RADIO PRNJAVOR: Servisne informacije za 10.februar, više planskih iskljuečenja struje

0

STANICA POLICIJE: U protekla 24 časa dogodila se jedna saobraćajna nezgoda u Popovićima. Sve je prošlo uz materijlanu štetu bez povrijeđenih lica.

TERITORIJALNA VATROGASNA JEDNICA: nije bilo intervencija

DOM ZDRAVLJA-HITNA POMOĆ: 27 pregleda

ELELKTRO-PRNJAVOR: Zbog radova na niskonaponskoj mreži i dalekovodima, za danas je najavljeno više planskih isključenja struje i to:

  • 10,00-12,00 Orašije
  • 09,00-13,00 Šereg Ilova 2
  • 09,00-12,00 Čorle Paramije
  • 09,00-17,00 Potočani Hrvaćani, Drenjik i Prosjek

Radio Prnjavor

Javni poziv za dostavljanje prijava za dodjelu sredstava udruženjima iz oblasti kulture i ostalim udruženjima

0

Na osnovu člana 3. Pravilnika o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava udruženjima iz oblasti kulture i ostalim udruženjima („Službeni glasnik opštine Prnjavor“ broj 2/18), Načelnik opštine objavljuje

JAVNI POZIV
za dostavljanje prijava za dodjelu sredstava udruženjima iz oblasti kulture i ostalim udruženjima

Pozivaju se udruženja građana registrovana na području opštine Prnjavor da podnesu prijave za dodjelu sredstava udruženjima iz oblasti kulture i ostalim udruženjima u 2022. godini.

Pravo na dodjelu sredstava imaju udruženja građana koja ispunjavaju sljedeće uslove:

a) da su registrovani u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima najmanje (1) jednu godinu prije objavljivanja Javnog poziva.

b) da imaju sjedište na području opštine Prnjavor,

v) da su dostavili izvještaj o utrošku sredstava u prethodnoj godini, ukoliko su koristili budžetska sredstva i

g) da nemaju obezbijeđeno finansiranje sa druge budžetske pozicije.

Prijava za dodjelu sredstava podnosi se u Šalter sali Opštinske uprave opštine Prnjavor na propisanom obrascu koji sadrži sljedeće podatke:

a) naziv programa/projekta

b) pun naziv udruženja,

v) oblik, broj, datum i mjesto registracije,

g) broj žiro računa,

d) ime i prezime odgovorne osobe za provođenje programa/projekta, telefon, i adresa elektronske pošte,

đ) oblast na koju se odnosi program/projekat,

e) iznos sredstava potrebnih za provođenje programa/projekta u cjelini i udio koji se traži iz Budžeta opštine i

ž) ostalo (dodatne informacije o programu/projektu, partnerima i budućim aktivnostima).

Uz popunjen prijavni obrazac potrebno je priložiti:

a) ovjerenu kopiju rješenja o registraciji,

b) ovjerenu kopiju uvjerenja o poreskoj registraciji,

v) žiro račun,

g) program/projekat kojim udruženje konkuriše za dodjelu sredstava.

Udruženja koja konkurišu sa više programa/projekata dostavljaju jedan primjerak potrebne dokumentacije pod tačkama a), b) i v).

Javni poziv za dodjelu sredstava objavljen je 09.02.2022. godine i traje 15 dana od dana objavljivanja.

Naknadno predate i nepotpune prijave neće biti uzete u razmatranje.

Sve informacije zainteresovani mogu dobiti na telefon broj: 051/663-740, lokal 212.

