ĐOKOVIĆ I ŠAPOVALOV IGRAJU POLUFINALE VIMBLDONA

0

Najbolji teniser svijeta Novak Đoković igra danas polufinalni meč na Vimbldonu, a rival mu je Kanađanin Denis Šapovalov.

Šapovalov je trenutno 12. teniser na ATP listi.

Ovaj meč trebalo bi da počne u 16.30 časova.

Meč ove dvojice tenisera drugi je u programu na Centralnom terenu i neće početi prije 16.30 časova, tek poslije okršaja Matea Beretina sa Hurbertom Hurkačem.

Đoković i Šapovalov do sada su se sastajali sedam puta, a šest puta slavio je najbolji teniser svijeta, dok se Kanađanin radovao samo jednom, podsjećaju mediji.

Prije Novaka i Šapovalova na teren će izaći Beretini i Hurkač, a njihov polufinalni duel počinje od 14.30 časova.

/SRNA/

ODRŽANA 13. KONFERENCIJA BEBA

0

U predsjedništvo ovogodišnje „Konferencije beba“ izabrani su Milica Vranješ, Stefan Marić, Bojan Belenzada, Aleksa Mikić i Gavrilo Vukić.

Za roditelje  i „najbebe“  organizovan je prijem, uručene su im novčane nagrade, kao i poklon paketi od Kompanije Leburić.

 

 

„Opština Prnjavor već 13. godinu zajedno sa Ministarstvom porodice, omladine i sporta organizuje ovu manifestaciju  koja je opravdala svoje postojanje, budući da je dobra prilika da se promovišu natalitet i roditeljstvo. Ove godine imamo tri bebe, koje dolaze iz porodice sa po petoro djece, i ovi ljudi trebaju biti primjer svima nama“, rekao je načelnik Darko Tomaš, čestitajući bebama i porodicama koje su izabrane u predsjedništo.

Najmlađa beba je Milica Vranješ iz Prnjavora, rođena 25. juna ove godine, dok je najstarija, Stefan Marić, takođe iz Prnjavora, rođen 29. juna prošle godine. Bebe Bojan Belenzada, Aleksa Mikić i Gavrilo Vukić dijele „titulu“ bebe sa najviše braće i sestara.

 

Zbog aktuelne pandemije i ove godine „Konferencija beba“ organizovana je u drugačijim uslovima. Roditelji su elektronskim putem prijavljivali bebe, a pravo učešća imale su bebe rođene u periodu od 28. juna 2020. godine do 27. juna 2021. godine. Za izbor u predsjedništvo beba prijavljena su 23 mališana.

Svestrana Lana Zec uspješna na nekoliko frontova: ČITANjE JE PUT KA SLOBODI DUHA

Lana ZEC

Predstavljamo  Lanu Zec, svestranu djevojčicu iz Štrbaca koja trenira odbojku, bavi se folklorom i glumom, a u svojoj školi proglašena je i za učenicu koja je pročitala najviše knjiga. Ona je svoja, posebna i izlazi van okvira koje joj društvo nameće.

Priredila: Jovana TOŠIĆ

Razvijanje ljubavi prema čitanju je proces sa kojim treba početi još u najranijem djetinjstvu, a potom ga svakodnevno njegovati i razvijati. Ovaj proces nastavlja se i sa polaskom u školu i već na samom početku školovanja dijete će imati pozitivan stav prema knjizi.

Lana Zec pohađa Osnovnu školu ’’Branko Ćopić’’, Područno odjeljenje u Štrpcima, završila je osmi razred kao odličan đak. Lana i na raspustu ne ispušta knjigu iz ruke, ona joj je vjerni pratilac i drug. U svojoj školi proglašena je za najnačitaniju učenicu, prvak je iz recitovanja za svoj uzrast u opštini i regiji, a na Republičkom takmičenju u recitovanju poezije osvojila je treće mjesto.

