Klop potvrdio: Liverpul ne vodi Šaćirija u Beograd

0

Menadžer Liverpula Jirgen Klop potvrdio je da neće povesti Đerdana Šaćirija u Beograd na gostovanje Crvenoj zvezdi u četvrtom kolu Lige šampiona.

Šaćiri je u dobroj formi posljednjih nedelja, ali Klop želi da izbjegne nepotrebne distrakcije s obzirom na to da bi Švajcarac sigurno bio meta Zvezdinih navijača zbog skandala na Svjetskom prvenstvu i slučaja “albanski orao”.

“Idemo u fantastični Beograd kao fudbalski tim, da igramo fudbal. Ima dosta teških spekulacija i priča o tome kako će dočekati Šaćirija i iskreno ne znam šta nas očekuje. Želimo da budemo 100% fokusirani na utakmicu, fudbal i ništa drugo. Mi smo veliki klub, nemamo nikakve političke poruke. Cilj nam je samo da igramo fudbal i zbog toga Šaćiri neće putovati u Beograd. On je to prihvatio i rekao mi da razumije. Volim ga kao igrača i on je važan dio našeg tima, ali sutra neće igrati. O Beogradu sam čuo dosta lijepih stvari od prijateljia koji su bili tamo i drago mi je što ćemo u ovom gradu igrati meč Lige šampiona”, potvrdio je Klop.

To su crveno-bijele pristalice pokazale već u Liverpulu kada su dobro čuli njihovi zvižduci kad god je Šaćiri imao kontakt s loptom na “Enfildu” u prvom susretu dva tima pre dve nedelje.

“Idem tamo samo da bih igrao fudbal. Tu nema politike, samo fudbal. Ni zbog čega se ne brinem. Već su mi zviždali na SP, znam kako da se nosim s tim”, rekao je Šaćiri poslije tog meča.

Klop je u ponedeljak izabrao tim koji će doći u Beograd na spektakl pred 50.000 “delija” na stadionu “Rajko Mitić” (utorak, 18.55), a u kojem, osim Šaćirija, nema ni Džordana Hendersona, dok su se vratili Dejan Lovren i Nabi Keita.

Liverpul je u prvom duelu dva tima bio ubjedljiv sa 4:0, a pobjedom u Beogradu bi napravio ogroman korak ka osmini finala elitnog takmičenja.

U drugom meču Grupe C u utorak od 21h sastaju se Napoli i Pari Sen Žermen.

(B92)

Spenser: CIA i Saudijska Arabija krili istinu o stradanju Srba oko Srebrenice

0

Američki stručnjak za borbu protiv radikalnog islama i terorizma Robert Spenser izjavio je da je Saudijska Arabija uticala na SAD kako bi “nestao” dokument o masakru nad Srbima u okolini Srebrenice 1993. godine.

Spenser je, povodom nedavnog otkrića o ulozi američkih obavještajaca u skrivanju izvještaja o zločinima nad Srbima u Podrinju, istakao da vlasti Saudijske Arabije “imaju ogroman uticaj na državni aparat u Vašingtonu, pa je tako i došlo do toga da CIA devedesetih godina prošlog vijeka sakrije istinu o događanjima u BiH”.

On je za “Večernje novosti” rekao da je nekadašnji američki predsjednik Bil Klinton “donio katastrofalnu odluku da sarađuje sa muslimanima tokom građanskog rata na Balkanu”, prenosi “Srna”.

“Ovom odlukom on je omogućio uspostavljanje džihadističkog uporišta, a sve pod plaštom demokratije i prava na samoopredjeljenje. Nije teško zaključiti da je predsjednik Klinton pri donošenju ove odluke bio pod uticajem Saudijske Arabije”, naveo je Spenser.

On je ocijenio da je moguće da SAD promijene politiku prema BiH, ali “samo u slučaju zaokreta u odnosima Amerike i Saudijske Arabije”.

Upitan da li BiH može da opstane kao demokratska i multinacionalna država, uprkos rastućem uticaju nekih bliskoistočnih država, on je istakao da je “šerijat nespojiv sa demokratijom i da će na kraju BiH morati da se opredijeli za jedno ili drugo”.

Na pitanje da li Bošnjaci ispovijedaju tolerantniji islam od naroda na Bliskom istoku, Spenser je rekao da je “to sve isto, pogotovo zbog činjenice da je BiH na meti vehabija koje već 20 godina preplavljuju tu zemlju”.

