BIJELJINA – Milenko Tomić (59), bokserski trener iz Bijeljine, ostaće još dva mjeseca iza brave, a osumnjičen je da je napio pa obljubio četrnaestogodišnjakinju koju je trenirao, da bi nakon toga obećao da će naći posao za njenu majku ukoliko ga roditelji djevojčice ne prijave.

Uz navođenje inicijala, saopštio je to Okružni sud u Bijeljini, koji je objavio detalje ovog stravičnog slučaja, o kojem su “Nezavisne novine” pisale kada je Tomić uhapšen, a iza brave, po novom rješenju, može ostati do 4. februara 2022.

Prethodno je tužilac ovom sudu dostavio prijedlog za produženje pritvora Tomiću, navodeći da je on dosad nekoliko puta pokušao da kontaktira oca djevojčice, a posljednji put je to učinjeno 24. novembra.

Obrazlažući svoj prijedlog na ročištu, tužilac je istakao da istraga još nije završena pošto nisu saslušani svi svjedoci, niti izvršena sva potrebna vještačenja. Tužilac očekuje da bi se istraga u predstojeća dva mjeseca mogla nesmetano okončati.

S druge strane, odbrana je tvrdila da nema potrebe za produženjem pritvora, a i Tomić se potpuno pridružio tvrdnji svog branioca. Sud je, međutim, utvrdio da postoji sumnja da je Tomić obljubio djevojčicu koju je trenirao boks.

“Ovakav zaključak proizilazi prije svega iz iskaza žrtve datog u Policijskoj stanici Bijeljina u prisustvu tužioca i psihologa, u kome je ona detaljno opisala sve okolnosti koje se odnose na ponašanje osumnjičenog prema njoj, ali isto tako i iz iskaza djevojčicine majke i njenog oca”, ističe Sud.

Sud ističe da postoji sumnja da je Tomić od avgusta do septembra, kao trener Bokserskog kluba Radnik Bijeljina, u kojem je djevojčica trenirala boks, više puta nagovarao maloljetnicu da pristane na polne radnje s njim.

“Prema navodima datim u prijedlogu za produženje pritvora, sumnja se da je 20. avgusta, kao trener, poveo tu djevojčicu u Istočno Sarajevo, rekavši joj da iz kasete automobila, kojeg je vozio, a ona bila suvozač, izvadi novac, što je i učinila, te kada je izvadila novac i podigla glavu, poljubio ju je u usta”, ističe Sud.

I to nije sve – terete ga i da je 29. septembra djevojčicu pozvao da dođe kod njega u kancelarije Bokserskog kluba Radnik Bijeljina, a kada je ona došla sa drugaricom i htjela da izađe pomilovao ju je po zadnjici.

“Onda je, kako se sumnja, 30. septembra, kao trener, poveo djevojčicu u Sokolac, nagovorivši je da konzumira alkohol, koji je nabavio i donio u hotelsku sobu, što je ona i pila. Kada je usljed dejstva alkohola zaspala, ljubio ju je po ustima, dodirivao zadnjicu, grudi, a potom i zavukao svoju ruku u njen donji veš”, navodi Sud, s tim što detalje ovog uznemirujućeg čina nećemo objavljivati.

Sve vrijeme joj je, dodaje se, putem Vibera sa svog telefona upućivao poruke seksualne konotacije opisujući šta joj je radio, te šta bi joj radio i predlažući joj način i mjesto da vode ljubav.

Roditelji maloljetice su, ističe Sud, detaljno opisali njeno ponašanje nakon spornog događaja te svjedočili o tome šta im je kćerkica ispričala. Pritom, svjedoci, jedna maloljetnica, te trener G.B. su takođe imali saznanja o ovom slučaju.

“U tom smislu maloljetnica je ispričala okolnosti pod kojima su osumnjičeni i oštećena spavali u istom krevetu kritične večeri, a svjedok G.B., kao jedan od trenera žrtve, u svom svjedočenju je potvrdio da je došao do saznanja da je osumnjičeni donosio alkohol u sobu gdje su se nalazili takmičari”, ističe Sud.

Ono što je posebno značajno u njegovom svjedočenju je činjenica da je zamoljen da sa državnog prvenstva, održanog u Sokocu, poveze djevojčicu s obzirom na to da je ona imala problema s Tomićem i da se ne osjeća prijatno u društvu s Tomićem.

“O neprimjerenom ponašanju osumnjičenog na državnom prvenstvu u Sokocu je svjedočila još jedna svjedokinja. Navela je da je Tomić na recepciji hotela  insistirao da zakupi bazen u kome bi bili sami Tomić, ona i žrtva, da ih je nagovarao da piju alkohol, što su i učinili, da je potom žrtva bila vidno pijana, u polusvjesnom stanju, da je u takvom stanju legla da spava, a da je Tomić legao pored nje i u krevetu s njom proveo noć”, ističe sud.

Svjedočenja ovih lica, dodaje Sud, potvrđena su i pisanim dokazima koji se odnose na medicinsku dokumentaciju maloljetne žrtve kao i porukama koje su međusobno telefonom razmjenjivali ona i osumnjičeni. Dokazi su, smatra Sud, vjerodostojni.

Osim toga, ističe Sud, iz iskaza roditelja žrtve može se zaključiti da je Tomić, nakon što je saznao da su oni upoznati s prepiskom između njega i djevojčice putem drušvenih mreža, pokušao uticati na njih da ga ne prijavljuju, a zauzvrat, kako to tvrdi otac djevojčice, obećao je da će u Beogradu razgovarati s ministrima da bi pronašao zaposlenje za njegovu suprugu.

