Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je danas da Moskva želi da obnovi puni dijalog sa SAD o Sporazumu o kontroli raketa srednjeg dometa.
Ruski predsjednik rekao je da je uspio da razgovara sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom tokom ceremonije obilježavanja 100 godina od okončanja Prvog svjetskog rata u Parizu.
“Raspored sjedenja na ceremoniji je promijenjen u posljednjem trenutku, ali to me nije spriječilo da sa američkim predsjednikom razmijenim nekoliko riječi tokom ručka u Jelisejskoj palati”, rekao je Putin.
Ruski predsjednik je rekao ruskim novinarima u Parizu da je razgovor bio dobar.
Organizatori ceremonije u Parizu ranije su se protivili susretu Trampa i Putina.
Nešto ranije je iz Kremlja saopšteno da šefovi država nisu imali priliku da razgovaraju za stolom i da su se pozdravili po odlasku sa ručka u Jelisejskoj palati.
Vukota Govedarica, lider SDS-a, rekao je da je na sceni pokušaj unutarstranačkog puča, koji za cilj ima kapitulaciju SDS-a i dolazak na čelo stranke onih ljudi koji su ‘zarad šačice vlasti spremni da amenstiraju sva decenijska nedjela režima u Republici Srpskoj’.
On je za “Nezavisne” rekao da ta grupa ljudi, koji je imala loš rezultat u svojim opštinskim odborima, sada napada na sopstvenu stranku predvođena Obrenom Petrovićem (predsjednik Gradskog odbra SDS-a u Doboju kojeg je Govedarica nedavno izbacio iz stranke), a koji misli da mu izborni rezultat može tolerisati ama baš sve.
“Ta grupa ljudi koja je imala loš izborni rezultat prije nego što zatraži moju smjenu neka kaže javnosti koliko su oni imali glasova i zašto su u svojim sredinama ubjedljivo poraženi od SNSD-a, a neki su čak izgubili “utješni” epitet druge pa su čak postali treća partija. Na žalost preko takvih Milorad Dodik želi da napravi sofisticirani jednopartijski sistem u kome će kontrolisati sve partije u RS”, rekao je Govedarica dodajući da nema sumnje da se Dodik preko pojedinih ljudi u SDS-u uvukao u stranku te da je javna tajna da su se sa njim sastajali i da su i danas u neprestanoj komunikaciji.
Naglasio je da neće iznevjeriti one građane koji su iskreno vjerovali u promjene.
Raspored sjedenja zvanica, šefova država i vlada, na svečanosti u Parizu izazvao je ne malo čuđenje i negodovanje mnogih zvanica, posebno zbog mjesta koje je dobio Hašim Tači – odmah iza ruskog predsjednika Vladimira Putina.
U prvim redovima su, naime, bili smješteni saveznici iz NATO i EU, a nije se vodilo računa ko se na kojoj strani borio tokom Prvog svjetskog rata.
U prvom redu sjedila je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Neke zemlje, poput Rusije, Turske, Irske i još nekih, najavile su, kako “Tanjug” nezvanično javlja u diplomatskim izvorima, mogućnost ulaganja protesta.
“Blic” javlja da su zbog takve situacije, koja je bacila sjenku na čitav događaj, diplomatski predstavnici mnogih zemalja na licu mjesta tražili objašnjenje od Francuza, koji su, kako saznaje taj list, objasnili da je raspored pravljen po abecednom redu.
Prema saznanjima lista, srpska strana nije razumjela zbog čega je pravljen raspored po abecednom radu.
“Bili smo iznenađeni rasporedom sedenja, nije jasno zašto je abecedni raspored, a ne po zaslugama”, naveo je neimenovani izvor “Blica”.
Predsjednik Srbije istakao je u razgovoru s novinarima tim povodom da nije do abecede, ali i da Srbija neće ulagati prigovor zbog takvog protokola.
Odgovarajući na pitanja novinara, ukazao je da je do njega da se ponaša dostojanstveno, “drži do svoje zemlje, ponosa srpskog naroda i predstavlja na najbolji mogući način zemlju, te spreči da bude isključena iz sveta, iako ima ponekad knedlu u grlu”.
Raspored sjedenja, kaže, svakako “nije izraz odnosa snaga”.
“Doći će predsednik Francuske Emanuel Makron u Beograd, a sumnjam da će ići u Prištinu. PredsedniK Rusije doći će u Beogard, a teško da će ikada ići u Prištinu. Angela Merkel ponovo će doći u Beograd, a nisam siguran da će u isto vreme doći u Prištinu. Pogledajte nivoe investicija i sve drugo”, objasnio je on.