(Srna)

Žene manje sklone korupciji, ali ih je premalo u parlamentu

0

U predstojećem sazivu Parlamentarne skupštine BiH sjediće svega osam dama, dok ih je na početku prošlog mandata bilo deset.

Svi se slažu da bi ih u najvišoj zakonodavnoj instituciji na državnom nivou trebalo biti više, a postoje i mišljenja da su pripadnice nježnijeg pola osjećajnije, puno više razumiju i ekonomske i socijalne probleme, i manje su sklone korupciji.

Ali, aktuelna računica pokazuje da će i u naredne četiri godine, baš kako je to bilo i ranije, muškarci biti brojčano zastupljeniji, jer će sjediti u 34 poslaničke klupe.

Borjana Krišto, koja će ispred stranaka okupljenih oko HDZ BiH, biti stari-novi poslanik, kaže za “Nezavisne” da je bavljenje politikom složen i odgovoran posao.

Po njenim riječima, taj posao zahtijeva program, ali i odgovornost, prepoznatljivost, dosljednost, principijelnost i slične osobine.

“Možda žene ne pokazuju dovoljno angažiranosti i motiviranosti da bi bile tu. Moj zaključak bio bi da postoji puno više prostora za poziciju žena ne samo u zakonodavnoj, nego i izvršnoj i svim drugim vlastima. Pokazalo se da su žene odgovorne, sposobne i spremne donositi i teške odluke, uključujući i političke”, navela je Krišto, koja je jedina među koleginicama osvojila direktan mandat.

U poslaničkoj klupi u parlamentu BiH u naredne četiri godine sjediće i Snježana Novaković-Bursać (SNSD), koja je u mandatu od 2010. do 2014. godine bila poslanik u Narodnoj skupštini RS, s tim što je dva puta izabrana i za odbornika u Skupštini grada Banjaluka, pa joj iskustva u političkim vodama ne nedostaje.

Ona smatra da bi više dama trebalo da bude uključeno u politiku.

“U politiku treba da bude uključeno više ljudi koji imaju kreativni pristup i dobre namjere, a uvjerila sam se da to žene u politici i imaju”, priča Novaković-Bursaćeva, koja je na proteklim izborima osvojila 16.838 glasova i tako postala dama koja u parlament BiH ulazi sa najvećom podrškom birača.

Dodaje da je njeno djelovanje usmjereno na pronalazak zadovoljavajućeg rješenja u datim okolnostima i okvirima, te ističe da je pravi timski igrač.

“Vjerujem da u ovoj zemlji postoje rezerve sredstava koje moramo usmjeriti prema zdravstvu i da je moguće poboljšati ukupni ambijent za poslovanje i život uopšte”, naglašava Novaković-Bursaćeva.

Građane će u parlamentu BiH predstavljati i Mira Pekić (PDP), koja ističe da su žene u političkom životu ravnopravne.

“Ne mogu reći da smo manje važne u političkom životu. Međutim, nama je mnogo teže da se politički angažujemo i budemo aktivne. Na ženama su, kako to kaže narod, tri stuba kuće, tako da imaju daleko više obaveza. Njima je stoga teže da u politici napreduju”, ističe Pekićeva.

Aktuelni ministar okoliša i turizma FBiH Edita Đapo (SBB) takođe je osvojila mjesto u parlamentu BiH.

Ona smatra da u našem društvu još postoje patrijarhalna shvatanja po kojem su uloge muškaraca i žena u društvenom životu strogo podijeljene.

“Taj stereotip u mnogome otežava profesionalni položaj žene i u društvu i u politici. Žene iz određenih razloga ne glasaju za žene, iako ih ima na kandidatskim listama. Također, kompenzacione liste treba da budu popunjene i ženama, pa ukoliko ne prođu direktno da se prisustvo žena u institucijama odlučivanja omogući preko kompenzacija”, smatra Edita Đapo.

Dodaje da je važno da imamo žene u zakonodavnim tijelima i izvršnoj vlasti jer one razmišljaju na drugačiji način.

“Osjećajnije su, puno više razumiju i ekonomske i socijalne probleme, manje su sklone korupciji, spremnije su da se bore za prava žena i djece, spremnije da iznalaze rješenja, odgovornije, ali i smjelije prilikom donošenja odluka”, kaže Đapo.