U nedjelju premijera dokumentarnog filma „Vukovi sa Vučijaka“

0

Želja da se živi u slobodi sa svojim narodom, svojom porodicom i u svojoj državi stvorila je, u okolini Prnjavora, prvu dobrovoljačku jedinicu u proteklom Otadžbinsko-odbrambenom ratu, Vukove sa Vučijaka.
Vukovi su, dokazavši se borbama u Zapadnoj Slavoniji, na početku rata, izrasli u elitnu jedinicu.
Kao takvi, Vukovi, nisu odgovarali tadašnjim političko-policijskim strukturama Bosne i Hercegovine. Nakon povratka iz Zapadne Slavonije, 14. i 15. novembra 1991.god. MUP BiH organizuje hapšenje komandanta Veljka Milankovića i većine boraca iz jedinice.

Vukovi uspijevaju da odbace lažne optužbe. Čim su oslobođeni, ne izgubivši moral, ponovo odlaze u Zapadnu Slavoniju da pomognu braći u borbi protiv neprijatelja.

22. juna 1992. godine, po naređenju generala Momira Talića, zaslugama u ratnim akcijama, Vukovi sa Vučijaka formirani su kao Prvi udarni bataljon Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske. To je bila velika čast za pripadnike te jedinice.

Učestvovali su u brojnim akcijama – oslobađanju Dervente, proboju Koridora, oslobađanju Cera, Dobor Kule, Modriče, Bijelog Brda, Kašića, bitkama na Gradačcu, Ozrenu i mnogim drugim ratištima.
Јedinicom je komandovao legendarni komandant, poručnik Veljko Milanković.

Za izuzetne junačke podvige u oružanim borbama koje predstavljaju naročit primjer junaštva i služe kao uzor budućim generacijama kako se treba boriti za Republiku Srpsku, Vukvi su, tokom rata, odlikovani ordenom Miloša Obilića, a u miru Karađorđevom zvijezdom Republike Srpske prvog reda. Komandant Vukova, poručnik Veljko Milanković, takođe je odlikovan ordenom Miloša Obilića.
Kroz bataljon je prošlo oko 700 boraca, od kojih je 47 poginulo, a 180 ranjeno.

Radio-televizija Republike Srpske u maju 2020. godine ušla je u realizaciju dokumentarnog filma „Vukovi sa Vučijaka“. Intervjuisana su 24 sagovornika, većinom pripadnika Vukova. Udruženje „Vukovi sa Vučijaka“ sa predsjednikom Slavišom Milankovićem na čelu pružilo je nesebičnu pomoć ekipi RTRS-a u pripremanju i realizaciji filma – organizovanjem snimanja, ustupanjem velikog dijela arhivskih snimaka, fotografija, novinskih članaka, konsultacijama… Film je u fazi postprodukcije. Predviđeno je premijerno emitovanje oko 14. februara 2020. godine. Tog dana preminuo je komandant Veljko Milanković, nakon što je ranjen 4. februara 1993. godine u Kašiću kod Benkovca.

Ekipa Radio-televizije Republike Srpske koja je realizovala film:

Milka Tošić, scenario
Milan Petković, režija

Јan Rakić, direktor fotografije
Milan Knežević, kamera
Slaviša Branković, kamera
Žarko Kalaba, montaža

Mario Paljević, majstor svjetla
Duško Lazić, majstor svjetla
Aleksandar Vlajić, snimatelj zvuka
Srđan Radaković, snimatelj zvuka
Aleksandar Vlajić, dron
Saša Pavlović, muzika
Aleksandar Đorđević, glavni producent

OO SDS Prnjavor: Tomaš za svoju nesposobnost, kao što to stalno čini, pokušava da okrivi nekoga drugog

0

Danas smo imali priliku da slušamo, naravno ko je uopšte mogao da sluša, 15 minuta laži od strane Darka Tomaša na nacionalnoj televiziji.

Tomaš za svoju nesposobnost, kao što to stalno čini, pokušava da okrivi nekoga drugog. Sada krivicu pokušava da prebaci na staru skupštinsku većinu predvođenu SDS-om.

Da je stvarno imao želju da izađe u susret socijalno ugroženim sugrađanima, rebalans budžeta bi predložio puno ranije, kada je bilo evidentno da su povećane potrebe za isplatama socijalno ugroženim kategorijama.