Sa Lanom smo posjetili Narodnu biblioteku u Prnjavoru, jer Lana je tu na domaćem terenu, među knjigama i ljubiteljima pisane riječi. Kaže da od ranog djetinjstva voli da čita, a za to su posebno zaslužni njeni roditelji, majka Aleksandra i otac Igor.

-Roditelji su insistirali da se sve lektire čitaju. Nakon pročitane knjige, sa njima sam razgovarala o pročitanom djelu, a i dan- danas je tako. Više na repertoaru nisu samo knjige sa spiska za lektiru, kaže Lana i dodaje da se ljubav prema čitanju nosi iz kuće i nadograđuje u školi.

Lana je svjesna da većina njene generacije, nažalost, ne čita dovoljno.

-Mislim da je najveći problem što djeca ne shvataju ništa ozbiljno, a društvene mreže kao da nas još više podjetinje. Primijetila sam i u školi da na čitanju jedino insistiraju nastavnici srpskog jezika i književnosti i bibliotekari. Problem je kada se stvori odnos da je knjiga nešto formalno, nešto što moraš pročitati za ocjenu. Mnogi zaboravljaju da se vidici otvaraju sa svakom novom pročitanom knjigom. Problem je i kada se nameću žanrovi, a lektire, često, nisu prilagođenje interesovanju moje generacije, ističe Lana.

Ne voli da pravi podjelu među piscima na omiljene i manje omiljene, voli sve žanrove, ali, ipak, pjesnik koji se izdvaja je Laza Kostić.

– Iako možda nije primjeren za moj uzrast, pronašla sam neku poveznicu sa njegovim pjesmama. Omiljena mi je ’’Santa Maria della Salute’’. To je pjesma kojoj se uvijek vraćam, sa osmijehom kaže Lana i naglašava da je ta pjesma bila njen prvi izbor za takmičenje u recitovanju.

-Zbog ograničenog trajanja recitacije nisam mogla izvesti pjesmu koju sam već znala i voljela, ali mi je nastavnica Branka Šćepović pomogla da pronađem pjesmu koja odgovara uslovima takmičenja, ali i mom uzrastu. Izabrale smo pjesmu Žaka Prevera ’’Da se načini portret jedne ptice’’ koja je pisana u slobodnom stihu i zahtjeva dosta vježbe i razumijevanja. Nema rime, takta i energije, ali se meni jako dopala na prvo čitanje. Nastavnica Branka je bila oduševljena mojim izvođenjem i mislim da je ona znala i prije mene da možda i imamo pobjedničku kombinaciju. I bila je u pravu. Uživala sam u izvođenju te pjesme, u vježbanju dikcije, akcentovanja, tona i prvi put na nekom takmičenju nisam imala tremu, ističe Lana.

Njeno izvođenje je sve više napredovalo, a pobjedom na regionalnom takmičenju plasirala se na republičko, gdje je svojoj školi i opštini donijela treće mjesto.

– Volim reći da smo nastavnica Branka i ja osvojile treće mjesto, jer to je zaista bio timski rad, i ja sam neizmjerno zahvalna na njenom strpljenju i svemu što je učinila za mene, kaže Lana.

Učešćem na takmičenju iz recitacije Lana je shvatila da u sebi ima ljubav i afinitete prema glumi, tako da je od februara član Dramske scene Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva ’’Prosvjeta’’.

Nedavno je na ’’daskama koje život znače’’ imala i vatreno krštenje glumeći u predstavi ’’Prvi dejt’’ u režiji Brankice Radonjić.

Predstava “Prvi dejt” nosi poseban značaj i kao jubilarna, 50.premijera, a nastala je u okviru projekta “Pubertet u meni, ja u pubertetu”.

Lana kaže da su utisci nakon premijere pomiješani, ali pozitivni.

