Na Interpolovim crvenim potjernicama nalazi se 15 državljana BiH, među njima i nekoliko zvučnih imena poput onih koja se dovode u vezu sa ratovanjem na Bliskom istoku.
Prema pisanju Nezavisnih novina, Interpol je na ovu listu stavio Fikreta Zukića /61/ koji je, prema dostupnim informacijama, živio u vehabijskom gnijezdu u Gornjoj Maoči, a potom otišao u Siriju.
Hapšen je u akciji “Damask” 2014. godine, ali je pušten na slobodu i u Siriji je od 2016. godine.
Zbog organizovanja terorističke grupe ali i pridruživanja stranim paravojnim formacijama na spisku je i Alija Keserović /26/ iz mjesta Trnovi kod Velike Kladuše.
Na crvenoj Interpolovoj potjernici nalazi se i Edin Muftić /46/ iz Gradačca koga terete za regrutovanje za terorističke aktivnosti, odnosno za finansiranje terorizma i organizovanje terorističke grupe.
Između ostalih, na potjernicama Interpola su i Sulejman Mešanović /33/ iz Gradačca, te Edin Pečenković /58/ iz Bihaća, ali i Muradif Hamzabegović čija je supruga Sena uhapšena nedavno na tuzlanskom aerodromu jer je terete za finansiranje terorističkih aktivnosti.
Nezavisne navode da im je potvrđeno da Senu Hamzabegović terete, odnosno da postoje dokazi da je boravila na prostoru Sirije, kao i da je nekoliko puta suprugu, visokopozicioniranom pripadniku Islamske države, prosljeđivala novac.
Branilac generala Radislava Krstića advokat Tomislav Višnjić izjavio je da za generala dok je bio u zatvoru u Velikoj Britaniji problem nisu bili samo bezbjednost i napad islamskih ekstremista već što su britanske vlasti sve vrijeme slale lažirane izvještaje, te je iznenađen što je ta zemlja izabrana da u njoj kaznu izdržava Radovan Karadžić.
Višnjić je rekao da je veoma iznenađen što je Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Hagu izabrao Veliku Britaniju za zemlju u kojoj će prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić izdržavati kaznu, posebno imajući u vidu iskustvo sa Krstićem.
Višnjić je napomenuo i da su britanske vlasti, poslije napada na Krstića u kojem zamalo nije ubijen, umanjivale svoju odgovornost.
– Sećam se da je sudija Patrik Robinson bio veoma ljut i naložio da Krstića vrate u Holandiju, ne zbog napada na njega nego zbog tog lažiranja. Krstić je u Engleskoj sve vreme bio diskriminisan i imao neprimeren tretman. Bezbednost mu je konstantno bila ugrožena, a uskraćena su mu i silna prava, od šetnje do časopisa, i odnosa službenika prema njemu”, rekao je Višnjić za Večernje novosti.
Generalova kćerka Tamara Krstić istakla je da njen otac sada sigurno ne bi bio živ da je ostao u zatvoru u Velikoj Britaniji, gdje ga islamski ekstremisti prije 11 godina zamalo nisu zaklali.
Ona je navela da su jedan Albanac i dvojica muslimanskih ekstremista 7. maja 2010. godine ušli u ćeliju njenog oca i oborili ga na pod, isjekli ga žiletom stavljenim u četkicu za zube i pokušali da zakolju.
– Nekoliko milimetara je nedostajalo da mu preseku glavnu arteriju na vratu. Preživeo je jer je za islamistima ušao jedan Englez, zatvorenik i počeo da viče, pa su odmah dotrčali stražari. Doneli su peškire da zaustave krvarenje – rekla je Krstićeva.
Prema njenim riječima, general sada kaznu izdržava u zatvoru u Poljskoj gdje radi u biblioteci.
Novosti navode da je Karadžić u svom dopisu Mehanizmu, prije nego što je odluka o njegovom premještanju u Veliku Britaniju donesena, kao argumente zbog čega za njega ta zemlja nije prihvatljiva da u njoj izdržava kaznu naveo da bi njegovo prisustvo bilo veliko iskušenje za neke ekstremiste.
On je naveo da bi jedina mjera protiv te opasnosti bila samica, ali da to ne bi bili humani uslovi za ostatak njegovog života.
Karadžić je napisao i da je Velika Britanija bila veoma aktivan učesnik u jugoslovenskoj krizi sa značajnim angažmanom na strani srpskih protivnika, a da su tokom konflikta u BiH Britanci zauzeli neprijateljski stav prema Srbima i podržavali islamsko–fundamentalističku stranku SDA.
Prema njegovim navodima, Vlada Britanije ima sve dokaze o odgovornostima za događaje u BiH, ali je pokazala veoma slab interes da se istina ustanovi. “Doći će vrijeme kada će svima biti poznato i kada će se zemlje koje su učestvovale u ovom nepravednom poduhvatu stidjeti što ne želim Velikoj Britaniji”, napisao je Karadžić u dopisu Mehanizmu.
