Zatvara se šest škola u Hrvatskoj, u 117 nema nijednog prvačića

0

Posljedice masovnog iseljavanja i sve manjeg broja rođenih vidljive su u Hrvatskoj i pred ovu školsku godinu, jer se šest osnovnih škola zatvara pošto nema đaka, a u 117 škola nije upisan nijedan učenik u prvi razred, piše danas portal Index.hr.

Prema privremenim podacima, koje je portalu dostavilo Ministarstvo nauke i obrazovanja, u školskoj godini 2018./2019 nastava se neće održavati u šest područnih škola u kojima nema učenika, a dvije se zatvaraju jer se sele u novoizgrađenu školu.
Alarmantan je i podatak, ističe Index.hr, da ove školske godine u 117 škola nije upisan nijedan novi učenik.

Prema privremenim podacima dostavljenim iz kancelarija državne uprave u županijama, nijedan učenik nije upisan u 113 područnih škola, te četiri matične škole, a samo u Varaždinskoj županiji i Gradu Zagrebu nema škole u koju u prvi razred nije upisan nijedan učenik, naveo je portal.

U 19 županija u kojima nije upisan nijedan učenik u prvi razred, u prethodnoj školskoj godini nastava je održavana u 1.136 područnih škola.

“Ako računamo postotak škola u kojima nema ucenika prvog razreda, onda je to 9,95 posto”, naveli su iz ministarstva, uz napomenu da neke škole, u koje nije upisan nijedan učenik prvog razreda, neće biti zatvorene, jer u njima ima ucenika 2, 3. i 4. razreda, pa će nastaviti s radom, prenio je Index.hr.

Opljačkana sportska kladionica u centru Banjaluke

0

Policiji je prijavljena pljačka u sportskoj kladionici Wwin, kod Parka Petar Kočić u centru Banjaluke, potvrđeno je “Nezavisnim”.

Prema prijavi, u razbojništvu su učestvovala dva zasad nepoznata, maskirana lica.

Iznos ukradene svote biće poznat naknadno. Pljačka je prijavljena oko 21.20 časova.

nezavisne

CIA ima problem: Špijuni iz Moskve “utihnuli”

0

Ključni američki špijuni iz Rusije trenutno su uglavnom “utihnuli”, ostavljajući CIA i druge obavještajne agencije u Vašingtonu “u mraku” kada se radi o namjerama Moskve pred predstojeće kongresne izbore u SAD.

“Njujork tajms” piše da su, prije dvije godine, američke tajne službe upozorile na planove Rusije da utiče na predsjedničke izbore u SAD, uglavnom na osnovu procena zasnovanih na obaveštajnim podacima dostavljača iz Kremlja ili onih bliskih ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, koji su pružili ključne detalje.

Sada, međutim, pred izbore za Predstavnički dom Kongresa i trećinu Senata, 6. novembra, obavještajnim službama SAD upravo takvi podaci nedostaju.

Zvaničnici američkih obavještajnih službi, koji su željeli da ostanu anonimni kažu da ne misle da su njihovi izvori u Moskvi razotkriveni, niti da su ubijeni, već da su se “zavukli u rupe” zbog agresivnije ruske kontraobavještajne kampanje, koja uključuje i likvidacije špijuna. Oni i slučaj trovanja bivšeg špijuna Sergeja Skripalja smještaju u taj kontekst.

“Njujork tajms” navodi da su tehnološke kompanije i stranačke kampanje već registrovale pokušaje hakovanja iz inostranstva u cilju političkog uticaja, a da je direktor Nacionalnih obavještajnih agencija Den Kouts izjavio da Rusija namjerava da podrije američke demokratske institucije.

Ono što američke špijunske službe, međutim, nisu u stanju precizno da kažu jeste koje su prave Putinove namjere: Da li nastoji da utiče na ishod novembarskih izbora, ili samo da posije haos, ili pak da generalno podrije povjerenje u demokratiju.

Iako ne mogu da navedu detalje o svojim izgubljenim izvorima, bivši i sadašnji američki obavještajni zvaničnici priznaju da je došlo do pada kvaliteta informacija prikupljenih iz Rusije.

Da bi se procijenilo šta ruska vlada namjerava, u SAD koriste više oblika obavještajnog rada, uključujući presretanje informacija i upade u kompjuterske mreže. Amerikanci to i dalje rade, i priliv na taj način dobijenih informacija je visok, tvrde zvaničnici. Međutim, ljudi iz Kremlja, su ključni izvor za procjenu da li iza naizgled nasumičnih akcija postoji neka strategija podrivanja američkih institucija.