Prijedlog nacrta rebalansa budžeta i nacrta budžeta za narednu godinu samo par dana prije kraja godine je pokazatelj neodgovornosti i nesposobnosti opštinske vlasti na čelu sa Tomašem.

Nažalost svih nas, politika SNSDa je ta koja nas posljednjih 20 godina gura na rub egzistencije i iz dana u dan proizvodi sve više socijalno ugroženih porodica.

Pozivam Tomaša da iskoristi onu svoju izlizanu frazu i neka javno kaze “trebalo mi za lijeka ako me nije Petrović prvi zvao”, a Petrović smije i na poligraf.

U moru laži spomenu Tomaš i lični interes, pa evo pozivam ga da kaže koji je to bio lični interes odbornika SDS-a.

Mi imamo samo jedan interes i odgovornost prema našim građanima. To je da ne dozvolimo i da ukažemo na neopravdano i nenamjensko trošenje budžetskih sredstava, bez odgovarajućih skupštinskih odluka.
To nam se, nažalost, dešava. Budžetom raspolaže pojedinac, a zbog gubitka većine i očajničkog traženja načina da se pokriju sve nepravilnosti, svjesno smo svi dovedeni u problem.

U prvi plan se stavljaju razne druge stvari, a suština je bila da se nađe način da se pokriju i prikriju nezakonito utrošena milionska sredstva.

U posljednjem trenutku uspjeli ste da nađete odbornike kojima je lični interes iznad svega, ali stiže vrijeme kada će se polagati računi. Pa će i Petrović i Tomaš i svi drugi petrovići i tomaši morati da pokažu šta su, kako i zašto radili, navodi se u saopštenju prnjavorskog SDS-a.

OO SNSD Prnjavor: Saopštenje za javnost

0

Zaprepašteni smo i zgroženi nebulozama napisanim u današnjem saopštenju Milana Petrovića, predsjednika Opštinskog odbora SDS-a Prnjavor, na temu neusvajanja rebalansa budžeta opštine Prnjavor za 2021. godinu.
Jasno je vidljivo da gospodin Petrović, iako dugogodišnji odbornik i šef Kluba odbornika SDS-a, ne poznaje elementarne odredbe Poslovnika Skupštine opštine Prnjavor, kada je u pitanju sazivanje sjednica Skupštine, navodeći da je materijal za sjednicu kasno dostavljen u Skupštinu.

Da je bilo imalo dobre volje tadašnjeg skupštinskog rukovodstva, prije svega, tadašnje skupštinske većine predvođene SDS-om, od dana dostavljanja materijala do kraja kalendarske godine mogle su se održati DVIJE sjednice Skupštine i rebalans budžeta je mogao biti usvojen do kraja godine!
Tako da Petrovićeve tvrdnje o vremenskoj nemogućnosti održavanja sjednice padaju u vodu.

Tadašnja skupštinska većina imala je samo jedan cilj, neusvajanje rebalansa budžeta, ne vodeći računa o posljedicama, na koje ih je načelnik upozorio!

Žalosno je da takvu odluku nije donio sam Petrović, već je to radio po nalogu svojih političkih mentora iz sjene, nanoseći time ogromnu štetu korisnicima Centra za socijalni rad Prnjavor.
Važno je istaći, da je načelnik opštine, Darko Tomaš kao odgovoran čovjek dostavio Nacrt rebalansa budžeta za 2021. godinu u skupštinsku proceduru, i time svoj dio obaveze izvršio, kada je u pitanju ovaj dokument.
Milana Petrovića i njegove mentore podsjećamo, da su odbornici SNSD-a i njihovi koalicioni partneri glasali za rebalans budžeta, dok su Milan Petrović i odbornici SDS-a glasali protiv usvajanja rebalansa i time automatski zaustavili isplatu davanja socijalno ugroženoj kategoriji stanovništva.