– Publika je bila oduševljena, dobila sam i divne poklone, ali sam ja, ipak, posvećivala pažnju i greškama. To su greške koje publika i ne primijeti, ali mi glumci znamo. Ne kaže se bez razloga da se na greškama uči, a ova predstava i uspješna premijera su dokaz da se rad isplati, posebno timski, objašnjava Lana.

Lana se nada da će u vremenu pred sobom otkrivati nove pisce, čitati razna djela. Čitanjem se gradi ličnost i postaje osoba koja se ne plaši izdvajati od mase. Kroz čitanje razvija se kritičko mišljenje, širi vokabular. Njen moto je biti poseban, drugačiji, i ne zaboraviti biti svoj. Poručuje mladima da rade ono što vole čak i ako nisu po mjeri društva. Jer po mjeri društva si sada, sutra možda,  nećeš biti.

Naš zavičaj-Jovana Tošić

FOTO:Jovana Tošić

PREPORUKA

Knjiga koju sam nedavno pročitala je ’’Dnevnik Ane Frank’’ i mislim da je djeca mog uzrasta trebaju pročitati, ali i odrasli, ako već nisu. Nije neobično da mi se dopala knjiga jer ju je pisala djevojčica mojih godina. Život nesretne Jevrejke izaziva snažnu empatiju i čitalac je sve vrijeme u romanu, uz Anu, i snažno navija za njen spas. Činjenica je da nije u pitanju avanturistički roman, već stvaran život, život djeteta koje je udisalo vazduh koji ja sada udišem, ali je to disanje bilo teže. Disala je sa žutom zvijezdom na leđima, a znamo kakav je to teret bio četrdesetih godina prošlog vijeka.

/prnjavorlive.info/

Provjerite gdje se nalazi vaša zdravstvena e kartica

0

Osiguranici Fonda na našoj internet stranici,  i to na linku https://izis.org/lokacija-ezk/, mogu provjeriti da li je za njih izrađena elektronska zdravstvena kartica i u kojoj poslovnici Fonda se nalazi. Budući da je veliki broj građana zainteresovano da preuzme svoju elektronsku karticu, mogućnost provjere na internet stranici Fonda značajno će ubrzati ovaj proces jer će osiguranici tačno znati u kojoj poslovnici treba da preuzmu svoju elektronsku karticu.
Inače, elektronske kartice izrađene su na osnovu evidencija osiguranika u timovima porodične medicine i u slučaju da se desi da za nekog osiguranika nije napravljena elektronska kartica, on može u nadležnoj poslovnici Fonda podnijeti zahtjev za izdavanje elektonske kartice i u najkraćem roku biće mu izrađena kartica. Dakle, kartice bi trebalo da se nalaze u poslovnicama FZO RS u onim opštinama u kojima su osiguranici registrovani i u timove porodične medicine.
Podsjećamo da za prvu elektronsku karticu osiguranici Fonda neće ništa dodatno izdvajati novca, dakle za osiguranike je besplatna.
Elektronska kartica sadrži ime i prezime osiguranika,  datum rođenja, identifikacioni broj osiguranika, kao  i broj kartice. Elektronska kartica služi da se provjeri  status osiguranja osiguranika, odnosno da li je uplaćen doprinos za zdravstveno osiguranje. Sa njenom upotrebom, prestaje i potreba ovjeravanja zdravstvenih knjižica. Fond nije predvidio rokove za preuzimanje elektronskih kartica, upravo zbog aktuelne epidemiološke situacije, te nijedno pravo neće biti uskraćeno ukoliko osiguranici još nisu preuzeli svoju elektronsku karticu.
Takođe, imlementatori projekta Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS)  kreirali  su portal www.izis.org na kojem se mogu pronaći korisne informacije o samom projektu, koje su njegove prednosti, šta je elektronski karton, ko mu može pristupiti i druge slične informacije o IZIS-u.

Kejn: Finale kod kuće, kakav osjećaj

0

Fudbalski reprezentativac Engleska Hari Kejn bio je srećan nakon plasmana u finale Evropskog prvenstva.