Novosti navode saznanja da Karadžić ne želi da služi kaznu u Velikoj Britaniji ni iz moralnih razloga jer ne može da oprosti Englezima to što su bili predlagači Rezolucije o Srebrenici u UN, kojom bi se srpski narod proglasio genocidnim.
Karadžić /75/ je 2016. godine prvostepeno osuđen na 40 godina zatvora, a nakon žalbenog postupka sud u Hagu mu je 2019. godine izrekao kaznu doživotnog zatvora.
Prvi predsjednik Republike Srpske uhapšen je u Srbiji i predat Tribunalu u Hagu 2008. godine. Nakon izricanja presude bio je u pritvorskoj jedinici u Hagu.
Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije potvrdilo je 12. maja da će Radovan Karadžić nastaviti izdržavanje kazne na njenoj teritoriji. Odbrana Radovana Karadžića uložila je prigovor na odluku Mehanizma da Karadžić bude prebčen u Veliku Britaniju.
Na dan lokalnih izbora u nedjelju, 16. maja, hrvatski državljani sa pravom glasa moći će da uđe u Hrvatsku bez PCR testa bez obzira na to iz koje države dolaze.
Dolazak u Hrvatsku iz trećih država zbog glasanja smatraće se dolaskom iz neodgodivih ličnih razloga za osobe koje imaju pravo glasanja na lokalnim izborima, a riječ je o osobama koje moraju imati prebivalište u Hrvatskoj, javlja portal Indeks.
Na te putnike primijeniće se izuzetak od odluke o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prelaza Hrvatske, u smislu posjedovanja BAT ili PCR testa, potvrde o vakcinaciji ili oporavku od bolesti kovida 19.
Iz MUP-a Hrvatske napominju da se osobe koje putuju zbog neodgodivih ličnih razloga ne smiju zadržavati u Hrvatskoj duže od 12 časova, a u suprotnom na njih se primjenjuju epidemiološke mjere iz važeće odluke.
Dok borave u Hrvatskoj glasači se moraju pridržavati svih uputstava Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Ova se odluka ne odnosi samo na BiH i Srbiju nego i na sve zemlje.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik boravi u Atini, gdje učestvuje na šestom Delfi ekonomskom forumu.
Dodik je u obraćanju rekao da Republika Srpska pokušava odbraniti svoj status i autonomiju, da ne teži secesiji, te da se isključivo zalaže za poštovanje izvornog Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Podsjećamo, Dodik je juče razgovarao sa najvišim zvaničnicima Grčke. Sa premijerom Krijakosom Micotakisomrazgovarao je o političkim i ekonomskim temama, istakavši da je BiH podijeljeno društvo i da su visoki predstavnici svojim odlukama razorili Dejtonski sporazum. Zahvalio se za podršku i za činjenicu da Grčka nije pristala da bude dio snaga koje su bombardovale u okviru NATO pakta Republiku Srpsku i srpski narod u cjelini.
Što se tiče ekonomskih tema, Dodik ocjenjuje najvažnijim dogovor da turisti iz BiH u Grčkuulaze na način na koji to čine turisti iz Srbije – uz negativan pi-si-ar test ili sertifikat da su vakcinisani.
Dodik i predsjednica Grčke Katerina Sakelaropulu razgovarali su o posljedicama pandemije virusa korona i izrazili nadu u brzi povratak u normalnost, što bi omogućilo i ekonomski oporavak. Istaknuti su odlični bilateralni odnosi, naglašavajući da postoji više mogućnosti za njihovo dalje jačanje, posebno u oblasti ekonomije.
Nastava u svim osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj biće završena 8. juna, izjavila je ministar prosvjete i kulture Natalija Trivić.
Trivićeva je navela da se 25. maja završava nastava za učenike devetih razreda, a svi ostali učenici završavaju 8. juna.
“U kalendaru je 18. jun stavljen kao krajnji datum završetka, jer se taj datum uvijek prilagođavao određenim naknadama časova koji su uzrokovani takmičenjima, eksperimentalnim testiranjima, danima kada učenici nisu pohađali nastavu”, pojasnila je Trivićeva.
Ona je za RTRS izjavila da je ispunjen fond od 180 nastavnih dana, koliko je i predviđeno.
Trivićeva je podsjetila da će u Republici Srpskoj od naredne školske godine, prema planu i progamu, biti uvedeno 12 novih udžbenika u osnovno, a 13 u srednje obrazovanje.