Ruski dostavljači mogu i dalje da se van Rusije sretnu sa svojim nalogodavcima iz CIA. Pošto organizovanje tajnih sastanaka nekad traje mjesecima, između tih susreta može proći dugo vremena prije nego što u CIA shvate da se njihov izvor “ućutao”. Rijetko se dešava da se odmah otkrije da su dostavljači postali manje korisni ili da su se uplašili. Tek nakon nekoliko propuštenih sastanaka zvaničnici i analitičari CIA mogu da zaključe da je njihov izvor ocijenio da je postalo suviše opasno.

Za razliku od bivšeg šefa CIA Džona Brenana, koji je tvrdio da je Putin želio da Donald Tramp bude izabran za predsjednika, Kouts sada kaže da Rusija pokusava da oslabi SAD, kao i da, posebno Putin, nastoji da podrije američki demorkatski sistem.

Zvaničnici, međutim, navode da nema konkretnih obavještajnih podataka koji bi upućivali na to da je Putin, pored šire kampanje podrivanja američke vjere u demokratiju, naredio svojim službama da se miješaju u izbore u novembru 2018. kako bi uticale na njihov ishod. Američke službe ne vjeruju da je Putin promijenio svoju strategiju, ali više nemaju isti pristup informacijama iz njegovog “unutrašnjeg kruga”.

Dostavljači bliski Putinu su jako rijetki. SAD su posljednjih godina imale samo nekoliko, a ponekad bi mogle da se oslone na samo jednog ili dvojicu kada se radi o najvažnijim detaljima o Putinu, tvrde zvaničnici. Ukoliko ti ljudi “utihnu”, da bi sebe zaštitili, za CIA postaje vrlo teško da ima uvid u ono šta se zbiva u Moskvi.

Pored toga, posao im je dodatno otežan kada je ove godine Rusija protjerala službenike američkih diplomatskih predstavništava, kao odovor na proterivanje ruskih diplomata.

Razlozi zašto su američki izvori u Moskvi “utihnuli” nisu u potpunosti poznati, ali zvaničnici kažu da je i to što su sami Amerikanci otkrili neke izvore zakomplikovalo stvari. Tako je ove godine otkriven identitet Stefana Halpera, koji je za račun FBI-ja razgovarao sa ljudima iz Trampove kampanje, zbog cega je morao da svjedoči pred odborom Kongresa.

Iako ne smatraju da je to izazvalo zabrinutost među američkim špijunima u Rusiji, zvaničnici kažu da takve stvari na duge staze nanose štetu.

“Otkrivanje izvora je zaista loše za posao”, kaže Džon Sajfer, veteran CIA. “Jedino što ljudima možemo da ponudimo je da ćemo učiniti sve u našoj moći da ih zaštitimo. A sve što ruši to povjerenje, nanosi štetu”.

tanjug

Alep – biser Sirije koji je prošao kroz pakao

0

Alep se vraća normalnom životu, borbe su završene u decembru 2016. godine. Sirijske vladine snage i ruska avijacija razbile su snage militanata Nusra fronta i DAEŠ.

Do rata u gradu Alepu je živjelo otprilike dva miliona ljudi, a u istoimenoj provinciji oko šest miliona. Alep je najveći industrijski, obrazovni i kulturni centar u Siriji. U farmaceutskim preduzećima, malim i srednjim firmama, energetskim postrojenjima i u lakoj industriji bilo je zaposleno više od 200.000 ljudi. Rat je za sobom povukao strašne posljedice u gradu i u provincijama. U zonama ratnih dejstava teroristi su srušili dvije trećine stambenih zgrada i praktično sve industrijske pogone.

U Alepu danas ljudi ne misle na rat. Prodavci sa osmjehom uslužuju mušterije u svojim dobro opremljenim prodavnicama. U restoranima opet sjede gosti, naručuju tradicionalno spremljenu kafu sa kardamonom. Opasnost od napada terorista je sada dio prošlosti. Oživjela je citadela u srcu grada. Ova građevina se smatra najvažnijim istorijskom spomenikom Alepa.