Engleska je sinoć nakon produžetka pobijedila Dansku 2:1 i plasirala se u finale EP.

“Nevjerovatan je osjećaj, bila je ovo sjajna i teška utakmica. Čestitam Dancima, otežali su nam posao, ali smo se potrudili i učinili ono što je trebalo u pravom trenutku. Momci su bili sjajni na terenu, dobro smo reagovali poslije primljenog pogotka. Finale EP kod kuće… Kakav osjećaj”, izjavio je Kejn poslije utakmice.

Engleska će u finalu, u nedjelju, 11. jula, igrati protiv Italije, koja je u prvom polufinalu poslije penala bila bolja od Španije.

“Čeka nas veoma teška utakmica protiv Italije. Imali smo sjajan turnir dosad, preostaje još jedna utakmica kod kuće koju jedva čekamo”, zaključio je Kejn.

/Tanjug/Nezavisne/

Gojko Basurić iz Srpca drugi put pješači do Ostroga

Nakon što je u maju 2019.godine pješačio 14 dana do manastira Ostrog u Crnoj Gori, uspješni sportista i rekreativac Gojko Basurić ponovo se odlučio na sličan podvig.
Na hodočašće dugo 480 kilometara krenuo je 27. juna iz Srpca i za 11 dana je prešao blizu 350 kilometara, a očekuje da stigne do Ostroga u subotu 10. jula.
Prije dvije godine društvo mu je pravio prijatelj Mladen Mačinković a ovoga puta je odlučio da sam prevali veliku udaljenost po nesnosnim vrućinama koje mu otežavaju put, ali koje ga neće spriječiti da stigne do cilja i pokloni se velikom svetitelju.
“Želja za drugim hodočašćem rađa se već dvije godine, ali se tek nedavno stvorila mogućnost za to. Prije mjesec dana sam donio odluku da krenem krajem juna. Nisam imao posebne fizičke pripreme jer se bavim sportom i rekreacijom i stalno se nalazim u nekom vidu trenažnog procesa, ali sam više pažnje posvetio psihičkim pripremama jer mi je bilo potrebno da imam bistre misli”, rekao je Gojko.
Za razliku od prošlog puta, pješačiće nekoliko kilometara više jer je zbog određenih izmjena put duži, ali će ga to motivisati da pomjeri vlastite granice i osjeti potpuno emocionalno i duhovno ispunjenje.
“Hodanje po ovim vrućinama je veoma naporno, dva dana je temperatura bila čak 39 stepeni, tako da sam polaske morao prilagoditi i kretati veoma rano, nekada čak i u 4 časa ujutru. Uglavnom se trudim da cilj za taj dan ispunim najkasnije do 13 časova. Nakon toga ide tuširanje, masiranje nogu i spremanje stvari za sljedeći dan. Na spavanje odlazim već oko 19 časova”, kaže Gojko.
Uglavnom prespava u motelima i hostelima, a ponekad i kod prijatelja, poznanika i članova šire porodice ako se zadesi u njihovom gradu. Dnevno pređe između 30 i 40 kilometara i često susreće lokalne mještane koji mu daju podršku, a među njima su najčešće oni koje je susretao prilikom prvog hodočašća.
“Ljudi su veoma ljubazni i daju mi podršku. Naporno jeste, ali kada znam koji je krajnji cilj, ništa mi nije teško. Ovog puta sam sa sobom ponio manje ličnih stvari nego prošli put, kako bi torba bila lakša, ali sam prisiljen da zbog vremenskih uslova i velikih vrućina nosim puno više vode i hrane”, kaže Gojko.
Za njega je uvijek neponovljiv osjećaj doći na ovo svetilište koje se nalazi između Nikšića i Podgorice a koga je izgradio Sveti Vasilije Ostroški u stijeni na 900 metara nadmorske visine.
Prije dvije godine na njega je poseban utisak ostavilo pješačenje od donjeg do gornjeg manastira koje je sa prijateljem Mladenom prešao bos i gdje su ih brojni vjernici dočekali sa aplauzom. Tu su prespavali pod otvorenim nebom i u jutarnjim časovima se poklonili Svetom Vasiliju čije se mošti nalaze u manastiru.
„Vjerujem da me ovaj jedinstven osjećaj ponovo čeka i nadam se da ću se narednih godina opet odlučiti na ovako nešto“, kaže Gojko.
On je poznat u Srpcu kao istaknuti sportista i osvajač medalja u karateu na domaćim i svjetskim prvenstvima. Višestruki je prvak u bogojavljenskom plivanju za Časni krst a nastavio je tradiciju kupanja u Savi na Bogojavljenje iako posljednjih godina nije bilo organizovanog plivanja

