prnjavoru dobilo je potpuno novi izgled. Ovim uređenjem riješeno je pitanje vodovodno-kanalizacione mreže, stanari su dobili novi parking, urađeni su ivičnjaci, a bilo je mjesta i za zelene površine koje će svoj puni izgled dobiti na proljeće.

Po završetku radova, načelnik opštine Darko Tomaš najavljuje i podjelu ključeva sledeće sedmice, za drugu boračku zgradu i time kompletirati stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca.

Dodaje da u ovom dijelu Prnjavora ima još raspoloživog zemjišta, koje će svakako biti prilika za neku novu investiciju.

Izvođači radova su preduzeće MG Mind, a vrijednost projekta je 153.000 KM.

TV K3

Ko je šeik kojeg je opljačkala srpsko-hrvatska banda?

Uncategorized

nov 13, 2018

0

Šta je bilo izloženo na izložbi “Blaga mogula i maharadža” u Duždevoj palati u Veneciji s koje su ukradeni neki od eksponata, a osobe osumnjičene za tu krađu uhapšene ovih dana u Hrvatskoj?

Izložba je trajala od 3. septembra 2017. do 3. januara 2018. godine, a riječ je o nakitu i drugim vrijednim indijskim artefaktima iz privatne kolekcije katarskog šeika Hamada bin Abdulaha al-Tanija.

Bilo je izloženo više od 270 predmeta indijskih zlatara izrađenih u periodu od 15. do 20. vijeka. Riječ je o kolekciji Al-Tani, koja je prethodno bila izložena u Londonu u Viktorija i Albert muzeju, pa u Parizu u Grand Palasu.

Hamad bin Abdulah al-Tani, koji je vladao Katarom od 1995. do 2013. godine, kada je abdicirao u korist svoga sina Tamina, počeo je da skuplja kolekciju 2010. Ta kolekcija dragulja, nakita, dragog kamenja, zlata… zapravo je put kroz veliko umjeće indijskih zlatara tokom pet vijekova. Tu su blaga od potomaka Džingis-kana i Timura do velikih maharadža, koji su naručivali nakit i od poznatih evropskih kuća. Indija je bila bogata dragim kamenjem pa je posjedovanje dragulja tradicija naroda Potkontinenta.

Kada su Moguli u 16. vijeku preuzeli vlast u Indiji, zlatarski zanat se razvio u pravu umjetnost. Svaki dragulj ima svoje značenje. U narodnoj kulturi se smatra da predstavljaju status, kastu, porijeklo i stanje osobe koja ga nosi. Izložba je viševjekovni put kroz indijsku zlatarsku i društvenu istoriju, od osnivanja Mogulskog Carstva 1526. godine, kada je Babur, potomak Džingis-kana, osvojio Delhi i proglasio se prvim mogulskim carem islamske dinastije, preko država maharadža i britanskog kolonijalizma, do dragulja kuće Kartije.

Kaže se kako je Hamad bin Abdulah al-Tani postao veliki obožavalac indijskog nakita nakon što je 2009. u Londonu razgledao izložbu dragulja indijskih prinčeva. Nikada nije bio u Indiji, ali s bogatstvom koje posjeduje mogao je da priušti sopstvenu kolekciju. U pet godina stvorio je kolekciju s oko 400 predmeta, od carskih noževa do ukrasa za turbane. Iz te kolekcije izdvojeno je oko 270 predmeta koji su bili najprije izloženi u Londonu, pa u Parizu i u Veneciji. Ali, Hamad bin Abdulah al-Tani (66), koji sa svojom jahtom, jednom od najvećih na svijetu, putuje i Jadranom, te je dobio i visoko hrvatsko odlikovanje (inače je odlikovan u više od 50 zemalja svijeta), nije samo kolekcionar dragulja već novac ulaže u kompanije, sportska društva itd.