Famozni Program reformi, oko kojeg se već duže od godinu dana lomlje koplja u BiH, ponovo će biti predmet rasprave, ali ovaj put u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Poslanik SDS u PD PSBIH Dragan Mektić je, naime, još na prošloj sjednici predložio da se na dnevni red uvrsti inicijativa kojom se zadužuje Savjet ministara BiH da se ovom domu dostavi Program reformi za 2019. godinu i Program reformi za 2020. godinu (usvojen od nadležne komisije) kao i dokument NATO, isti koji je tokom aprila ove godine dostavljen Misiji BiH u Briselu.
Mektićev prijedlog prilikom glasanja na sjednici nije dobio entitetsku većinu jer je od poslanika iz Srpske podršku dobio jedino od Nenada Nešića, Mire Pekić i Branislava Borenovića. Ostali poslanici iz Srpske su ili bili odsutni, ili nisu glasali ili su bili protiv i suzdržani.
O Mektićevoj inicijativi je raspravljao i Kolegij PD PSBiH, ali ni on nije postigao saglasnost po tom pitanju, pa će se ona tako ponovo naći na sjednici parlamenta 25. maja ove godine u drugom krugu glasanja.
Mektić je uvjeren da će njegova inicijativa ovaj put imati većinsku podršku poslanika.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
On u izjavi za Srpskainfo ističe da ne vidi razlog zašto inicijativa ne bi bila prihvaćena jer „građani imaju pravo da znaju jesmo li u MAP ili nismo“.
– Trenutno imamo apsurdnu situaciju u kojoj je nejasno da li smo u MAP ili ne. Neki politički lideri govore jedno, a drugi drugo. Imamo dokument NATO gdje se kaže da je BiH u MAP. S druge strane član Predsjedništva BiH Milorad Dodik tvrdi da nismo u MAP, a drugi član Željko Komšić kaže da jesmo. Ko tu govori istinu- pita Mektić.
On ističe da se o takvom strateškom pitanju ne može nagađati već se mora jasno reći gdje ide BiH.
Mektić kaže da je smiješno da ljudi koji sjede u Predsjedništvu BiH, odnosnom najvišem vrhu vlasti BiH, daju različite izjave po istom pitanju.
To, kako dodaje on, zbunjuje građane i zato želi da se Program reformi 2019-2020 godina dostavi poslanicima, kao i dokument koji je poslan u Brisel.
– Želim da se raščisti situacija. Je li laže NATO ili Dodik- poručuje Mektić.
Šefica Kluba poslanika SNSD u PD PSBiH Snježana Novaković Bursać koja je na prošlom glasanju bila suzdržana ističe da inicijativu ne podržava iz prostog razloga jer smatra da joj nije mjesto u Predstavničkom domu.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
– Mektić se tako pojavljuje kako mu kad šta padne na pamet. Tako je ovu inicijativu napisao na nekom papiriću i htio od toga da napravi priču za koju SNSD smatra da ne postoji – kaže Bursaćeva.
Ona dodaje da svi dokumenti koji prolaze Savjet ministara su javni dokumenti i svako od poslanika ima mogućnost da se upozna sa sadržajem, na različite načine.
Bursaćeva smatra nepotrebnim da se u PD PSBiH raspravlja o nečemu što nije tema tog doma.
– SNSD ima jasan stav da ništa što nije nadležnost bilo kojeg tijela, pogotovo na nivou BiH, nema smisla da ide tamo. Tako i ta inicijativa od Mektića. Mi se prema svim takvim inicijativama odnosimo na isti način, pogotovo prema onim koji dolaze iz FBiH, a koji hoće od Predstavničkog doma da naprave parlament BiH – ističe Bursaćeva.
U Botunji kod Brusa, na proplanku u kojem priroda još uvijek djeluje netaknuto, u selu u kojem je sve više napuštenih domaćinstava, dvoje djece, brat i sestra, žive svoje, nažalost teško odrastanje.
Aleksandar (5) i Anđela (4) Lazarević se ne razlikuju od svojih vršnjaka.
I oni vole da gledaju crtaće, da igraju igrice, odlaze u bioskop ili pozorište, pojedu sladoled ili čokoladu. Ali, o tome samo mogu da sanjaju.
– Nemamo drugare. Niko nam ne dolazi. Ne idemo nigdje. Igramo se sa Munjom. To je naš pas. On nam je jedini prijatelj. Slatkiše pojedemo kad nam tetka dođe – počinje da priča maleni Aca kako ga u porodici zovu.
FOTO: NENAD BOŽOVIĆ/RAS SRBIJA
Iako još pojedine riječi ne izgovaraju tečno, znaju da kažu šta bi voljeli. I o čemu maštaju. A sanjaju o novom i toplom domu, suvih i čistih zidova, obojenih u razne boje. Ali, i o punom frižideru hrane, o kupatilu koje nije napolju i u kojem nije hladno, o kadi punoj vode.
