– Naša domaćinstva plaćaju 22,5 evra po megavatu, a privreda 53 evra po megavatu, i to oni koji su imali ugovore na godinu dana, dok oni koji su prošle godine sklopili ugovor na dvije godine plaćaju električnu energiju po cijeni od 49,5 evra po megavatu – rekao je Višković.

On je podsjetio da je cijena električne energije na svjetskim berzama 300 evra po megavatu.

Kada je riječ o gasu, Višković je naveo da njegova cijena trenutno prelazi 1.300 dolara na 1.000 metara kubnih, dok Srpska i BiH i dalje plaćaju 364 dolara na 1.000 metara kubnih.

– To možemo zahvaliti sporazumu koji je Srpska postigla sa Rusijom i Gaspromom. Želim da im se zahvalim za to, svidjelo se to nekome ili ne. U jednom momentu gas je imao cijenu od 3.000 dolara na 1.000 metara kubnih, ali mi to nismo osjetili – napomenuo je premijer Srpske.

Govoreći o prijedlogu Vlade o ukidanju akciza na naftu i naftne derivate, Višković je naveo da su, i bez ukidanja akciza, nafta i naftni derivati u BiH jeftiniji od onih u okruženju.

– Ukidanjem akcize na mjesec dana, Srpska bi izgubila 17,6 miliona KM, ali mi smo spremni da to uradimo ako će to donijeti dobro građanima. Međutim, tu ima jedna ozbiljna dilema. Šta da radimo sa rezervama onih distributera koji su već nabavili naftu i naftne derivate i platili te akcize? Može se naći načina da se to riješi, ali to traži vrijeme – ističe Višković.

Upitno je, tvrdi Višković, i šta ako se BiH odrekne akciza i onda počnu dolaziti građani iz regiona kako bi kupili naftu i naftne derivate, koji bi njima bili još povoljniji, jer nema akcize i oslobađaju se PDV-a.

– To znači da bi u datom momentu mogli da imamo ogromne redove, pogotovo u pograničnim dijelovima, te da se možda čak ugrozi snabdijevanje naših građana. Јe li nam to cilj? Iz tog razloga je Vlada tražila da se to ograniči na mjesec dana, a ne na šest mjeseci kako je predlagao SDP – pojasnio je Višković za Srpskainfo.

Govoreći o krizi koju su u cijelom svijetu, pa i u Srpskoj, izazvala dešavanja u Ukrajini, Višković je podsjetio da je Vlada predložila ukidanje PDV-a na osnovne životne namirnice i povećanje stope na luksuznu robu sa 17 na 22 odsto, uz ograničenje do 31. decembra 2022. godine.

– Planiramo uskoro da povećamo plate, penzije i boračka izdvajanja. U međuvremenu smo iskoristili naš Zakon o interventnim nabavkama i obezbijedili određene količine osnovnih životnih namirnica, kao rezerve za “ne daj Bože”. Te rezerve će služiti ako se poremete lanci snabdijevanja ili ako dođe do divljanja cijena – naglasio je Višković.

Višković je naveo da se Srpska priprema za nadolazeću žetvu i planira otkupiti određene količine pšenice, koju će zadržati kao rezervu za potrebe Srpske.

On je napomenuo da je proizvodnja pšenice u Srpskoj negdje 200.000 tona godišnje, od čega može da se dobije 120.000 tona brašna, a da je u normalnim okolnostima, potrošnja građana u Srpskoj 5.500 tona brašna mjesečno.

– To znači da naša jedna žetva obezbjeđuje brašna za skoro dvije godine. Međutim, problem je što FBiH nema značajnu proizvodnju pšenice, pa dobar dio brašna ili pšenice iz Srpske završi u FBiH. U tom slučaju, proizvodnja pšenice u BiH nije dovoljna za prehranu svih stanovnika, i moramo uvoziti određenu količinu pšenice sa drugih prostora – naveo je Višković.

Višković je naveo da su poljoprivrednici, do sada, za hektar zasijane pšenice dobijali 300 KM iz agrarnog budžeta Srpske, ali da je uzimajući u obzir rast cijena nafte, mineralnih đubriva i slično, Vlada odobrila dodatnih deset miliona KM iz Kompenzacionog fonda Srpske za agrarni budžet, koji iznosi 75 miliona KM.

– Povećali smo, tako, iznos za još 100 KM po hektaru zasijane pšenice, pa premija sada iznosi 400 KM, umjesto 300 KM. Srpska takođe, za razliku od FBiH, već nekoliko godina ima takozvani plavi dizel i našim registrovanim proizvođačima omogućavamo da dobiju po 100 litara dizela po hektaru obradive površine. Mi to sufinansiramo sa 50 feninga po litru – napomenuo je Višković.

Višković je podsjetio da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prije nekoliko dana završilo spisak za sufinansiranje nabavke nove mehanizacije, opreme i objekata za poljoprivrednu proizvodnju, za što je u budžetu izdvojeno sedam miliona KM.

– Međutim, prema prispjelim zahtjevima potreban nam je 21 milion KM, jer svi koji su poslali zahtjev ispunjavaju uslove iz našeg javnog poziva. Vlada Srpske je odlučila da nikoga ne odbije, pa ćemo obezbijediti dodatnih 14 miliona KM i ispoštovati sve zahtjeve. Moram napomenuti da je od 2019. godine do danas iznos za te namjene porastao sa pet miliona na 21 milion KM – istakao je Višković.