Preuzeo je vlast u Kataru državnim udarom bez krvi 1995. Svrgnuo je svoga oca Kalifu bin Hamada al-Tanija. Naime, dok je Kalifa bin Hamad al-Tani bio u Ženevi, Hamad bin Abdulah al-Tani preuzeo je vlast. Njegov otac je zatim živio u egzilu u Francuskoj i Abu Dabiju, a 2004. se vratio u Katar. Hamad je i zamrznuo račune svoga oca u inostranstvu kako bi mu onemogućio organizovanje protivudara. Naime, 1996. Kalifa se uz pomoć tadašnjeg ministra ekonomije pokušao vratiti na vlast, ali nije uspio.

U tom pokušaju protivudara bili su uključeni i moćnici iz Saudijske Arabije, UAE-a, Bahreina i Egipta. Hamad ima tri žene i 24-ero djece, od kojih 11 sinova i 13 kćeri. Prva žena mu je šeika Mariam bint Muhamad Al-Tani, kćerka bratića iz prvog kolkena šeika Muhamada bin Hamada bin Abdulaha al-Tanija, s kojom ima dva sina i šest kćeri.

Druga mu je žena Mozah bint Naser Al-Misned, s kojom ima pet sinova i dvije kćerke.

Treća žena je šeika Nora bint Kalid al-Tani, s kojom ima četiri sina i pet kćeri.

Abdicirao je 2013. kako bi ga naslijedio sin Tamin, kojeg mu je rodila druga žena. Čim je došao na vlast, Hamad bint Abdulah al-Tani je 1996. sa 150 miliona dolara finansirao osnivanje televizije Al-Jazeera, koja je postala najveći izvor informacija na arapskom jeziku. TV Al-Jazeera, koju od 2004. Hamad finansira s 30 miliona dolara godišnje, ipak se smatra nezavisnom.

Godine 1997. Katar je postao druga država u Persijskom zalivu u kojoj i žene imaju pravo glasa. Tokom 18-godišnje vladavine Katarom, ta država je postala prva na svijetu po dohotku po stanovniku, koji iznosi 86.440 dolara godišnje. Mnogi sportski i diplomatski susreti održani su u Kataru, među kojima Azijske igre 2006., konferencija UN-a o klimatskim promjenama 2012. itd., a 2022. će se u sedam gradova te države održati 22. Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Biće to posljednje fudbalsko prvenstvo s 32 reprezentacije, jer će 2026. biti 48 reprezentacija.

Hamad, čije se bogatstvo procjenjuje na 2,4 milijarde dolara, uložio je u kompanije, banke, projekte, fudbalske klubove širom svijeta. Potoje priče da je finansirao Arapsko proljeće, pobune u Libiji i Siriji. U oktobru 2012. Hamad je obišao Gazu i obećao 400 miliona dolara humanitarne pomoći Hamasu za infrastrukturu i bolnice.

Bez obzira na tu povezanost s Hamasom, Katar ima dobre odnose i s Izraelom. Hamad se sreo 25. septembra 2007. s tadašnjom izraelskom ministarkom spoljnih poslova Cipi Livni u Njujorku. Bio je to prvi pokušaj jednog lidera iz država Persijskog zaliva da otvori dijalog s Izraelom. Ipak, Katar je prekinuo odnose s Izraelom 2009. u vrijeme rata u Gazi. Ne želi ni da Jerusalim bude glavni grad Izraela.

Hamad je bio ključni za pregovore o prekidu vatre u Libanu 2006. te je učestvovao u finansiranju zemlje porušene u sukobima. U 2012. dao je dvije baze američkim snagama za operacije u Siriji. Darovao je 100 miliona dolara pomoći Nju Orleansu nakon uragana Katrina koji je 2005. pogodio taj američki grad. Katarski suvereni fond “Qatar Investment Authority” i s njim povezane ustanove kupili su londonsku robnu kuću Harods od preduzetnika Mohameda al-Fajeda, oca Didija al-Fajeda koji je poginuo s Lejdi Di, zatim parišku robnu kuću Printemps, francuski fudbalski klub PSŽ, ima 10 odsto dionica u Poršeu, 75 odsto u filmskoj kući Miramax koja je kupila Dizni, šest odsto u Credit Suisseu, 12,6 odsto u Barclaysu…

Katar je najveći vlasnik nekretnina u Londonu, gdje je finansirao izgradnju najvećeg evropskog solitera The Shard. U njegovom vlasništvu je i olimpijsko naselje (Olympic Village), hotel InterContinental Park Lane… U Kanu drži više hotela, među kojima su Majestic Hotel, Grand Hyatt Cannes Hôtel Martinez, Carlton Hotel. Bivši katarski emir s porodicom je plovio i Jadranom na svojoj 125-metarskoj jahti sagrađenom 2010. godine, koja se smatra 14. najvećom jahtom na svijetu. Jedno od odredišta bila mu je Korčula. Usidrio se ispod zidina starog grada, prenosi “Večernji list”.