– Volim čokoladu. Ali, najviše volim mog brata – izgovorila je malena Anđela i zagrlila brata Acu dok su zajedno dijelili staru fotelju pored još starijeg šporeta.
FOTO: NENAD BOŽOVIĆ/RAS SRBIJA
Kažu, vole da skaču po baricama, ali ne i da im dvorište uvijek tako izgleda. Htjeli bi da imaju travnjak na kojem bi trčali, igrali se loptom, valjali se. I ono što im najviše treba, jesu drugari, a kojih nažalost nema.
Ljubav četvorogodišnje sestre i njenog petogodišnjeg brata je neizmjerna, a samohrani otac Milivoje u ovom trenutku, osim ljubavi, ne može ništa više da im priušti.
Kuća u kojoj žive je ista ona u kojoj su odrastali Acini i Anđelini baka i djed. Staru udžericu, sagrađenu od blata, trske i drveta, vrijeme je potrošilo. Zajedno sa šporetom, pocrnjelim od decenija u kojima je generacije grijao, šerpama koje su mnoga gladna usta nahranile, stolice na kojima su sjedili, kredencima u kojima su stvari čuvali.
– Kupatilo nam je veliki problem. Nalazi se napolju. Moram da ugrijem vodu i da ih posipam. A kad je zima, a ovdje zna da bude poprilično hladno, onda moram brzo da ih prenesem u kuću i osušim pored šporeta. Ja sam im i otac i majka. Kuvam, perem, čistim. Pojedemo ono što nam donesu ili što uspjem da posadim u bašti. Nemamo ni dinara primanja, ali njih dvoje su mi sve. Samo za njih živim. Ali, vjerujem da će nam biti bolje kad dobijem starateljstvo, jer ćemo ostvariti socijalnu pomoć – priča kroz suze Milivoje (47).
Njihovo dvorište “krase” stare i polomljene igračke, odbačene iz domova u kojima su usrećivale neku drugu djecu, improvizovani koš, plastične gajbice, zec, maca, kuca, petao. To je Acina i Anđina igraonica, pod vedrim nebom.
FOTO: NENAD BOŽOVIĆ/RAS SRBIJA
– Volio bih da imam kompjuter. Da igram igrice. Vidio sam na televiziji kako se igraju. Onda bih naučio i svoju sestru. A uskoro krećem i u školu – iskreno je za Blic ispričao ovaj veseli dječak.
Milivoje je dok su mu bili živi otac i majka, i dok je supruga bila sa njim i djecom, imao posao. Započeo je da gradi kuću, ali ubrzo se sve raspuklo.
– Potrebni su mi crijep, beton i blokovi kako bih sazidao još jedan sprat i pokrio kuću. Ostalo bih vremenom sam i sa svojim poznanicima uređivao. Ali, sada ne mogu ništa. A moram da obezbjedim nešto za svoju djecu – kaže otac.
Odrastanje Aleksandra i Anđele Lazarević daleko je od bilo čega za šta se može reći da je normalno. A ponajviše zbog toga što žive u selu, koje mladi parovi napuštaju u sve većem broju. Osim njihovog oca Milivoja, više se niko nije vratio u Botunju. Oni se ipak nadaju boljem sutra.
Kako da pomognete
FOTO: NENAD BOŽOVIĆ/RAS SRBIJA
Svi ljudi dobre volje koji žele da pomognu djeci mogu da pošalju SMS na humanitarni broj 2552 ili da uplate sredstva na dinarski tekući račun „Blic fondacije“: 325-9500500148315-93 ili na devizne račune 9601500148316 70 – za uplate u evrima; 9604500148318 49 – za uplate u švajcarskim francima i 9602500148317 62- za uplate u dolarima, OTP BANKA SRBIJA A.D. NOVI SAD. Cijena poruke 100 dinara (važi za sve mreže).
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti promjenljivo i nestabilno vrijeme, uz smjenu kiše i sunčanih intervala.
Poslije podne lokalno su mogući pljuskovi praćeni grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren jugozapadni vjetar.
Dnevna temperatura vazduha biće od 11 do 18, na jugu i sjeveru oko 22 stepena Celzijusova.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jutros je u većini krajeva
pretežno oblačno.
Temperatura jutros u 8.00 časova: Bjelašnica nula stepeni Celzijusovih, Čemerno pet, Kalinovik i Han Pijesak sedam, Sokolac, Gacko i Nevesinje osam, Šipovo, Rudo i Foča devet, Mrakovica, Drinić, Višegrad i Tuzla 10, Drvar, Mrkonjić Grad i Srebrenica 11, Ribnik, Gradiška, Doboj, Zvornik, Sarajevo, Bileća, Trebinje i Mostar 12, Mlječanica i Novi Grad 13, Prijedor, Srbac i Zenica 14, Banjaluka 15, Bijeljina i Neum 16 stepeni Celzijusovih.