Dogodilo se na današnji datum, 8. jul

0

1497. – Portugalski moreplovac Vasko de Gama isplovio iz Lisabona, predvodeći ekspediciju koja je tražila morski put u Indiju.

1709. – Ruska vojska pod komandom cara Petra Velikog kod Poltave porazila armiju švedskog kralja Karla Dvanaestog. U bici koja je zauvijek označila kraj švedske moći u svjetskim razmjerama, spasilo se samo 1.500 od 20.000 Šveđana, a švedski monarh je jedva utekao. Ruska pobjeda nad tada najjačom vojskom u Evropi snažno je podigla ugled Rusije, koja je postala svjetska sila prvog reda.

1822. – Engleski pisac Persi Biš Šeli, jedan od najboljih liričara engleskog jezika, utopio se o u moru kod italijanskog grada Livorno. Izuzetno obrazovan, vrstan poznavalac filozofije, književnosti i nauke, romantičarski slobodouman, borac protiv tradicije, povlastica i tiranije, unio je u englesku poeziju notu slobode i duhovne smjelosti. U poemi “Kraljica Mob” izrazio je revolucionarno osjećanje “protiv kraljeva, sveštenika i političara”, a u “Pobuni islama” nadu u bolju budućnost ljudskog roda. Ostala djela: pjesničke drame “Čenči”, “Oslobođeni Prometej”, lirske pjesme “Ševa”, “Oblak”, “Oda zapadnom vjetru”, esej “Odbrana poezije”.

1838. – Rođen njemački konstruktor i general grof Ferdinand fon Cepelin, koji je 1900. konsturisao veliku vazdušnu lađu – dirižabl, nazvanu prema njemu “cepelin”. NJegova letjelica, duga 248 metara, bila je lakša od vazduha, s velikim balonom profilisanog vretenastog oblika i motornim pogonom.

Na današnji dan 1875. godine rođen je Arčibald Rajs, kriminolog, veliki prijatelj srpskog naroda. Rođen je u južnonjemačkoj pokrajni Baden, studirao je u Švajcarskoj gdje se posvetio kriminologiji. Bio je profesor univeziteta u Lozani. Na poziv srpske vlade došao je u Srbiju 1914. kako bi zabilježio zločine Austro-Ugarske, Bugarske i Njemačke. Sa srpskom vojskom prošao je čitavu golgotu povlačenja 1915. preko planinskih vrleti do Jadrana i Krfa. Bio je član srpske delegacije na mirovnoj konferenciji u Parizu. Tehnički je modernizovao kriminalističku policiju u tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. U skladu s ličnom željom, njegovo srce je nakon smrti uzidano u spomenik srpskim ratnicima na Kajmakčalanu. Djela: “Šta sam video i proživeo u velikim danima”, “Čujte Srbi”.