Šeik Hamad bin Abdulah a-Tani uz sebe je sve vrijeme imao tjelohranitelja koji mu je pomagao u hodanju i nosio mu štap. Naime, Hamad već nekoliko godina nije dobrog zdravlja. U decembru 2015. otišao je u Cirih na liječenje nakon što je povrijedio nogu na ljetovanju na planini Atlas u Maroku. Ali, navodno je povrijedio nogu upravo zato što nije dobrog zdravlja. Ima onih koji smatraju da je 2013. godine prepustio vlast sinu Tamimu upravo zbog toga. Tada je rekao da je stiglo vrijeme da “nova generacija otvori novu stranicu u istoriji nacije”.

(Vecernji.hr)

ODRŽANA RADIONICA DEKUPAŽA U DNEVNOM CENTRU ”NEVEN” (FOTO)

nov 13, 2018

0

Udruženje roditelja djece sa smetnjama u fizičkom i psihičkom razvoju “Neven” organizovalo je danas radionicu dekupaža. Radionicu je vodila Slavica Radovanović, dugogodišnji poznavalac ove tehnike.

Uz osmijeh, razgovor, timski rad i snalažljivost, radne ruke ovih žena i djece stvorili su pravu čaroliju i od običnih kartonskih kutija nastale su divne ukrasne kutije, ukrašene raznim elementima, i što je najbitnije, urađene su sa ljubavlju.

Socijalni radnik u Dnevnom centru “Neven” Slobodanka Škobić kaže da ručne radove sa današnje radionice svi zainteresovani mogu kupiti u prostorijama Centra, čime pomažu i njegovo finansiranje.

– Projekat radionica dekupaža započeo je prošle godine, i ovo je sedma radionica koju radimo sa gospođom Slavicom Radovanović kojoj smo svi iz Dnevnog centra ”Neven” neizmjerno zahvalni. Trudimo se da sve radionice imaju neku temu, tako da smo danas radili drvene kutije sa ukrasnim papirom što može biti idealan novogodišnji poklon, kaže Škobićeva.

Ručne radove nastale u Dnevnom centru ”Neven” svi zainteresovani će moći vidjeti izložene i na prnjavorskom Trgu srpskih boraca na tradicionalnom novogodišnjem zimskom mini sajamu koji se održava u decembru.

Jasminka Suvajac, majka štićenice Dnevnog centra Neven, kaže da za roditelje djece sa smetnjama u razvoju, radionice kao današnja znače mnogo. I djeci i roditeljima bitna je socijalizacija, druženje, topla ljudska riječ, smijeh, saznanje da ste napravili nešto novo, izašli iz rutine teške svakodnevnice.

-Nas roditelje motiviše sam boravak u Dnevnom centru ”Neven”. Mi svi imamo istu sudbinu, imamo djecu koja su neizmjerno dobra, neiskvarena i postojanje ovog Centra, koji je naša druga kuća i ovakvog vida druženja daje nam elan da istrajemo, da živimo. Bez obzira što moja Milica ima težak oblik mentalne retardacije, to ne znači da ona ne voli da je okružena djecom, da promijeni mjesto boravka. Voljela bih da se više roditelja pridruži našem Udruženju, ovoj ustanovi, da i oni osjete ovu energiju. Mi se nekada razumijemo samo pogledima, ponekad nam riječi nisu potrebne,objašnjava majka trinaestogodišnje Milice, Jasmina Suvajac.

Bez podrške načelnika Tomaša, lokalne zajednice, Centra za socijalni rad mnogi projekti i radne akcije ne bi ugledali svjetlo dana i ostali bi mrtvo slovo na papiru.