Rebalans budžeta prije svega i jeste predložen da bi se obezbijedila dodatna sredstva za isplatu socijalnih davanja, nastalih usljed povećanog broja korisnika koji su ostvarili pravo tokom godine, a na čije povećanje ne može niko uticati.

Dobronamjernom i razumnom jasno.

Jedino Petroviću i njegovim mentorima nije, navodi se u saopštenju za javnost prnjavorskog SNSD-a.

U Srpskoj zaražena 321 osoba, preminulo 20

0

U pоsljеdnja 24 čаsа u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbiјu izvršеnо је tеstirаnjе 840 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а virus kоrоnа pоtvrđеn је kоd 321 оsоbe, dok je preminulo 20 osoba.

Kada je riječ o zaraženima, rаdi sе о 134 muškаrаcа i 187 žеnа, оd kојih је 64 mlаđе, 150 srеdnjе i 107 stаriје živоtnе dоbi.

Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 85 оsоbа је iz Bаnjаlukе, 51 iz Trеbinjа, 43 iz Biјеljinе, 10 iz Dоbоја, pо dеvеt iz Grаdiškе, Prnjаvоrа i Srpcа, pо sеdаm iz Zvоrnikа, Fоčе i Šipоvа, pо šеst iz Brаtuncа i Kоzаrskе Dubicе, pо pеt iz Bilеćе, Knеžеvа i Pаlа, pо čеtiri iz Dеrvеntе, Kоtоr Vаrоšа i Nеvеsinjа, pо tri iz Istоčnе Ilidžе, Mоdričе, Mrkоnjić Grаdа, Priјеdоrа, Sоkоcа, Srеbrеnicе i Šаmcа, pо dviје iz Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, Lаktаšа i Čеlincа i pо јеdnа iz Bеrkоvićа, Višеgrаdа, Gаckа, Lоpаrа, Milićа, Novоg Grаdа, Pеlаgićеvа, Pеtrоvа, Tеslićа i Šеkоvićа.

U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеno је 20 smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о 12 muškаrаcа i оsаm žеnа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi оd kојih је pеt оsоbа iz Bаnjаlukе, čеtiri iz Priјеdоrа, pо dviје iz Dеrvеntе, Dоbоја i Mrkоnjić Grаdа i pо јеdnа iz Biјеljinе, Grаdiškе, Mоdričе, Nеvеsinjа i Nоvоg Grаdа.

Dо sаdа su u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnа 109.383 slučajа virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 6.085 оsоba kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

U Rеpublici Srpskој, tеstirаnо je ukupnо 407.068 оsоbа.

Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 659, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 272, а u оstаlim bоlnicаmа 387. Nа rеspirаtоru је 49 оsоbа, 24 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 25 u оstаlim bоlnicаmа.

Dogodilo se na današnji datum, 9. februar

0
Na današnji datum

Danas je srijeda, 8. februar, 39. dan 2022. Do kraja godine ima 325 dana.

1314 – Umrla Jelena Anžujska, srpska kraljica, žena kralja Uroša Prvog i majka kraljeva Dragutina i Milutina, ktitor manastira Gradac.

1587 – Pogubljena škotska kraljica Meri Stjuart, koja je prethodno 19 godina provela u zatvoru pod optužbom za kovanje zavjere protiv engleske kraljice Elizabet Prve. Zbog nepopularne rimokatoličke politike koju je pokušala da nametne protestantskoj Škotskoj, 1568. je morala da pobjegne u Englesku. Na suđenju, održanom prema nalogu Elizabet Prve, izrečena joj je smrtna kazna.