1885. – Rođen njemački filozof Ernst Bloh, jedan od najznačajnijih mislilaca 20. vijeka. Završio je studije filozofije, fizike i muzike i doktorirao u Vircburgu, a univerzitetsku karijeru je počeo 1918. u Lajpcigu. Poslije dolaska nacista na vlast 1933. izbjegao je iz NJemačke i u emigraciji u Švajcarskoj, potom u SAD, bio jedan od najistaknutijih antifašista. Predavao je filozofiju na Univerzitetu u Lajpcigu od 1948. do 1957, kad su mu vlasti Istočne NJemačke zabranile rad zbog toga što je kritikovao razvoj marksističke misli u toj zemlji, čime je navukao na sebe gnjev najviših komunističkih funkcionera. Poslije prelaska u Zapadnu NJemačku, od 1961. do smrti 1977. bio je profesor na Univerzitetu u Tibingenu. Djela: “Duh utopije”, “Tomas Mincer kao teolog revolucije”, “Tragovi”, “Nasljeđe ovog vremena”, “Sloboda i poredak”, “Subjekt-objekt” , “Princip nade” , “Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo”, “Tibingenski uvod u filozofiju”.

1894. – Rođen ruski fizičar Pjotr Leonidovič Kapica, jedan od najistaknutijih fizičara 20. vijeka, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1978, inostrani član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Od 1921. do 1934. je radio u Velikoj Britaniji, a po povratku je rukovodio Institutom Akademije nauka SSSR za fiziku. Uspio je da stvori vrlo jaka magnetna polja, otkrio je zavisnost električnog otpora polikristalnih metala od jakog magnetskog polja, koja nosi njegovo ime, radio na fizici niskih temperatura, unaprijedio hidrodinamiku, posebno u oblasti termičkih pojava u tankim slojevima tečnosti.

1920. – Gradu Šapcu svečano uručeno francusko odlikovanje “Ratni krst” za heroizam i stradanje njegovog stanovništva u Prvom svjetskom ratu. Šabac je 1914. i 1915. pretrpio velika razaranja koja je počinila austrougarska vojska i masovne ratne zločine nad srpskim civilima u Šapcu i Mačvi.

1920. – U ofanzivi Crvene armije kod Rovna u Ukrajini poginuo srpski revolucionar Aleksa Dundić, pomoćnik komandanta puka Šeste konjičke divizije Crvene armije, heroj Oktobarske revolucije. Kao dobrovoljac srpske vojske u Prvom svjetskom ratu je, poslije ranjavanja, pao u austrougarsko zarobljeništvo, odakle je prebjegao u Rusiju i pridružio se Crvenoj armiji. Postao je čuven po hrabrosti i među prvima je odlikovan “Ordenom crvene zastave”. Kao znak priznanja urna s njegovim pepelom je položena u zidine Kremlja, a u Rovnu mu je podignut spomenik.

1940. – Vlada Norveške u Drugom svjetskom ratu emigrirala u London, pošto je norveška vojska kapitulirala poslije 62 dana otpora invazionim snagama nacističke NJemačke.

1942. – Umro francuski maršal Luj Feliks Fransoa Franše Depere, istaknuti vojskovođa u Prvom svjetskom ratu i počasni vojvoda srpske vojske. U junu 1918. je preuzeo vrhovnu komandu nad savezničkim snagama na Solunskom frontu i potom procijenio da srpska vojska – kao najborbeniji i najspremniji dio savezničkih snaga na tom ratištu – treba prva da krene u proboj fronta. Procjena se pokazala savršeno tačnom, jer je srpska vojska, poslije njegove zapovijesti za proboj Solunskog fronta, brzo porazila Bugare i prisilila ih na kapitulaciju, zatim i austrijske i njemačke trupe, što je bilo odlučujuće za slom Centralnih sila i okončanje Prvog svjetskog rata.

1943. – Umro heroj francuskog Pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu Žan Mulen, poznat kao “Maks”, koji je rukovodio otporom nacistima u okupiranoj Francuskoj. Poslije hapšenja mučen je u Gestapou i umro od povreda.