Primjetio je da je Hašim Tači imao najbolju poziciju od svih iz regiona.
“Predsednica Hrvatske da je stajala tamo, mogao bih da razumem, jer to ima veze sa azbučnim redom. Nekog smisla je moglo da bude, iako su se iskazali u Prvom svetskom ratu na suprotnoj strani. Nije bilo Austrije u blizini petorice, već u mojoj….”, rekao je Vučić.
Što je neko ovako postupio, prema njegovim riječima, nije imalo nikakve veze sa azbučnim redom.
“Kod mene su bili predstavnici Letonije. Ali, da pravim tamo skandal nije bilo ni mesta niti ima smisla. Imali smo važne i dobre razgovore, obavili dobar posao za našu zemlju”, kazao je on dodajući da sumja šta se desilo, ali da ne želi da to javno govori.
Ta njegova sumnja, kako kaže, bez ikakve greške bi pogodila šta se stvarno dogodilo.
“Možete misliti šta je neko mislio kada je Tačija stavio iza Putina, sa kojim se rukovao. Iza leđa je Putino došao Tači i pružio ruku, a tek kada je šef ruske države shvato ko je taj čovek okrenuo se drugima”, objasnio je Vučić.
“Ili ćete da budete deo sveta ili ćete sami da se isključite, ja da isključum Srbiju zbog njhovih grešaka i naših slabosti u prošlosti ne mogu i neću. Moram da se ponašam dostojanstveno, držim do svoje zemlje, ponosa našeg anroda i predstavljam ih na najbolji mogući način”, poručio je on.
Kako “Blic” dalje javlja, iznenađena je bila i ruska delegacija, jer se Putin našao u blizini Tačija, a riječ je o zemlji koja ne samo da ne podržava nezavisnost Kosova, već se i otvoreno zalaže za ostvaranje srpskih ciljeva po tom pitanju.
Ruski predsjednik nije, prema saznanjima tog lista, prethodno bio obaviješten o ovakvom razvoju situacije.
Fudbaleri prnjavorskog Ljubića upisali su 23. bod na svoj konto, pošto su danas u okviru 14. kola Druge lige, kao domaćini savladali Slobodu iz Novog Grada 3:1.
Prnjavorčani su dobro otvorili utakmicu, a do prednosti dolaze u 5. minuti kada je Subić doveo Ljubić u vođstvo 1:0. Gosti su izjednačili u 24. minuti kada je Davidović evro golom sa 25 metara poravnao na 1:1.
Domaći su preuzeli terensku inicijativu, a do kraja poluvremana najbliže pogotku bili su u 30. minuti kada je nakon kornera Kojić pogodio prečku.
Od starta drugog poluvrema domaći su krenuli ofanzivno, u 55. minuti Kojić nakon prekida šutira glavom pored gola, a dva minuta kasnije i Žižak. Otpor gostiju Prnjavorčani su slomili u rasponu od 60. do 62. minuta. Prvo je nakon lucidnog pasa Gajića, odbrani gostiju umakao Segić, koji dovodi Ljubić u vođstvo 2:1. Samo minut kasnije Burgić je povećao prednost na 3:1. Do kraja susreta rezultat se nije mijenjao, pa je Ljubić stigao do 23. boda, dok je Sloboda ostala na 13.
Go do pojasa, trčao bi kroz hladni sibirski sneg, satima i satima. Posle trčanja, veslao je po jezerima, sve dok mu ruke ne bi prokrvarile. Rezultat je bio… nešto zastrašujuće
On je verovatno najjači čovek koji je ikad živeo! I danas, 2018. godine niko od nas “običnih” ne može da shvati kako je moguće da neko ko nije vanzemaljac izgleda, ponaša se i živi baš kaoAleksandar Kareljin – ČOVEK EKSPERIMENT! Protivnici, teški i po 150 kilograma, su ga se užasno plašili, toliko da niko nije želeo da uđe u ring s njim. U stvari, niko nije želeo da bude ni u njegovoj blizini. Jer, te oči, taj hladni, čelični pogled… Svako ko bi ih jednom ugledao već je gubio i meč. I deo duše s njim.
Danas je član ruske dume, doktor nauka iz fizičke kulture, prvi čovek Vladimira Putina za sport u regionu Novosibirska od 1999 do 2003, a od 2007 je predstavnik Dume za Stavropolj. U petak od 14.30 sati dolazi u političku posetu predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, zajedno sa bivšim ruskim plivačem Aleksandrom Popovim.