1676 – Umro ruski car Aleksej Mihajlovič Romanov, otac Petra Velikog, koji je tokom vladavine od 1645. do smrti ugušio pobune kmetova i gradskog stanovništva i pobunu donskih kozaka, koju je predvodio Stepan Razin. Podržao je ustanak ruskih kozaka u Ukrajini koji je protiv Poljaka predvodio zaporoški hetman Bogdan Hmeljnicki i potom je u ratu od 1654. do 1667. potukao poljsku vojsku i pripojio Ukrajinu do rijeke Dnjepar, uključujući grad Kijev. Učvrstio je centralnu vlast, pripojio istočne dijelove Sibira i razvio trgovinu s Kinom, Persijom i evropskim zemljama.

1725 – Umro ruski car Petar Prvi Aleksejevič Romanov, poznat kao Petar Veliki, koji je poslije dolaska na prijesto 1682. učinio rusku državu svjetskom silom prvog reda. Proglašen je carem kao dijete, a vlast je preuzeo 1689, uklonivši regenta – polusestru Sofiju. Zapadnu Evropu je proputovao 1697. i 1698. Proveo je dalekosežne reforme, izvodeći Rusiju iz srednjovjekovne zaostalosti. Umjesto stare vojske “strijelaca”, čiju je pobunu ugušio, uveo je modernu stajaću vojsku i sagradio snažnu flotu, osnovao je Akademiju nauka, pokrenuo prve novine, reformisao kalendar, suzbijao štetne običaje naslijeđene iz Srednjeg vijeka i od Mongola, pomagao razvoj privrede otvarajući rudnike i manufakture, organizovao državnu upravu i Rusiju podijelio na gubernije. Na ušću Neve 1703. podigao je novu prijestonicu Sankt Peterburg. Bio je sjajan vojskovođa i dvaput je ratovao protiv Otomanskog carstva, potukao je Švedsku i mirom u Ništadu 1721. osigurao izlaz Rusije na Baltičko more, a pobjedom nad Persijom obezbijedio je izlaz na zapadne i južne obale Kaspijskog mora.

1819 – Rođen engleski pisac i kritičar DŽon Raskin, koji je smatrao da umjetnost zavisi od društvenog života i da samo zdrav narod može da stvara velika umjetnička djela, jer je umjetnost snaga i izraz cijelog naroda, a ne povlastica bogatih. Zalagao se za obrazovanje najširih slojeva naroda i napadao ekonomska i politička shvatanja utilitarista. Djela: o umjetnosti – “Moderni slikari”, “Kamenje Venecije”, “Dvije staze”, o društvenim i ekonomskim problemima “Do posljednjeg”, “Sezam i ljiljani”, “Krošnja divlje masline”, “Munera Pulveris”.

1828 – Rođen francuski pisac Žil Vern, autor naučno-fantastičkih romana s predviđanjima, od kojih su mnoga ostvarena. Napisao je 57 romana i mnogi su poslužili kao scenariji za filmove. Djela: romani “Put oko svijeta za 80 dana”, “20.000 milja pod morem”, “Put na Mjesec”, “Put u središte Zemlje”, “Carev glasnik”, “Pet nedjelja u balonu”.

1834 – Rođen ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije naučnike svih vremena uvrstio otkrićem opšteg zakona o periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su osobine hemijskih elemenata periodično zavisne od njihove atomske težine. Na osnovu tog zakona formulisao je “Periodični sistem elemenata” koji mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih elemenata. “Periodični sistem elemenata” postao je osnova moderne nauke o strukturi materije. NJegova knjiga “Osnovi hemije” prevedena je na mnoge jezike, a u oko 500 radova obrađivao je sva područja hemije, pitanja fizike, mineralogije, filozofije, pedagogije, čak i slikarstva. Proučavao je razvoj industrije u Rusiji, naročito uglja, nafte i metala, prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju uglja i hemijsku preradu nafte.

1861 – Južne članice SAD – Alabama, Florida, DŽordžija, Luizijana, Misisipi i Teksas odvojile su se od Unije i osnovale Konfederaciju država Amerike. Te države su se protivile oslobađanju crnih robova, ali i sve jačem ekonomskom uticaju industrijski razvijenog Sjevera. Konfederaciji su se kasnije priključili Arkanzas, Sjeverna Karolina, Virdžinija i Tenesi. To je izazvalo američki Građanski rat, završen 1865. kapitulacijom južnih država.