1956. – U Beogradu izveden prvi javni TV prenos bežičnim putem, povodom proslave stogodišnjice rođenja srpskog naučnika Nikole Tesle. Program iz privremenog TV studija u Institutu “Nikola Tesla” u Beogradu građani su pratili na četrdesetak prijemnika smještenih u izlozima prodavnica u raznim dijelovima grada.

1967. – Umrla engleska pozorišna i filmska glumica Vivijen Li, koja je stekla svjetsku slavu ulogom Skarlet O'Hare u američkom filmu “Prohujalo s vihorom”, za koju je nagrađena “Oskarom”. U pozorištu je igrala niz vodećih uloga u dramama Viljema Šekspira, često s mužem Lorensom Olivijeom, za koga je bila udata od 1937. do 1960. Ostali filmovi: “Bura u čaši vode”, “Požar nad Engleskom”, “Cezar i Kleopatra”, “Ana Karenjina”, “Ledi Hamilton”, “Tramvaj nazvan želja” (nagrada “Oskar”), “Rimsko proljeće gospođe Ston”.

1994. – Umro korejski komunistički lider Kim Sung Ju, poznat kao Kim Il Sung, koji je neograničenom ličnom vlašću upravljao Sjevernom Korejom od osnivanja te zemlje 1948. pa do smrti.

1997. – U Sjevernoj Koreji objavljen kraj trogodišnje žalosti za “velikim vođom ” Kim Il Sungom.

1997. – Lideri NATO-a saglasili se u Madridu da u prvom krugu proširenja alijanse u članstvo prime Poljsku, Češku i Mađarsku, a Sloveniju i Rumuniju naimenovali za glavne kandidate u drugom krugu 1999. godine.

2003. – U nesreći feribota u rijeci Menga u Čandpuru, u Bangladešu, udavilo se oko 400 ljudi, od 600, koliko je bilo na brodu.

2007. – Za novih sedam svjetskih čuda izabrani: Veliki zid u Kini, grad Petra u Jordanu, statua Hrista Spasitelja u Brazilu, Maču Pikču u Peruu, piramida Čičenica u Meksiku, Koloseum u Rimu i Tadž mahal u Indiji.

2008. – SAD i Češka potpisale bilateralni sporazum, koji omogućava postavljanje američkog radarskog sistema na češkoj teritoriji.

2015. – Rusija uložila veto u Savjetu bezbjednosti UN na britanski prijedlog rezolucije o Srebrenici. Prilikom glasanja uzdržane su bile Kina, Nigerija, Angola i Venecuela, dok je preostalih 10 članica glasalo “za”.

/SRNA/

Cijeli zapadni Balkan Austrija stavila na zelenu listu

0

Sve zemlje zapadnog Balkana od danas se nalaze na epidemiološkoj “zelenoj” listi Austrije, čime su olakšana putovanja građanima tih zemalja i putnicima koji dolaze iz tog regiona.

Uredbom koja je od ponoći stupila na snagu, građani svih zemalja zapadnog Balkana mogu od danas da uđu u Austriju, uključujući i kao turisti.

Do sada su samo Srbija i Sjeverna Makedonija, kao i Albanija bile na “zelenoj” listi, a sada su to i Bosna i Hercegovina, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo.

Putnici koji dolaze iz zemalja sa “zelene” liste mogu da uđu u Austriju bez karantina ako posjeduju sertifikat o vakcinaciji, sa vakcinama koje je priznala Evropska agencija za lijekove (EMA) – Fajzer, Moderna, Astra Zeneka i Džonson & Džonson – i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) – kineski Sinofarm i Sinovak.

Ruski Sputnjik V austrijske vlasti ne prihvataju.

Ko ne posjeduje potvrdu o vakcinaciji mora sa sobom imati potvrdu o preležanom kovid-19, ili negativan PCR ili antigenski test.

Putnici koji dolaze iz zemalja sa “zelene” liste ne moraju da ispunjavaju elektronsku registraciju prije puta.

/Tanjug/Nezavisne/