Predivna tvrđava oko grada bila je izgrađena još u trećem milenijumu prije nove ere, bila je svjedok herojskih borbi. Odredi sirijske vojske štitili su srednjevjekovnu tvrđavu cijele četiri godine od napada terorista. Baš kao nekada u davna vremena, vojnici su morali da izdrže opsade, da prežive nedostatak municije i hrane. Pomoć je pristizala samo iz vazduha.

Oficir, sa kojim je razgovarao reporter Sputnjika, saopštio je da su helikopteri koji su dopremali neophodnu hranu i municiju braniocima tvrđave iz bezbjednosnih razloga letjeli neobično visoko, ali da su se ipak u bazu vraćali izrešetani. Teroristi su po svaku cijenu željeli da ih obore.

Tokom rata, citadela je bila strateška tačka, jer baš kao i u davnoj prošlosti, tako i danas, ko vlada tvrđavom, vlada i gradom. Teroristi su tvrđavu gađali iz obližnjeg naselja. Još ima tragova manjih eksplozija po zidinama.

Dva puta su islamisti pokušali da opkole i zauzmu zidine tvrđave, kao što su nekada davno to čini li Mongoli i Turci. “Vidite, tamo je bila kuća pod kojom smo otkrili tunel, po kojem su teroristi htjeli da se provuku u tvrđavu. Mi smo na vrijeme shvatili šta se dešava i osujetili njihove namjere“, govori oficir i pokazuje na srušenu kuću.

Sada tvrđavu “napadaju turisti“, kaže za Sputnjik Husejin Dijab (Husajn Dijáb), rukovodilac provincije Alep.

“Nakon oslobođenja grada, počeli smo da obnavljamo infrastrukturu, industrijsku proizvodnju i poljoprivredu. Najprije su bili obnovljeni objekti za prenos električne energije. Na taj način smo omogućili i da prorade pumpe za vodoprivredu. Sada radi 7 bolnica i 16 punktova Hitne pomoći. Obnovili smo 75 kilometara puteva. U toku je obnova istorijskog centra, stambenih četvrti i obrazovnih ustanova“, ponosan je Dijab.

Rukovodilac provincije Alep je istakao ulogu Ruske Federacije tokom procesa renoviranja grada i drugih radova na obnavljanju u regionu. Ruski centar pomirenja ukazuje pomoć lokalnim stanovnicima i učestvuje u regulisanju situacije na terenu, najprije tako što organizuje dijalog između sirijskih vlasti i umjerene opozicije. Svakog dana ruski vojnici odlaze u gradove koji su najviše postradali tokom ratnih godina i rade na raspodjeli 1,5 tona humanitarne pomoći. Ruski ljekari pružaju pomoć građanima.

Zbog sankcija uvedenih protiv Damaska, Rusija je jedina država koja Siriji pruža humanitarnu pomoć.

“Ne sumnjam da će uz pomoć prijatelja Sirije, najprije Rusije, mir ponovo zavladati širom Sirije“, kaže Husejin Dijab.

Brzoj obnovi se takođe nada i Gazem Adžan, direktor industrijskog centra “Šejk Nadžar” u provinciji Apel. Centar je bio otvoren 2003. godine i do 2012. je predstavljao najveći industrijski centar na Bliskom istoku. Do rata je objedinjavao dvije hiljade kompanija, najpre turskih. Teroristi su 2013. godine zauzeli centar “Šejk Nadžar” i kontrolisali ga dvije godine. U ovom periodu, fabrike su bile zatvorene. Tokom konflikta je oko 90 odsto zgrada bilo razrušeno ili potpuno srušeno.

(Sputnjik)

MONOGAMIJA U SVIJETU ŽIVOTINJA (FOTO)

0

Ne stupaju samo ljudi u monogamne veze – neki stanovnici životinjskog carstva mogu još odaniji i privrženiji nego mi.

Monogamija je u svijetu životinja zaista rijetka, ali ne onoliko koliko smo mislili.

Giboni

Giboni su najsličniji ljudima što se tiče monogamnih veza. Njihove veze su jake i pokazuju nizak seksualni dimorfizam, što znači da su mužjaci i ženke približno jednake veličine i oba pola su relativno ravnopravna. Mužjaci i ženke provode vrijeme dotjerujući jedno drugo i viseći zajedno na drvetu. Međutim, novija istraživanja su pokazala da ova zajednica i nije tako jednostavna kao što se nekad mislilo. Može se desiti da se razmnožavaju s gibonom koji nije njihov partner, kao i raskinu , tj. odbace partnera. Čini se da je sada kultura parenja gibona možda malo više počela da izgleda kao naša.