-Roditelji su najveća podrška svojoj djeci sa smetnjama u razvoju, ali i radnici Dnevnog centra ”Neven” kao i zaposleni u Centru za socijalni rad, svi socijalni radnici, posebno direktorica Dragana Radulović, koja je od prvog dana uz nas, rame uz rame. Zahvalni smo i načelniku Tomašu i lokalnoj zajednici koji proprate i podrže sve manifestacije koje mi organizujemo. Ne mogu da ne pomenem ljude dobrog srca, kao što su Slavica Radovanović, koja i vodi današnju radionicu, Vida Kuzmanović, Merima Čelenka, one se uvijek rado odazovu našim pozivima, pomognu nam sa materijalom koji nam je potreban da bismo uopšte mogli da organizujemo radionice ovog tipa, objašnjava Jasmina.

Već godinu dana iz Gradiške u Prnjavor dolazi Slavica Radovanović, medicinska sestra koja se godinama bavi kreativnim radionicama i na poziv prijatelja iz Prnjavora došlo je do saradnje sa Dnevnim centrom ”Neven”.

-Već desetak godina organizujem humanitarne kreativne radionice, u Sarajevu, Banjaluci, Prijedoru i evo već godinu dana u Prnjavoru. Moj prijatelj Dane Prgonjić mi je predložio da dođem u Dnevni centar ”Neven” i ja sam se rado odazvala, jer znam kakve su potrebe ove djece i roditelja. Ovo je svojevrsna radna terapija, koja opušta i djecu i roditelje. Ja vidim na njihovom ponašanju da ovo djeluje ljekovito i na njih, a i mene to ispunjava srećom i zadovoljstvom, objašnjava Radovanovićeva.

Određene dekupaž tehnike već su uveliko savladane i naučene. Svi predmeti koji se mogu ukrasiti, ukrašeni su. U skladu sa mogućnostima i djeca su učestvovala u radionicama, čime su pokazali svoj nenadmašni talenat.

-Učešćem u radionicama mi kod djece sa smetnjama u razvoju budimo svjest da su prihvaćeni od sredine, da rade nešto što je trajno i što će drugim osobama donijeti osmijeh na lice. Prosto se iznenadim kako su kreativni i maštoviti, i šta se sve nalazi u njihovom umu. Oni su dokaz da nema prepreka uprkos svim problemima i nedaćama. Roditelji, radnici, i štićenici Dnevnog centra ”Neven” mogu svima biti motivacija, i meni koja sam u kontaktu sa njima, a neka budu motivacija i vašim čitaocima da nikada ne treba odustati i da uvijek treba gledati na život sa optimizmom, kaže Radovanovićeva.

Roditelji i radnici Dnevnog centra ”Neven” zahvalni su svim ljudima dobre volje koji podržavaju njihov dosadašnji trud i rad, i napominju da su vrata njihovog Centra otvorena za sve vidove saradnje, i zahvaljuju se svim ljudima dobrog srca na svim donacijama koje su im pružili u toku dosadašnjeg rada. Ozarena dječja lica i lica majki sa kojih nije silazio osmijeh, najbolja su potvrda da ono što rade članovi ovog Centra itekako ima smisla i da ovakve akcije treba pozdraviti, pohvaliti i podržati uvijek.

(prnjavorlive.info/Jovana Tošić)

Jak zemljotres potresao Crnu Goru

Region

nov 13, 2018

0

Zemljotres jačine 5,1 stepen po Rihterovoj skali potresao je Crnu Goru, objavljeno je na sajtu Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra. Potres je registrovan u 14.47 časova, četiri kilometra sjeveroistočno od Ulcinja na dubini od dva kilometra. Kako prenosi SrpskaInfo, prema prvim informacijama, zemljotres se osjetio i na sjeveru Albanije.

Lijepo vrijeme na izdisaju, narednih dana u BiH stižu snijeg i minusi

nov 13, 2018

0

Stabilno vrijeme bez padavina prognozira se do 21. novembra, a već od 22. očekuju se slabe padavine sve do 26. novembra, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Kiša je moguća na jugu BiH, a snijeg se prognozira na planinama Bosne, dok u centralnim i istočnim krajevima moguć je i u nižim predjelima.