Svojevremeno je već bio u Srbiji 2015. godine i dobio Orden Svetoga Save a tada je poručio “Srbija čuva pravoslavlje”
U međuvremenu pročitajte priču o njemu i zašto je jedan od najvećih sportista svih vremena.
“Niko ne voli da leti”, rekao je jednom, upitan o strahu koji drugi rvači osećaju kad se nađu oči u oči s njim. “Moji protivnici… Oni ne razumeju. Ja sam svakog dana trenirao kao što oni nikad nisu trenirali u životu”.
Aleksandar Kareljin je najveći šampion u istoriji rvanja. Visok 192 centimetra, sa 130 kg čistih mišića, okretan poput pantera i podjednako snažan i nemilosrdan, ovaj Rus je tri puta bio olimpijski šampion, devet puta svetski šampion i 12 puta šampion Evrope.
Foto: MN press
Za 13 godina međunarodne karijere imao je samo jedan poraz, i to kad je rvao sa ozbiljnom povredom, u finalu Olimpijskih igara u Sidneju. Ukupno, rvao je 889 puta. 887 puta je pobedio, dva puta izgubio.
Jednom od velikog sovjetskog šampiona, Igora Rastrutskog, 1987. godine, a drugi od Amerikanca Rulona Gardnera, u pomenutom finalu 2000. godine. Mada se danas većina ljudi iz sveta rvanja slaže u oceni da je Kareljin tr
trebalo da dobije i taj meč, koji je izgubio na poene.
Foto: Profimedia/Corbis
‘Postoji jedna stvar koju treba da znate o Kareljinu”, govorio je Mič Hal, dugogodišnji direktor rvačkog tima SAD, “njegova snaga… To nije ljudska snaga.”
Rvanje je počeo da trenira sa 13 godina, u rodnom Novosibirsku, u srcu Sibira. Na jednom od prvih takmičenja, polomio je butnu kost, na pola. Njegova majka se toliko uplašila da mu je spalila triko za rvanje. Kareljinov odgovor: “Mama, ja sad ne mogu da napustim sport kojem sam dao nogu”.
Odlučio je da se bori, da postane najjači. Go do pojasa, trčao bi kroz sneg, satima i satima. Posle trčanja, veslao je po sibirskim jezerima, dok mu ruke ne bi prokrvarile. Godinama.
Ovako je stekao kondiciju i snagu kakvu verovatno nijedno ljudsko biće pre i posle njega nije imalo.
U Novosibirsku je upoznao i svog “najtežeg protivnika u karijeri”, kako je kasnije pričao: njegovi su kupili frižider, stari, kabasti i preteški sovjetski model težak oko 180 kilograma, a u zgradi nije bilo lifta.
– Odneo sam ga na osmi sprat, sa ove dve ruke. Ni sam ne znam kako – ispričao je Kareljin jednom prilikom.
Kareljin je bio poznat po “Kareljinovom dizanju”, potezu koji je jedino on mogao da izvede (u teškoj kategoriji): protivnika (ponekad teškog i 150 kila) koji je ležao potrbuške na parteru uhvatio bi s leđa, podigao visoko u vazduh i bacio ga snažno na leđa. Ovo mu je donosilo maksimalnih (u grčko-rimskom rvanju) pet poena.
Nikad, ni pre ni posle, ovo nije viđeno u rvanju.
Za vreme karijere u rvanju, Kareljin je učestvovao, jedan jedini put, u MMA meču, protiv japanskog borca Akire Maede. Bilo je potresno gledati nemoć Japanca, inače vrhunskog majstora borilačkih veština, protiv Kareljina. Rus ga je bacao po ringu kao krpenu lutku, radio je šta je hteo, sve uz široki osmeh.
– Da je odlučio da se bori u MMA, Kareljin bi vladao sam, daleko iznad ostalih – rekao je jednom Fedor Jemelianenko, najveći MMA borac u istoriji.
Kareljin se iz rvanja povukao posle poraza na Olimpijadi 2000. Posvetio se nauci, i 2002. je doktorirao na Sibirskoj akademiji za fizičku kulturu. Na lični poziv Vladimira Putina, započeo je političku karijeru. Više puta je biran u Dumu, a danas je član odbora za međunarodne odnose ruskog parlamenta. (Telegraf.rs)
