Vlada Republike Srpske utvrdila je danas da su Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Prijedlog zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH usaglašeni sa Ustavom, pravnim sistemom i Pravilima za izradu zakona i drugih propisa Srpske.
Vlada je na današnjoj posebnoj sjednici utvrdila da se ovi zakonski prijedlozi mogu uputiti u dalju proceduru, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.
Narodna skupštine Republike Srpske bi sutra na posebnoj sjednici trebala da razmatra ove prijedloge zakona.
U voćnjaku Dejana Popovića u Palačkovcima uskoro će početi berba četiri sorte krušaka. Prinosi su dobri, jer proljećni aprilski mraz, zbog niskih temparatura, nije ostavio ozbiljnije posljedice.
Tokom berbe u voćnjaku su angažovani svi ukućani, a domaćinstvo Popović raspolaže sa velikom hladnjačom, kojom se čuva svježina plodova.
Sa ovim mladim poljoprivrednim stručnjakom razgovarao je Brane Radulović.
Opširnije u programu Radio Prnjavora u 13 časova na 99,10 FM kao i na internetu klikom na ovaj link: http://prnjavorlive.info/popup/.
Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da se Rusija ni na koji način ne može smatrati prijetnjom za BiH, jer se zalaže za svestrani razvoj ravnopravnih i obostrano korisnih odnosa sa BiH.
– Prijetnju predstavljaju oni koji joj kategorički nameću smjernice razvoja, miješaju se u unutrašnje političke procese, svojim neodgovornim djelovanjem podrivaju dijalog konstitutivnih naroda, što je jedina osnova za uspostavljanje klime stabilnosti i pomirenja u BiH – rekao je Kalabuhov za “Glas Srpske”.
Komentarišući tvrdnje odlazećeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da je primjetan narastajući uticaj Rusije i Kine u BiH, Kalabuhov je naveo da je visoki predstavnik u BiH osoba koja fokusira napore cijele međunarodne zajednice, uključujući Rusiju i Kinu.
– Nažalost, posljednjih godina visoki predstavnik počeo je sebe doživljavati, ne kao posrednika u sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, već kao provodioca isključivo “evropske ideje”, kojoj navodno smetaju “maligne snage” – naglasio je Kalabuhov.
Na pitanje kako komentariše Inckov poziv upućen EU da se jače angažuju u BiH samo zbog jačanja uticaja Rusije i Kine, Kalabuhov je istakao da je određivanje prioriteta spoljne politike isključiva nadležnost BiH, a ne visokog predstavnika i njegove kancelarije.
Odbojkašice Srbije ostvarile su i treću pobjedu na Olimpijskim igrama u Tokiju. U trećem kolu izabranice Zorana Terzića su pobijedile Keniju rezultatom 3:0 (25:21, 25:11, 25:20).
Danas je na terenu bila i Brankica MIhajlović koju selektor Zoran Terzić gotovo i nije koristio u prve dvije utakmice, a od samog početka meča bilo je jasno da Kenijke ne mogu prirediti iznenađenje u ovom meču. Reprezentacija Srbije od samog početka je djelovala sigurno, kontrolisala igru i rezultat, a u drugom setu svojim protivnicama je prepustila svega 11 poena.
Srbija je u prvom kolu pobijedila Dominikansku Republiku, u drugom je bila bolja od Japana i to takođe maksimalnim rezultatom pa je bez izgubljenog seta već osigurala plasman u četvrtfinale.
Naivan je svako ko misli da će Hrvatska tek tako odustati od namjere da radioaktivni otpad deponuje uz samu granicu sa BiH. Moramo reagovati, a ukoliko budemo gubili vrijeme, dobrovoljno ćemo predati Trgovsku goru za odlaganje radioaktivnih i drugih opasnih otpada.
Istakao je to za “Glas” predsjednik udruženja “Grin tim” Mario Crnković koji je odnedavno i zvanično član domaćeg Ekspertskog tima za praćenje aktivnosti na lokaciji Trgovske gore gdje Hrvatska planira da skladišti otpad i istrošeno nuklearno gorivo iz Nuklearne elektrane “Krško”.