Labudovi

Ove ptice formiraju monogamne veze koje traju godinama, a u nekim slučajevima do kraja života. Njihova lojalnost je jako poznata, pa je slika dva labuda koja plivaju sa isprepletenim vratovima u obliku srca postala simbol ljubavi. Ipak njihova veza nije jednostavna koliko što se na prvi pogled čini.Imajući u vidu vrijeme koje je potrebno za migraciju, uspostavljanje teritorije, inkubaciju i podizanje mladih, mužjaku treba mnogo vremena da privuče ženku, pa se vrijeme za reprodukciju smanjuje.

Crni lešinari

Iako povremeno napadnu druge lešinare i s njima se pare, pripadnici ove vrste uglavnom ostaju s jednim partnerom do kraja života.

Francuska anđeoska riba

Ovu ribu ćete rijetko videti samu. Ova stvorenja žive, putuju, pa čak i love u parovima. Ribe formiraju monogamne veze koje često traju dok su obje žive. One su kao tim jako energične dok brane teritoriju od drugih parova.

Vukovi

Iako su vukovi tradicionalno predstavljeni kao varalice, vukovi imaju porodičan život koji je više lojalan i posvećen od većine ljudskih odnosa. Suština odnosa mužjaka i ženke je u potomstvu, pa zbog toga zajednica vukova liči na pravu porodicu.

Albatros

Albatros može da preleti dugačak put preko okeana, ali uprkos dugim putovanjima, ova ptica će se uvijek vratiti na isto mjesto, istom partneru, kada je vrijeme za razmnožavanje. Veze između mužjaka i ženke se formiraju tokom nekoliko godina i obično traju cijeli život, obilježene simpatičnim i srdačnim ritualnim plesovima.

Termiti

U koloniji mrava, matica dobija mlade s jednim mravom, ali oni umiru brzo nakon parenja. Nasuprot tome, neke vrste termina mogu da fomiraju doživotnu vezu između muškog (,,Kralj”) i ženskog mrava (,,Kraljica”) koji bukvalno stvore cijelo kraljevstvo.

Grlice

Grlice su poznati simbol ljubavi i vjernosti. Njihov odnos je čak inspirisao Šekspirovu poeziju, pa su one iskorišćene za alegoriju u pjesmi Feniks i kornjača, u kojoj Bard govori o idelanoj ljubavi.

Crvi Schistosoma mansoni

Ovi paraziti su daleko vjerniji od ljudi u kojima žive. Nije baš toliko romantično koliko zvuči jer oni uzrokuju bolest koja je poznata kao puževa groznica. Kada se razmnožavaju unutar ljudskog tijela oni formiraju monogamnu vezu koja obično traje cijeli životni ciklus.

Bjeloglavi orao

Ove ptice obično ostavljaju svog partnera samo u slučaju uginuća ili impotencije. U suprotnom ostaju jedno pored drugog do kraja života.

(nationalgeographic.rs)

Klokić: Forum će doprinijeti jačanju ekonomske saradnje

0
Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić istakao je da će privredni forum koji se danas održava u Banjaluci, a na kojem učestvuju privrednici Republike Srpske i Poljske, doprinijeti jačoj ekonomskoj saradnji dvije zemlje i povećanju spoljnotrgovinske razmjene.
Nakon sastanka resornih ministara u Vladi Srpske i delegacije regije Donja Šleska u Poljskoj, Klokić je rekao da o značaju foruma najbolje govori brojnost delegacije iz Poljske, u kojoj su i brojni novinari. “Priča o saradnji dvije zemlje pokrenuta je 2016. godine prilikom naše posjete Boloslavecu, gdje smo došli na ideju da potpišemo memorandum o saradnji, do čega je zvanično došlo u februaru ove godine”, izjavio je Klokić novinarima u Banjaluci.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić rekla je da delegaciju Donje Šleske čine predstavnici regionalnog parlamenta i administracije, privrednici i predstavnici medija.

“Nadam se da će poslije ovog foruma biti novih poslovnih kontakata i konkretne saradnje. Ono što je već uveliko vidljivo jeste da je nakon potpisivanja sporazuma o saradnji u februaru, spoljnotrgovinska saradnja Republike Srpske i Poljske uvećana”, rekla je Golićeva.