Roditelji su, ocjenjuje Sud, saglasno izjavili da im je stavio do znanja da bi njihova kćerka mogla biti izložena sramu i osudi javnosti, a da on ima brojne veze i da je vrlo uticajan i da neće odgovarati.

Osim toga, prema svjedočenju oca djevojčice, Tomić je preko svog sina pokušao da utiče na njega prijeteći kompromitujućim snimcima njegove kćerke sa drugim licima.

“Ponašanje osumnjičenog je, prema izjavama roditelja maloljetnice, na nju ostavilo posljedice – ona je počela da izbjegava kontakt s njima, žalila se na glavobolju, počela nekontrolisano da jede slatkiše i ugojila se 15 kilograma”, ističe Sud.

Sud dodaje da posebno treba napomenuti činjenicu da je osumnjičeni, pored toga što je bio trener djevojčice, prema vlastitoj tvrdnji, u kritičnom periodu bio i sportski direktor BK Radnik Bijeljina, predsjednik Bokserskog saveza Republike Srpske i generalni sekretar Bokserskog saveza BiH.

Dakle, dodaje se, nesumnjivo se radi o čovjeku koji je visokopozicioniran u organizacionoj strukturi bokserskog sporta u Srpskoj i BiH, pa je i njegova uloga u odgoju mladih sportista posebno naglašena.

Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, za krivično djelo za koje Tomića terete propisan je zatvor od najmanje osam godina.

Dragan Sladojević/ NEZAVISNE

CAZIN, BIHAĆ – Pored specifične i izuzetno nasilne ratne istorije, Krajina je poznata i po prisutnosti nekoliko radikalnih vjerskih grupa. To uključuje ekstremne vjerske zajednice u Bužimu, Velikoj Kladuši, Cazinu i Bihaću.

Doslovno, to je navedeno u Konačnom izvještaju o stepenu implementacije Akcionog plana za sprovođenje Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma, a u pitanju je dokument Ministarstva bezbjednosti BiH, koji je u procesu konsultacija.

U ovom dokumentu ističe se da je činjenica da dvojica istaknutih regrutera, Husein Bilal Bosnić i Husein Erdić, dolaze upravo iz ovog područja.

“Zbog svoje bliske povezanosti sa ekstremnim vjerskim grupama i zajednicama u Austriji, vjeruje se da je Krajina ulazna tačka za fondove koji se koriste za podršku stvaranju izolovanih ekstremnih sela u BiH (Gornja Maoča, Dubnica i Bosanska Bojna)”, ističe se u izvještaju.

Kako se dodaje, u ovakvom okruženju porodice su često izložene različitim porukama i uticajima različitih lokalnih i regionalnih aktera, uključujući radikalne grupe.

Podijeljena su mišljenja analitičara po pitanju ovog bezbjednosnog izazova koji je lociran u Krajini. Recimo, stručnjak za bezbjednost Radislav Jovičić smatra da je riječ o problemu koji je ispravno targetiran.

“Nije to samo slučaj kada je u pitanju Krajina. Riječ je o metodici koja se zasniva na tome da se biraju porodice koje su slabog materijalnog, socijalnog ili obrazovnog statusa u društvu. Dakle, pripadnicima tih ekstemističkih grupa meta je takva populacija, koja nema ili dovoljno obrazovanja, ili dovoljno finansija za život. Tako ih lakše privlače u svoje redove”, rekao je Jovičić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Osvrćući se na krajiške gradove koji se ovdje spominju, on primjećuje da su, uglavnom, u pitanju nerazvijenija mjesta.

“To su uglavnom neke izolovane sredine, gdje oni nailaze na takvu populaciju koja se lako vrbuje za njihove potrebe. Dakle, sve bezbjednosne agencije, prvenstveno Obavještajno-bezbjednosna agencije (OBA), moraju da prate situaciju i informacije nesebično dijele policiji”, naglasio je Jovičić.

Osvrćući se na dio navoda u vezi sa finansiranjem, on ističe da vođe ekstremističkih organizacija vjerovatno mijenjaju tačke preko kojih ulazi novac za njihove potrebe.

“U Sarajevu su postojale nevladine organizacije preko kojih je novac ulazio, a sada vjerovatno zbog manjih kontrola u Cazinskoj Krajini biraju ta područja. Čim se na nekom području pokažu određena interesovanja bezbjednosnih službi, oni mijenjaju lokaciju dok ne bude, da tako kažemo, naznaka da će biti otkriveni, nakon čega opet mijenjaju lokaciju”, naveo je Jovičić.

S druge strane, Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže da mu dio izvještaja koji se odnosi na Krajinu ne izgleda objektivno.

“Ako su navedene neke vjerske ekstremne zajednice u Bužimu, Velikoj Kladuši, Cazinu i Bihaću, treba navesti koje su to zajednice. Postoje određeni pojedinci, ne treba bježati od toga, ali oni imaju ime i prezime. Kada su u pitanju tokovi novca, u njih je danas lako ući. Dakle, nemam ništa protiv ovih navoda, ali to su meni sve hipoteze. Recimo, Bužim i Velika Kladuša imaju svoje mjesne zajednice, trebalo je navesti o kojima je ovdje riječ”, kaže Kržalić za “Nezavisne novine”.

Inače, u ovom izvještaju se navodi da Federalna uprava policije, u saradnji sa kantonalnim MUP-ovima kontinuirano radi na identifikaciji objekata koji se koriste za upražnjavanje vjerskih aktivnosti koje po prirodi nisu u okviru vjerskih zajednica (tzv. paradžemati).

Dragan Sladojević / NEZAVISNE