– Problematika je kompleksna, zahtijeva konkretna rješenja, ne demagoške izjave, nerealna obećanja i prebacivanje odgovornosti. BiH, kakva god da je, ima mehanizme kojima može i mora odbraniti građane. Dinamika rada tima je dobra, a najodgovorniji zadaci tek predstoje – istakao je Crnković.
GLAS: Očekujete li pomak u saradnji sa kolegama iz Hrvatske, u smislu dobijanja informacija i mogućnosti prisustva radovima na terenu?
CRNKOVIĆ: Sastanak predstavnika Ekspertskog tima i hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje je iskorak i najava saradnje, ali nisam uvjeren da će uvažiti naše argumente. Čini mi se da je ovo Hrvatskoj prihvatljivo jer trpi prevelike pritiske zbog ignorisanja BiH, a našim ekspertima je to dobro jer će napokon dobiti neke zvanične informacije. Vidjećemo do koje mjere će ići saradnja, ali još jednom naglašavam da građani ne žele radioaktivne otpade nadomak Une. Taj stav nije podložan promjenama.
GLAS: Ukazivali ste i da je zabrinjavajuće što se istraživanja rade u krugu od tri kilometra i to isključivo u Hrvatskoj? Kako bi trebalo? CRNKOVIĆ: Proces istraživačkih radova na Trgovskoj gori je apsurdan. Već sada, prije nego što je i počela procjena uticaja na životnu sredinu imamo minimiziranje uticaja. U dokumentaciji Hrvatske piše da Novi Grad ima nešto više od 11.000 stanovnika, a po popisu ima blizu 28.000. Stalno svjesno izvlače podatke iz konteksta, pa tako i kada je stavka broj stanovnika mog grada. Ako ćemo ironično, možemo se retorički zapitati da li to možda računaju broj stanovnika ako se deponuje otpad. Imamo i primjer tog famoznog istraživanja u krugu tri kilometra koja traju sedam mjeseci, a da ironija bude veća, područje nije u kompletu ni deminirano, a kao drugo, navedeno je da se istraživanja u krugu tri kilometra odnose isključivo na Hrvatsku. Dok se to dešava, nemamo pravni odgovor. Važan je Ekspertski tim i da političari slijede stavove građana, ali osjetim nedostatak pravnih koraka, koji bi za prvu ruku privremeno zamrznuli slučaj, a u krajnjoj liniji odbacili prijetnju koja se nadvila nad regijom.
GLAS: Iz Hrvatske često poručuju da argumenti koje BiH iznosi, a u smislu stepena radioaktivnosti, nisu tačni? Šta kažete na to?
CRNKOVIĆ: Ruganja iz Hrvatske na nivou su crnog humora. Stalno nam se podvaljuje floskula da će sve biti rađeno u skladu sa najvišim svjetskim standardima. Pa da se drže ikakvih standarda, ne bi ignorisali stavove građana i susjedne države. Govore da će to sprovođenje najviših svjetskih praksi biti garant da se neće desiti nikakvi negativni uticaji. Pitajte, na primjer, Japance šta misle o najvišim praksama u Fukušimi. Što se tiče donosioca odluka u Hrvatskoj, ako žele demonstrirati sposobnost poštovanja EU vrijednosti i vođenja svjetskim praksama, neka krenu od poštivanja volje stanovništva – to je i više nego dovoljno da okončamo ovaj slučaj.
GLAS: Kada Hrvatska planira da završi istraživanja, odnosno kada se mogu očekivati konkretni potezi u vezi sa izgradnjom?
CRNKOVIĆ: Istraživanja su planirana na period od 19 mjeseci, što bi u praksi značilo da ćemo u drugoj polovini iduće godine imati rezultate. Zanimljivo je da se u projektnoj dokumentaciji može vidjeti i “zona daljeg razvoja”, koja je isto predmet istraživanja. Pored rezultata istraživanja koji zanemaruju BiH, te kao takva će biti nepotpuna, još jedna briga više je to što će se to desiti pred izbore 2022. što budi dodatnu bojazan.