Osim njih, u parlamentu BiH će u naredne četiri godine sjediti i Alma Čolo (SDA), Nada Mladina (SDP BiH), te Mirjana Marinković-Lepić (Naša stranka), i to zahvaljujući kompenzacionom mandatu, kao i Aida Baručija (Nezavisni blok), kojoj će svoju poslaničku klupu ustupiti gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović.

( Nezavisne)

Zašto nam se ježi koža kada se uplašimo

0

Sitne izbočine koje prekriju kožu kada izađemo iz hlade vode u bazenu, one koje nam se “spuste” niz kičmu kada nas nešto dirne, ili učine da nam se “podigne svaka dlačica na tijelu” kada nas nešto baš uplaši.

Ako ste se ikada pitali zašto se koža uopšte naježi kada se uplašimo, razlog će vas možda iznenaditi.

Sudeći prema naučnim istraživanjima, riječ je o nečemu što smo naslijedili od predaka, a što nam danas nije neophodno za život – slično kao umnjaci ili slijepo crijevo.

“Naježenost kože uzrokuju kontrakcije minijaturnih mišića koji su prikačeni za svaku dlačicu. Svaka kontrakcija tih mišića odražava se na površini kože, zbog čega se pojavljuju te male izbočine”, objašnjava fiziolog i profesor zoologije Džordž Bubenik.

“Kontrakcije dovode i do toga da se dlačice usprave kada god nam je hladno. Kod životinja koje imaju gusto krzno, ovo podizanje dlačica se dešava kako bi se dodao još jedan sloj vazduha koji služi kao izolacija. Kod ljudi je ova reakcija beskorisna jer nemamo krzno koje nas štiti, ali ježenje je ipak ostalo”.

Istraživanje Univerziteta u Melburnu je pokazalo da ježenje kože usled straha ima veze sa adrenalinom. Kod krznatih životinja, ježenje kože dovodi do podizanja dlake, zbog čega potencijalnom neprijatelju djeluju veće.

Dakle, kada se naježite od straha, to vaše tijelo zapravo pokušava da vas zaštiti. Iako je realno da vam te naježene dlačice neće pomoći šta god da je uzrok straha, to je jednostavno refleksna reakcija tijela.

“I jake emocije mogu da dovedu do otpuštanja adrenalina, pa je ježenje nekad odgovor na muziku koju volimo ili na neku snažnu uspomenu”, kaže Džejn Gardner koja je istraživala o ježenju.

“Neki ljudi se naježe češće od drugih, u zavisnosti od toga koliko dlačica imaju, ali i od toga koliko paniče”.

Inače, studija sprovedena na Harvardu je pokazala i da oni koji se naježe kada neku muziku slušaju uživo, navodno su pozitivniji, darežljiviji, kreativniji i bolje povezani sa svojim emocijama.

(mondo.rs)

Plata od skoro pola miliona KM isplaćena u Banjaluci

0

I dok je prosječna plata u BiH 888 KM, najviše pojedinačno mjesečno primanje u ovoj godini koje je u BiH nekom isplaćeno po osnovu radnog odnosa iznosi 466.783 KM, a isplaćeno je u Banjaluci u oblasti finansijskog poslovanja, potvrdili su za “Nezavisne” u Poreskoj upravi RS.

Prostom računicom dolazimo do podatka da je ovaj pojedinačni iznos, koji je isplaćen ove godine u BiH, oko 43 puta veći od prosječnog godišnjeg primanja građana s prosječnom platom.

“Drugi po visini iznos isplaćen je takođe u oblasti finansijskog poslovanja u Banjaluci, a iznosi 459.390 KM”, navode u Poreskoj upravi RS, te dodaju da su i prvi i drugi po visini iznosi isplaćeni u februaru ove godine.

Istakli su da treći najveći iznos isplaćen u RS u ovoj godini iznosi 61.514 KM, te da je isplaćen u maju ove godine u oblasti aktivnosti u vezi sa nekretninama, iznajmljivanjem i poslovnim aktivnostima.

Prema podacima Poreske uprave FBiH, najveća neto plata u Federaciji u ovoj godini iznosila je 293.185,93 KM, a isplaćena je u septembru u djelatnosti bankarstva.

“S obzirom na to da su navedeni iznosi plate isplaćeni u jednom mjesecu, može se pretpostaviti da oni pored mjesečne redovne plate sadrže i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarilo to lice u tom mjesecu”, ističu u Federalnoj poreskoj upravi.

Prema njihovim podacima, druga najviša neto plata isplaćena u FBiH iznosi 236.556 maraka, a isplaćena je u djelatnosti osiguravajućih društava.

“Treća najveća neto plata isplaćena je u farmaceutskoj i hemijskoj industriji i iznosi 201.737 KM za jun”, ističu u Federalnoj poreskoj upravi.

Predrag Duduković iz Udruženja ekonomista SWOT istakao je da ovakvi iznosi plata iskrivljuju sliku o prosječnim platama u RS.

“Od plata iz realnog sektora većina ljudi na ovim prostorima i živi i one bi se trebale uzimati kao relevantne za posmatranje standarda ljudi. Ove vrlo visoke plate poboljšavaju ukupan prosjek plata i onda se iskrivljuje slika kolike su zaista plate u RS od kojih se živi”, pojasnio je Duduković.

Naglasio je da plate u realnom sektoru nisu ni blizu prosječne plate u RS.

“Ne samo ova najviša plata koja je isplaćena, nego inače plate u finansijskom sektoru imaju daleko veći prosjek od onog prosjeka koji je u RS”, istakao je Duduković.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za “Nezavisne” da podaci o najvišim platama u BiH djeluju nepojmljivo prosječnom građaninu, čiji su prihodi, kako kaže, znatno ispod statističkog prosjeka.

“Ovo ukazuje na nekoliko činjenica, a prije svega na to da je statistički iznos prosječne plate nerealan i ne odgovara stvarnosti većine zaposlenih”, smatra Gavran.

Naglasio je da odsustvo ekonomske politike koja potiče održiv i uravnotežen razvoj i socijalnu pravdu dovodi do daljeg socijalnog raslojavanja i povećavanja imovinskih, socijalnih i svih drugih razlika.

“Činjenica da je navedeni ekstremno visok iznos prihoda isplaćen u RS, u kojoj realno ima mnogo manje radnih mjesta s relativno visokim platama u odnosu na FBiH, ukazuje na potencijalno još drastičniji raspon između siromašne većine i bogate manjine”, upozorava Gavran.

Naveo je da je ovakvo stanje tipično za nerazvijene zemlje u kojima malobrojnije elite upravljaju svim bogatstvim, a obični građani jedinu nadu vide u iseljavanju.

Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, kazao je da, kada su u pitanju najviše plate koje su isplaćene u BiH, u stvari su to menadžerske plate koje neke kompanije daju svojim rukovodećim osobama.

“Svaka kompanija ima pravo da daje platu koliku želi, ukoliko je to sa ekonomske tačke gledišta moguće i ako to neće ugroziti poslovanje firme. Druga stvar je što je većini ljudi ovaj iznos plate nedostižan i za čitav životni vijek i ne pokazuje realno stanje ekonomije BiH”, ističe Hadžić.

( Nezavisne)

Đoković poslije dvije godine prvi na ATP listi

0

Novak Đoković poslije dvije godine od danas je ponovo prvi teniser svijeta, ispred Rafaela Nadala i Rodžera Federera.

Srpski as vodi na ATP listi sa 8.045 bodova, odnosno 520 više od Nadala.

Đoković se vratio na prvo mjesti ATP liste iako juče nije uspio da osvoji turnir u Parizu.

Posljednji put Novak je bio prvi na ATP listi 31. oktobra 2016. godine.

On je prvi još od Marata Safina, koji je uspio da se u istoj sezoni vrati na prvo mjesto ATP liste, a da nije bio među najboljih 20.

Safin se 2000. godine na vrh vratio sa 38. pozicije, dok se Đoković ove godine vratio sa 22. mjesta.

Novak je prvi put bio na čelu ATP liste od 4. jula 2011. do 8. jula 2012. godine, pa onda od 5. novembra 2012. do 6. oktobra 2013. godine.

Treći put na tron se vratio u julu 2014. godine i vladao je do 6. novembra 2016. godine.

Zavolite naočare: Spas za oči, ukras za lice

0

Kada vam vid oslabi, život “u magli” postaje prava noćna mora. Ipak, nošenje dioptrijskih naočara ili sočiva sve vraća u normalu, a nekima čak i poboljšava fizički izgled.

Naime, naočare mogu biti odličan ukras lica i mnogi ljudi nose ih iz fazona i daju za njih velike svote novca.

Ipak, izabrati oblik koji najbolje pristaje licu često nije lako, ali svakako nije ni nemoguće, pa ne treba očajavati. Važno je znati da, kada birate naočare, bez obzira na to koji je vaš oblik lica, one treba da budu za nijansu šire, da ne udaraju u obraze kada se smijete i ne stežu nos.

Ovalno lice

Ovaj oblik lica je najuniverzalniji. Ukoliko ste u ovoj grupi možete nositi različite modele naočara, kao što su: mačkaste, pravougaone, sa debljim ili tanjim okvirom.

Kockasto lice

Ovom obliku lica, s izraženijom vilicom, najljepše stoje velike naočare sa debljim, okruglim okvirom ili elipsoidnog oblika.

Okruglo lice

Ukoliko imate okruglasto lice trebalo bi da nosite okvire pravougaonog oblika, mogu biti manje ili veće, a preporučljivo je da budu deblji.

Srcasto lice

Kada imate ovakav oblik lica onda imate i veliki izbor naočara. Možete nositi naočare okruglog, mačkastog ili leptirastog oblika, sa debljim ramom, manje ili veće.

Lice u obliku dijamanta

Da biste stvorili vizuelnu proporcijalnost lica treba da birate naočare koje imaju jači gornji dio rama jer će tako stvoriti balans s vilicom. Takođe, gornja ivica rama treba da bude malo šira od vilice da se stvore pravilne proporcije lica.

Srpski pisci izbačeni iz lektira u Crnoj Gori, umjesto njih “Hari Poter”?

0

“Krvava bajka” Desanke Maksimović i “Ala je lep ovaj svet” Jovana Jovanovića Zmaja samo su neki od naslova sa dugog spiska koja djeca u osnovnim školama u Crnoj Gori više nisu obavezna da čitaju, ali su za čitanje predloženi “Gospodar prstenova” i “Hari Poter”.

Za osnovce više nisu obavezni ni čuvena pjesma “O, klasje moje” Alekse Šantića, zatim “Ribarčeta san” Branka Radičevića, kratka priča “Bobilj i druškan” Sergeja Jesenjina, kao ni roman Dobrice Ćosića “Daleko je sunce”.

U lektiri više nema ni dva poznata romana crnogorskih autora “Tim Lavlje srce” Čeda Vukovića i “Mali pirat” Antona Staničića.

Iz Zavoda za školstvo navode da lista obaveznih lektira ne ograničava nastavnike da odaberu neki od ovih naslova.

Nastavnica u podgoričkoj Osnovnoj školi “Oktoih” Natalija Abramović rekla je za TV “Vijesti” da je puna sloboda na nastavniku i učitelju do trećeg ciklusa šta će on da izabere.

Program je u lektiru donio i neka popularna djela savremene svjetske književnosti poput “Gospodara prstenova” i “Harija Potera”.

“Zašto i mi djeci da ne pružimo tu mogućnost, kad je to jedno od najpopularnijih književnih djela savremene književnosti gdje su djeca u cijelom svijetu prosto oduševljena tom novom maštom, imaginacijom”, kaže Abramovićeva.

Ministar prosvjete Damir Šehović je prije desetak dana u Skupštini Crne Gore pokušao da objasni po kojim se kriterijumima biraju lektire, navodeći adekvatnost tekstova, estetska vrijednost književnog djela, primjerenost uzrastu učenika, odnos tradicionalnih i savremenih književnih tekstova i odnos književnih djela nacionalne i svjetske književnosti.

U program su, u međuvremenu, ušli Sunčana Škrinjarić, Kemal Coco, Šimo Ešić, Vojislav Vulanović, Branko Banjević, Dragana Kršenković, Šukrija Pandžo, Blaga Žurić, Kemal Musić, Hasnija Muratagić Tuna, Safet Hadrović, Ibrahim Hadžić, Azem Zaimović, Nazmi Rahmani, Zuvdija Hodžić, Fehim Kajević.

(Srna)

1...2.8452.8462.847...4.574Stranica 2.846 of 4.574