1878 – Rođen jevrejski pisac i filozof Martin Buber, koji je najviše bio zaokupljen književnim i filozofskim nasljeđem hasidizma, vjerske sekte osiromašenih i obespravljenih Jevreja nastale u Poljskoj početkom 18. vijeka. Napisao je i više značajnih djela o istoriji jevrejske kulture. Pisao je na njemačkom jeziku i za pripovijetke je uzimao motive iz folklora poljskih Jevreja. S Francom Rozencvajgom je na savremeni njemački jezik preveo “Stari zavjet”. Pred nacistima je 1938. pobjegao iz rodne Austrije u Palestinu i postao jedan od prvih profesora Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu. Zalagao se za zajedničku jevrejsko-arapsku državu. Djela: “Priče rabi Nahmana”, “Ja i ti”, “Hasidske priče”, “Gog i Magog”, “Slike o dobru i zlu”, “Mojsije”, “Susreti”.

1894 – Rođen američki filmski režiser King Volis Vidor, čiji nijemi film “Gomila” filmska kritika smatra jednim od remek-djela svjetske kinematografije. Veliki uspjeh postigao je i filmom “Haleluja,” u kome su glavne uloge igrali crnci. Ostali filmovi: “Velika parada”, “Hljeb naš nasušni”, “Citadela”, “Dvoboj na suncu”, “Rat i mir”.

1904 – Japan bez objave rata napao rusku flotu u Port Arturu, čime je počeo rusko-japanski rat. Rusija je gubila bitku za bitkom, a pomorski poraz kod Cušime, revolucija u Rusiji i pritisak Velike Britanije, SAD i Francuske, primorali su je da 1905. mirom u Portsmautu preda Japanu južnu polovinu poluostrva Sahalin i Port Artur s okolinom i prihvati da južna Mandžurija i Koreja potpadnu pod uticaj Japana.

1920 – Rođena američka filmska glumica DŽulija DŽin Mildred Frensis Tarner, poznata kao Lana Tarner, jedna od najsjajnijih zvijezda Holivuda pedesetih godina 20. vijeka. Filmovi: “Oni neće zaboraviti”, “Ljubav je snašla Endija Hardija”, “Dr Džekil i mr Hajd”, “Poštar uvijek zvoni dva puta”, “Kas Timberlan”, “Gradić Pejton”, “Imitacija života”, “Ljubav ima mnogo lica”, “Monsunske kiše”.

1921 – Umro ruski revolucionar i geograf plemićkog porijekla Petar Aleksejevič Kropotkin, teoretičar anarhizma i protivnik marksizma. Naučni rad je napustio 1871. i od tada je veći dio života proveo u zapadnoj Evropi, gdje je takođe proganjan. Djela: “Uzajamna pomoć”, “Velika francuska revolucija”, “Zapisi revolucionara”.

1924 – Gasna komora prvi put upotrijebljena za izvršenje smrtne kazne prilikom pogubljenja Gija Džona u američkoj državi Nevada.

1925 – Rođen američki filmski glumac Džon Uler Lemon Treći, poznat kao DŽek Lemon, podjednako sjajan u dramskim i komičnim ulogama. Filmovi: “Mister Roberts” (nagrada “Oskar”), “Neki to vole vruće”, “Apartman”, “Spasite tigra” (nagrada “Oskar”), “Zatočenik Druge avenije”, “Naslovna strana”, “Kineski sindrom”, “Nestao”.

1931 – Rođen američki filmski glumac Džejms Bajron, poznat kao Džejms Din, simbol uznemirene i pobunjene mladosti poslije Drugog svjetskog rata, čiji je tragičan kraj u automobilskoj nesreći 1955. u 24. godini doprinio da preraste u svojevrstan mit. Filmovi: “Istočno od raja”, “Buntovnik bez razloga”, “Div”.

1935 – Umro njemački slikar i grafičar Maks Liberman, najznačajniji predstavnik njemačkog impresionizma. U početku je realistički obrađivao sentimentalne žanr-scene, a kasnije se priklonio nazorima francuskih impresionista, što je posebno uočljivo u slikama pejzaža.

1937 – Trupe generala Fransiska Franka u Španskom građanskom ratu, uz pomoć 15.000 vojnika fašističke Italije, zauzele Malagu.

1942 – U manastiru Ostrog skupština crnogorskih i bokeljskih patriota je u Drugom svjetskom ratu pozvala sve rodoljube na jedinstvo u oružanoj borbi protiv fašističkih okupatora, bez obzira na ranije političke i partijske podjele.

1943 – Sovjetska armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila grad Kursk, koji su Nijemci okupirali 1941.

1955 – Sovjetski premijer Georgij Maljenkov prinuđen da podnese ostavku, a na položaju predsjednika vlade naslijedio ga je Nikolaj Bulganjin.

1963 – Predsjednik Iraka general Abdul Karim Kasem svrgnut državnim udarom i strijeljan, a novi šef države postao je pukovnik Abdul Salem Muhamad Aref.

1975 – Sovjetski i američki kosmonauti počeli zajedničke pripreme za letove “Sojuz-Apolo”.

1984 – U Sarajevu otvorene 14. zimske Olimpijske igre – prve u Jugoslaviji, na kojima su učestvovali sportisti 49 država, najviše do tada u istoriji zimskih igara.

1989 – U blizini atlantskih ostrva Azori pao američki putnički avion s italijanskim turistima i poginulo je svih 144 putnika i članova posade.

1993 – Poslije sudara s vojnim avionom “suhoj” blizu Teherana srušio se iranski putnički avion “tupoljev” i u nesreći su poginula sva 132 putnika i članova posade, pilot i kopilot vojnog aviona.

1997 – U Tirani, glavnom gradu Albanije, policija pribjegla sili nad hiljadama demonstranata protiv vlade koja je omogućila poslovanje privatnih štedionica prema “piramidalnoj šemi”, čiji je slom odnio životne ušteđevine desetina hiljada Albanaca.

2001 – SRJ dobila status posmatrača u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, čime je zvanično započeo proces prijema SRJ u punopravno članstvo ove organizacije.

2006 – Masovni protesti muslimana zbog objavljivanja karikatura proroka Muhameda u danskoj štampi – u Sarajevu demonstranti spalili zastave Norveške i Danske.

2006 – General Vojske Republike Srpske u penziji Zdravko Tolimir preminuo je u pritvoru Haškog tribunala. Tolimir je tokom rata bio pomoćnik za obavještajno-bezbjednosne poslove komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića.

Томаш: Ребаланс буџета кочи исплату социјалних давања

0

У општини Прњавор блокирана је исплата социјалних примања. Тек кад локална скупштина усвоји ребаланс буџета, биће омогућена исплата ових накнада.

Раније сам указивао на неодговорност дијела одборника у Скупштини општине који су били против усвајања ребаланса буџета – рекао је Дарко Томаш, гостујући у Јутарњем програму наше телавизије.

Навео је да је прошле године функционисала нека друга скупштинска већина, те да су одборници блокирали усвајање ребаласа буџета и додао да грађани не би требало да буду таоци политике.

– Због неусвајања ребаланса буџета, највише су угрожени корисници туђе његе и помоћи као и штићеници који се налазе у установама колективног смјештаја – истакао је Томаш.

Неусвајање буџета је, тврди, директан атак СДС-а на кориснике Центра за социјални рад.

Како би се проблем ријешио, каже, спреман је да прекрши буџетски календар.

– Данас се суочавамо са негативним посљедицама на које је раније указивано – истакао је Томаш.