Povodom odluke Valentina Incka, šefa kancelarije OHR u Sarajevu, o korištenju Bonskih ovlašenja pri nametanju odredbi na Krivični zakonik, poručujemo kako Ustav Republike Srpske jemči slobodu štampe i slobodu izražavanja mišljenja, kao i da se ustavne slobode ne mogu oduzimati i ograničiti, te se uživaju neposredno na osnovu Ustava.
Ustav je – kao izraz svenarodne volje – za Udruženje novinara Republike Srpske svetinja, od koje se ne smije i neće odstupati.
Udruženje zato neće unižavati ni Ustav, ni novinarsku profesiju, te pozivamo sve naše članove, cjelokupnu novinarsku zajednicu u Republici Srpskoj, ali i Federaciji BiH, da bez straha od povratka verbalnog delikta, nastave da izvještavaju o svim pojavama u društvu po svojoj savjesti i uz primjenu profesionalnih standarda.
Demokratsko uređenje i sloboda govora u slobodnoj Repubici Srpskoj, tekovine su za koje su pali mnogi životi i dužnost svih nas je da ih štitimo, jer tako štitimo sopstvene živote, budućnost i dostojanstvo.
Demokratija i osnovna ljudska prava neće i ne mogu biti oduzeta objavom stranog državljanina na bilo čijoj mrežnoj stranici. Pogotovo je nebitno da li je od te objave prošlo osam dana ili osam decenija, koliko smo prije dva dana proslavili od podizanja ustanka protiv Nezavisne Države Hrvatske i njenih nacističkih i fašističkih saveznika.
Jasno je da čestit novinar neće ni pomisliti da kalja sebi obraz, sramoti pretke i potomke, odričući se vjekovnom borbom izvojevane slobode misli i štampe, a da bi se umilio bilo kome. Pogotovo strancu koji već prekosutra pakuje kofere.
Udruženje novinara Republike Srpske će svim pojedincima, grupama i organizacijama biti neupitan saveznik i podrška pri odbrani osnovnih ljudskih prava bilo gdje u svijetu, a posebno u Republici Srpskoj.
Mislimo slobodno, govorimo slobodno i živimo slobodno!
Manjak ljekara, loši materijalni uslovi, ukidanje vitalnih zdravstvenih sektora, zatvaranje seoskih ambulanti, čine dio problema s kojima se suočava Dom zdravlja u Prnjavoru.
Za funkcionisanje službe Hitne pomoći, gdje je zaposlen samo jedan specijalista urgentne medicine, neophodno je kadrovsko jačanje te modernizacija voznog parka. Sanitetska vozila su dotrajala, a potrebe velike. U ovoj ustanovi takođe navode da bi nabavkom bar jednog novog sanitetskog vozila, pored postojeća četiri koja su dotrajala, te zapošljavanjem još jednog ljekara specijaliste, djelimično ublažili višegodišnje manjkavosti u funkcionisanju Hitne pomoći.
Direktor Doma zdravlja, Bojan Subotić, objašnjava na koji način se ovi problemi odražavaju na svakodnevicu u njihovom radu.
– Dotrajalim sanitetskim vozilom transportujemo životno ugrožene osobe, najčešće u Banjaluku ili Gradišku, bez ljekara u pratnji, samo s vozačem i medicinskom sestrom. U tome gubimo bitku za ljudske živote, što je neshvatljivo za svaku zdravstvenu praksu, ali kod nas je, očigledno, to ustaljeno – kazao je za Srpskainfo Subotić, inače ljekar koji u prnjavorskom Domu zdravlja radi godinama i veoma je upućen u problematiku svog kolektiva.
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
Naglašava da u redovnim okolnostima nedostaju još četiri, a u vanrednim, kao što je epidemija korone, još sedam ljekara. Inače, Dom zdravlja opslužuje 20.000 pacijenata, na cijelom opstinskom području. U ovoj javnoj ustanovi smatraju da sa 250.000 KM mogu riješiti neodložne kadrovske probleme, a s dodatnih 200.000 KM obezbijediti bolje materijalne uslove, prvenstveno u službi Hitne pomoći.