Od 12. do 14. novembra jutarnje temperature kretaće se od dva do sedam u Bosni, a u Hercegovini od pet do 10 stepeni.

Očekivane dnevne temperature vazduha u Bosni kretaće se od 10 do 15, a u Hercegovini od 16 do 21 stepena.

Osjetan pad temperatura uslijediće od 15. novembra. Jutarnje vrijednosti temperatura u Bosni kretaće se od minus tri do dva stepena, a u Hercegovini od dva do sedam stepeni.

Dnevne temperature vazduha u Bosni se prognoziraju od pet do 10, a u Hercegovini od 10 do 15 stepeni.

Surutka liječi jetru i podmlađuje

Magazin

nov 13, 2018

0

Čista jetra ključ je dobrog zdravlja, a surutka je moćan čistač jetre. Ako bolujete od bilo kakve bolesti jetre, redovno pijte surutku.

Napitak koji je zaslužan što su Norvežanke mladolikog izgleda, dostupan je i nama, iako je pomalo zaboravljen. Surutka je spas za zdravlje jetre i mršavljenje, a koliko je ona čudotvorna govori činjenica da je Old Tomas Par, skromni engleski seljak, zahvaljujući njoj doživio 152 godine. Kroz istoriju su bake naših baka koristile surutku kao lijek i definitivno nisu griješile. Surutka je nusproizvod koji nastaje pri proizvodnji sira. Organizovana industrijska proizvodnja surutke počela je tek četrdesetih godina 20. vijeka.

Sastav i ljekovitost surutke

Za ishranu je ova namirnica prikladna od začeća do duboke starosti. Čak se i zbog sličnosti majčinom mlijeku može koristiti umjesto mlijeka u ishrani beba. Surutka je u izvornom obliku tečnost koja sadrži manje od jedan odsto bjelančevina i preko 93 odsto vode. Glavni sastojci surutke su kalijum, natrijum, magnezijum, fosfor, gvožđe, cink, bakar, kobalt, mangan, molibden, vitamini, vrijedni enzimi i aminokiseline. Surutka je pravi eliksir zdravlja: povećava sreću, pomaže kod mršavljenja, smanjuje umor, liječi upale.

Najzdraviji napitak za bolesnu jetru

Čista jetra ključ je dobrog zdravlja, a surutka je moćan čistač jetre. Ako bolujete od bilo kakve bolesti jetre, redovno pijte surutku. Surutka sadrži beta-laktoglobulin koji snabdijeva organizam aminokiselinama zvanim BCAA, koje značajno pomažu kod uznapredovalih bolesti jetre.

Alfa-lactalbumin koji sadrži surutka, obiluje esencijalnom aminokiselinom triptofanom poznatom po regulisanju sna i poboljšavanju raspoloženja. On je bogat imunoglobulinima i lizosomom koji jačaju imunitet, što je vrlo korisno kod hroničnog hepatitisa. Ujedno, sadrži i protivupalni laktoferin, sastojak od neprocjenjive važnosti za one čija je jetra podložna upalama. Surutka je puna cisteina koji su potrebni tijelu za proizvodnju glutationa, antioksidansa koji štiti tijelo od upala i toksina. Nivo cisteina veoma je nizak kod oboljelih od hepatitisa C, što pogoršava oštećenja jetre. Naime, glutation je moćan antioksidans koji pomaže kod problema sa štitnom žlijezdom, hroničnim upalama, rakom, multiplom sklerozom i Parkinsonovom bolesti.

Za izdržljivost i mršavljenje

Ako se intenzivno bavite sportom, pokušavate da smršate, pod stresom ste ili bolujete od teške bolesti, surutka bi trebalo da bude dio vašeg svakodnevnog jelovnika. Surutka obiluje elektrolitima, odlično hidrira tijelo, daje više energije pa je puno prikladnija od štetnih energetskih pića.

Surutka pomaže kod:

* hroničnog umora

* stresa

* prejedanja

* visokog pritiska

* pada imuniteta

* želučanih tegoba

* bolesti jetre

* čišćenja organizma od toksina