Ona je dodala da će u sklopu foruma danas biti održani sastanci o temama iz raznih oblasti, te da su u delegaciji predstavnici privrednika iz oblasti poljoprivrede, turizma, zaštite životne sredine i drugih strateški važnih oblasti za Srpsku.

Predsjednik Komiteta parlamenta Donje Šleske za privredni i regionalni razvoj Marek Obrenbalski naglasio je da je ova posjeta Republici Srpskoj privrednog karaktera, ali da će na forumu biti riječi i o saradnji u oblasti kulture, obrazovanja, inovacija i drugim oblastima.

“Posebno je značajno da možemo da podržimo Republiku Srpsku i BiH na putu ka EU. Poljska je već dugo godina članica EU i veoma rado će da podijeli svoje iskustvo na tom putu sa Srpskom i BiH”, rekao je Obrenbalski.

Obrenbalski je naveo da je regija Donja Šleska lider u dobijanju sredstava iz EU, te da su za period od 2013. do 2020. godine dobili dvije milijarde evra koje iskorištavaju za privredni razvoj, edukaciju, različite kulturne projekte, inovacije i drugo.

“Baš zbog toga što tako uspješno možemo da dobijemo sva ta sredstva, veoma smo raspoloženi da dalje sa vama podijelimo naše iskustvo u svim oblastima”, rekao je Obrenbalski.

On je izrazio očekivanja da će nakon ovog foruma doći do konkretne saradnje u oblasti tekstilne industrije, turizma i poljoprivrede.

Direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Republike Srpske Marinko Đukić rekao je da spoljnotrgovinska razmjena Republike Srpske i Poljske u prošloj godini bila veća od 70 miliona KM, te se u ovoj godini bilježi trend povećanja.

Đukić je dodao da je Republička agencija, uz pomoć Vlade Srpske, organizovala današnji forum, od kojeg očekuje povećanje privredne saradnje, internacionalnizaciju domaćih preduzeća i povećanja konkurentnosti domaćih privrednika.

On je naveo da na forumu učestvuju privrednici iz oblasti poljopriverde, prehrambene, tekstilne i hemijske industrije, te da se okupilo više od 40 privrednika i sa jedne i sa druge strane.

Sastanku su prisustvovali ministar industrije, energetike i rudarstva Srpske Petar Đokić i ministar trgovine i turizma Predrag Gluhaković.

Nakon sastanka predstavnika Vlade Srpske i delegacije Donje Šleske, u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske počeo je privredni forum na kojem učestvuju privrednici iz različitih oblasti.

Bočac: Kamion sletio s puta

0
Na magistralnom putu Banjaluka-Jajce kamion je sletio s puta.

Na stranici Policija zaustavlja Banjaluka objavljena je fotografija kamiona. Kako se vidi probijena je zaštitna ograda i kabina kamiona se nalazi van puta dok se prikolica popriječila na putu.Saobraćaj na tom dijelu puta je obustavljen.

Cvijanović: Jednokratna pomoć za sve penzionere u Srpskoj

0

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je Vlada na današnjoj sjednici donijela odluku o dodjeli jednokratne pomoći svim penzionerima.

“Ova odluka prevazilazi ranije planove da jednokratnu pomoć dobiju samo penzioneri sa najmanjim primanjima, odnosno došli smo do povoljnije odluke da će jednokratna pomoć biti isplaćena svim penzionerima u zavisnosti od njihovih mjesečnih primanja”, istakla je Cvijanovićeva na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom Udruženja penzionera Srpske Radom Rakuljem i predsjednikom Odbora Narodne skupštine Srpske za praćenje stanja u oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja Ilijom Stevančevićem, kao i sjednice Vlade na kojoj je razmatrano unapređenje položaja penzionerske populacije u Republici Srpskoj.

Ona je pojasnila da penzioneri koji imaju penziju u visini do prosječne penzije, odnosno do 366 KM, dobiće jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM, a penzioneri čija je penzija u visini do prosječne plate do 850 KM dobiće 50 KM a ostali koji imaju veću penziju od prosječne plate primiće 30 KM.

Cvijanovićeva je najavila da će redovna penzija biti isplaćena 10. septembra, a nakon nekoliko dana, najvjerovatnije oko 20. septembra biće iplaćena i jednokratna pomoć.

Procjenjuje se da će za isplatu ove jednokratne pomoći biti potrebno oko 17 miliona KM.

(Srna)