– U opštinskoj Skupštini izglasan je grant od 200.000 KM iz lokalnog budžeta u svrhu kupovine sanitetskog vozila i rješavanja neodložnih materijalnih problema. Računam da ćemo taj dio završiti u toku godine, ali kadrovski dio ne možemo bez pomoći republičkih institucija – smatra Subotić ističući, kao uslov, izmjenu sistematizacije radnih mjesta.
Time bi stvorili zakonski osnov za zapošljavanje neophodnih kadrova.
U Domu zdravlja u Prnjavoru, gdje je zaposleno 140 radnika, hendikepirani su i gašenjem porodilišta. Dogodilo se to nakon što je Ministarstvo zdravlja Republike Srpske propisalo jasne materijalne i kadrovske uslove. U Prnjavoru to nisu uspjeli da ispune.
– Porodilište je praktično ugašeno, služba je preraspoređena, dio akušerki penzionisan, ljekari angažovani na drugim poslovima. Propisani uslovi za nas su nedostižni. To su hirurška sala, transfuzija, akušeri, ginekolozi, anesteziolozi… Toga nemamo i zato su u Prnjavoru porođaji svedeni na zadesan slučaj, u situaciji hitnosti, kada procijenimo da porodilja ne može bezbjedno stići u Banjaluku ili Gradišku – objašnjava direktor Bojan Subotić, odlučan da se izbori za bolje uslove rada, u interesu pacijenata i zaposlenih medicinara.
To bi bitno doprinijelo zaustavljanu migracija stanovništva sa cijele prnjavorske opštine u veće centre, gdje postoje, pored ostalog, bolji uslovi liječenja. Broj pacijenata u selima stalno se smanjuje, ambulante zatvaraju, a jedan tim opslužuje dnevno i po tri mjesne zajednice.
– To ukazuje na posljedice zaostajanja u društvenom razvoju, gdje zdravstvo ima važno mjesto. Stanovništvo odlazi, pacijenata je sve manje u selima. Naprimjer, jedan porodični tim u istom danu odradi posao u Lišnji, Kokorima i Šarincima… – kaže sagovornik Srpskainfo, mladi i abiciozni direktor Doma zdravlja u Prnjavoru.
ENERGETSKA EFIKASNOST
U Domu zdravlja je u toku projekat energetske efikasnosti vrijedan 800.000 KM, koji podrazumijeva rekonstrukciju fasade, krova i zamjenu kotlovnice. Umjesto korištenja uglja i drveta, od naredne zime u upotrebi će biti pelet, što je ekološki mnogo efikasnije.
Ovaj projekat je, navode u prnjavorskom Domu zdravlja, od velikog značaja jer će obezbijediti zdraviju životnu sredinu i bolje uslove rada, te uštedu troškova.
Projekat provode Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS i Javna ustanova Dom zdravlja Prnjavor.
STANICA POLICIJE: U protekla 24 časa evidentirano je jedno narušavanje javnog reda i mira u naselju Kremna. Na području grada dogodile su se dvije saobraćajne nezgode. U prvoj su učestvovala dva putnička vozila, dvije osobe zadobile lakše tjelesne povrede. U drugoj saobraćajnoj nezgodi učestvovalo je jedno putničko vozilo, nije bilo povrijeđenih lica, prijavljena materijalna šteta.
TERITORIJALNA VATROGASNA JEDINICA: Pripadnici teritorijalne vatrogasne jedinice Prnjavor u protekla 24 časa imali su jednu intervenciju u naselju Mravica /Debeljačko brdo/. U pitanju je požar na otvorenom prostoru, a poziv na intervenciju stigao je u 17 časova i 50 minuta.
DOM ZDRAVLJA – HITNA POMOĆ: 27 pregleda.
ELEKTRO PRNJAVOR: Iz Elektrodistribucije Prnjavor obavještavaju stanovništvo da će danas zbog radova na dalekovodnoj mreži bez električne energije od 08:30 do 09:30 biti sljedeća trafo područja:
