Povodom proslave Devetog maja, Dana pobjede nad fašizmom, u Parku narodnih heroja u Prnjavoru u nedjelju 9. maja, u 10 časova, biće položeni vijenci i cvijeće na biste četiri narodna heroja naše opštine iz Drugog svjetskog rata i na spomenik borcima sa gradskog područja, poginulim u proteklom otadžbinskom ratu.
Rukovodstvo Opštinskog odbora Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog, na čelu sa predsjednikom Radom Radonjićem, poziva zainteresovane građane da prisustvuju nedeljnom događaju i na taj način pokažu poštovanje prema svim onima koji su ugradili svoje živote u proteklim ratovima.
Iz prnjavorske elektrodistribucije za ponedjeljak, 10. maja najavljuju iskljućenja struje u periodu od 9 do 17 časova na sledećim lokacijama: Podljubić, Drenova, Donji Vijačani, Đakovići.
Radovi su planirani i u periocu od 8:30 do 14:30 na području Štrbaca, Brestova i Mitrovića. /Elektrodistribucija Prnjavor/.
U Centru srednjih škola „Ivo Andrić“ Prnjavor 185 učenika završava školsku 2020/21 godinu, od čega su tri odjeljenja trećeg i šest četvrtog stepena.
Nastava za maturante se završava 11. maja, a prema riječima direktora škole, Suzane Švrake, maturske zabave će i ove godine izostati zbog situacije koju uzrokuje korona virus.
Švraka je istakla da su učenici srednjih stručnih škola često bili spriječeni da izvode praktičnu nastavu kod domaćih privrednih subjekata, zbog raznih ograničenja radi zaštite od širenja virusa korona, te da je u tom dijelu obrazovni sistem trpio.
U ovoj školskoj godini srednju školu pohađa 632 učenika, raspoređenih u 31 odjeljenje, dok je za narednu planiran upis 219 učenika u devet odjeljenja. Među dosadašnjim zanimanjima naći će se i dva nova i to carinski i poslovno informatički tehničar.
Švraka je istakla da se u narednom periodu planira unaprijediti i praktična nastava za agrotehničare, posebno za prehrambene prerađivače, čime bi se napravio iskorak prema dualnom obrazovanju.
Govoreći za emisiju „Razgovor s povodom“ u programu Radio Prnjavora, Švraka je dodala da sve više učenika završnih razreda osnovne škole sa područja Potočana i Hrvaćana srednjoškolsko obrazovanje nastavlja u Banjaluci, kako zbog većeg izbora zanimanja, tako i zbog bolje saobraćajne komunikacije, istakavši da se lokalna zajednica treba u narednom periodu pozabaviti ovim problemom. Marijan Popadić-Radio Prnjavor
Iako je proces globalizacije odavno uspostavio trend kupovine robe široke potrošnje u marketima i velikim tržnim centrima, male prodavnice su uspijevale da nekako odole tržišnim uslovima u kojima su poslovale, naročito na seoskim područjima. Tako i danas, u selima sa većim brojem stanovnika, egzistira barem jedna prodavnica. Na žalost, u Štrpcima, jednom od najvećih sela na području opštine Prnjavor, više ne radi nijedna prodavnica, a ovakvu situaciju ne pamte ni starosjedioci.
Mještani sela Štrpci 27. aprila su ostali bez jedine prodavnice, kada je trgovina mješovite robe “Titanik”, vlasnika Veljka Kuzmanovića, stavila katanac na bravu. Nakon 17 godina poslovanja, vlasnici su odlučili da rafe “Titanika” isprazne, a prema riječima kćerke vlasnika objekta, Aleksandre Savanović, koja je radila kao trgovac, sve lošiji promet i situacija sa koronom uzeli su danak.
“Mi smo se porodično godinama bavili trgovinom, a nakon što je moja majka otišla u penziju, odlučili smo da zatvorimo, jer ja nisam u mogućnosti da preuzmem sve obaveze na sebe, od nabavke pa do prodaje robe krajnjem kupcu dug je put, a promet je u poslednje vrijeme opao i zbog cjelokupne situacije sa koronom. Na žalost, iako smo mi imali u ponudi širok asortiman robe, kupci su svoje navike promijenili i jednostavno kod nas bi došli u nabavku samo kada zaborave da kupe nešto u marketu, ali ja razumijem da tržište tako funkcioniše”.
Savanovićeva je podsjetila da se u “Titaniku” ranijih godina, osim hljeba, mlijeka i drugih namirnica, prodavao i građevinski materijal, stočna hrana, poljoprivredni alati, te da je mještanima bilo sve na dohvat ruke.
“Mnoge naše redovne mušterije su me pitale gdje će sad kupovati hljeb jer nisu svi u mogućnosti da idu u grad. Znamo da je u selu najviše starijeg stanovništva koji često nemaju ni prevoz, ali tako je kako je, promet diktira sve i ako smo nerentabilni, mi nemamo drugog izbora nego da zatvaramo” ističe Savanovićeva.
Veljko Dujaković, dugogodišnji trgovac, takođe jedan od vlasnika prodavnice mješovite robe u samom centru sela, prije nekoliko godina odlučio je da zatvori svoju radnju. Smatra da male prodavnice nemogu da rade jer u konkurenciji sa trgovinskim centrima nemaju nikakvu šansu. “Ja sam se trideset godina bavio ovim poslom, pokušavao sam da opstanem ali nije se moglo. Ne isplati se, jer se kupovina svela na samo nekoliko proizvoda u selu, dok su drugi artikli nabavljani u marketima. Smatram da veliki problem predstavlja i to što više nema prave veleprodaje. Ja ne planiram ponovo da se vraćam trgovačkom poslu, ali s obzirom da sam vlasnik objekta u kome je bila prodavnica, imam ponuda da ga iznajmim.
Mještani sela, naročito oni stariji, kažu da ne pamte da u Štrpcima nije bilo prodavnice. Mnogi od njih sada moraju tražiti uslugu od mlađih komšija da im kupe osnovne životne namirnice u gradu, a fali im, kažu i druženje i sastajanje ispred prodavnice. Pamte vremena kada su se mnoge informacije razmjenjivale upravo čekajući u redu za hljeb i druge potrepštine. Onima najmlađima prodavnica najviše nedostaje u ljetnom periodu, kada je sezona sladoleda, a brzinska nabavka kada dođu gosti iznenada u selu je postala prošlost.
I tako, dok se u dvadesetom vijeku, u mnogim “seoskim” prodavnicama moglo kupiti skoro sve što je potrebno za ”podmiru”, od hljeba i mlijeka, neizostavne bombonjere koja kruži iz ruke u ruku, pa do plastike, eksera, žice i skoro svega što je bilo potrebno jednom domaćinstvu, danas, u 21. vijeku, Štrpci nemaju nijednu prodavnicu. Da li će uskoro neko prepoznati ovaj, bar za naše najstarije, nazovimo problem i da li će bar jedna prodavnica ponovo uskoro u rano jutro zamirisati na svježi hljeb, tek dovežen iz neke od pekara, ostaje da se vidi. Do tada, ZATVORENO. /Radio Prnjavor/
U četvrtak, 6. maja od 10:00 časova u programu Radio Prnjavora emitujemo emisiju “Razgovor s povodom” u kojoj ćemo sa rukovodiocem JU Centra srednjih škola Ivo Andrić Prnjavor, Suzanom Švrakom, razgovarati o aktuelnim pitanjima u ovoj obrazovnoj ustanovi. Saznaćemo kako se odvija nastava u epidemiološkim uslovima, koliko učenika završava školsku 2020/21. godinu, koliko je planirano upisati učenikla u narednoj školskoj godini, koja su zanimanja nova u narednom periodu na raspolaganju učenicima i još mnogo toga.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se “ljudi iz inostranstva” koji govore protiv promjena granica direktno zalažu za promjene granica, ali samo Srbije.
“Kažete, protiv ste promene granica, a to za Kosovo desilo se zbog humanitarne katastrofe, a zar nije veća humanitarna katastrofa bila u Siriji, Avganistanu ili Iraku, pa što niste Basru odvojili od Bagdada, Kandahar od Kabula u Avganistanu ili Homs od Damaska? Ne, nego ste samo u Srbiji rešili da odvajate i samo to je bilo normalno iako nije bilo ni blizu humanitarne katastrofe”, rekao je Vučić.
On je naveo da mu, kada postavi pitanje zašto neki imaju pravo na samoopredjeljenje a drugi ne, kažu da “treba da gleda da gura ekonomiju”, što, kako je istakao, inače i radi.
Vučić je ocijenio da je Evropi uspješna Srbija – Srbija bez Kosova i Metohije i da je politika velikih sila na Balkanu uvijek bila da sve druge treba ujediniti protiv Srba.
“Zato su oni svi protiv mini Šengena i moje politike ‘Balkan Balkancima’. Oni podižu sve protiv nas, da Srbija ne bi bila jaka, da Srbiji niko ne može da kaže da je dominantna. Što bi njima bio interes da Srbija bude jača?”, rekao je Vučić za Televiziju “Pink”.
On ukazuje da Priština može da tuži državu Srbiju za navodni genocid samo preko neke druge države – Albanije i upozorio da bi to značilo i de fakto ujedinjenje sa Albanijom.
“Upozoravam vas i molim vas da to ne činite. Ja molim Albance sa Kosova da to ne čine i molim one koji ih podržavaju i vode računa da se njihovi interesi štite nauštrb pravde i prava”, rekao je Vučić.
Đorđe Đurđević (25) još od dječačkih dana, inspirisan najrazličitijim muzičkim žanrovima, koji su imali jak uticaj na njegov muzički ukus, stil i imidž, pokazuje veliku ljubav prema muzici i za različite muzičke instrumente. Osim gitare i frule, aktivno svira i irsku frulu, liru i harfu. Sve instrumente, učio je sam svirati. Govori kako obožava skandinavski folk, staroengleske balade, irsku muziku, a posebno interesovanje ima za orijentalni zvuk i melos. Danas, najviše vremena provodi uz dva žičana instrumenta, liru i harfu, a uči i kaval da svira – još jedan duvački instrument. Povremeno, putem interneta, Đorđe radi i aranžmane za frulu, liru i harfu pojedinim talentovanim autorima.
,,U periodu kada su aktivne bile kasete i cd-ovi, došao sam u dodir sa raznim muzičkim žanrovima. Tu bih izdvojio put od našeg domaćeg rokenrola, pa preko Rolingstonsa, Blek sabata, Najtviša. Sa druge strane, obožavao sam čuti i slušati naše etno pjesme i ajriš muziku. Kao jedan osnovac i srednjoškolac, malo toga sam razumio, ali sam bio privučen emocijom ili da se moderno izrazim „vajbom“ koji ta muzika daje. To je doživjelo ekspanziju na fakultetu, pogotovo jer studiram srpski jezik i književnost. Veliki sam ljubitelj i istorije, mitologije. Osim prirode koja mi je neiscrpna inspiracija, literatura je igrala ogromnu ulogu na moj rad i učenje svih tih instrumenata”, govori Đorđe za Banjaluka Mladi.
Sve je krenulo sa učenjem gitare. Nakon toga odlučuje da nauči svirati i irsku frulu ili kako se ona zove ,,tin whistle”. Istovremeno, svirao je i našu tradicionalnu frulu. Uticaj irske i skandinavske muzike, bio je presudan da Đorđe počne učiti liru i harfu, instrumente koji mu, kako kaže, danas drže najviše pažnje.
,,Kada je riječ o harfi, jedna od stvari koja me je privukla jeste arhaičnost samog instrumenta. Usudio bih se i reći da je to najromantičniji instrument. Samo moje prvo slušanje harfe je bilo ravno molitvi. Njeno sviranje djeluje na psihu, a vibracije koja ona proizvodi su svojevrsna antistres terapija. Neopisiv osjećaj! Jedan od najvećih uzora jeste Alan Stivell, čovjek koji je popularisao zvuk keltske harfe, inače, model koji i ja imam kod sebe. Pored njega bih naveo rad Einara Selvika i njegov rad u grupi Wardruna, kao i muzičara koji je naše nacionalno blago – Slobodana Trkulju i Balkanopolis”, kaže Đorđe.
Harfa spada u jedan od najstarijih i najzahtjevnijih instrumenata. Đorđe je nije mogao nabaviti u našoj državi, pa je svoju harfu kupio u Beogradu, gdje je ipak malo veći izbor muzičkih instrumenata. Govori da je sam proces učenja bio nešto teži, ali nije posustajao.
,,Krenuvši od toga da moja harfa ima 22 žice, a to je još manji model harfe, nailazio sam na razne kamenove spoticanja. S obzirom na to da ne znam čitati note i da nemam dana muzičke škole, morao sam sabirati iskustva prethodno naučenih instrumenata, koji su ipak nešto lakši za sviranje. Instrument koji mi je donekle pomogao da znam određena pravila pri sviranju jeste lira, koja se svira na sličan način, ali je tu ipak akcenat na jednoj ruci. Vježbanje po nekoliko sati dnevno i upijanje znanja sa interneta je olakšalo moj put učenja, a kasnije je postajalo sve lakše i lakše , iako se i dan danas znamo ,,boriti”, s osmijehom na licu, priča Đorđe.
SPRIJATELJIO HARFU SA POEZIJOM
Uvijek okružen muzikom, aktivan je i na poetskim večerima, prateći poeziju uz harfu. Isto je bilo i na fakultetu, kada je svirao svojim kolegama studentima, dok su čitali svoju autorsku poeziju. Trenutno, sa svojim prijateljem Marijanom radi muziku za njegovu predstojeću zbirku pjesama, koja će nositi naziv ,,Sarkadani”. Na internetu postoji snimak recitacije i pratnje instrumenta.
,,Poezija je uvijek bila povezana sa muzikom. Taj sinkretizam postoji otkako postoji čovjek. Bojenje poezije harfom, jednim instrumentom koji je star preko dvije hiljade godina, samo daje još veću čar”, dodaje on.
Sa druge strane, obožava i duvačke instrumente. Trenutno svira keltsku i našu tradicionalnu frulu. U slobodno vrijeme, vježba kaval, još jedan tradicionalni balkanski instrument.
,,Što se tiče sviranja, razlika je u nijansama, ali dobijeni zvuk je drugačiji, jer ipak, naše frule su od drveta, dok su irske mahom od lima ili drveta. Svaki je spečifičan na svoj način, kao i emocija koju prenose jedan i drugi instrument. Kada je riječ o melodijama koje su više obojene melanholijom, meni je draže da sviram na našem instrumentu”, ponosno ističe.
Kroz razgovor sa Đorđem saznajemo i da je, zajedno sa jednim kolegom, bio osnovao i bend koji je svirao domaće i strane rok pjesme, nastupajući u Banjaluci i Prnjavoru. Ipak, sa dolaskom korone, stopirali su rad benda. Kao neko ko se bavi sviranjem ,,neobičnih” instrumenata za naše područje, Đorđe kaže kako su u početku reakcije njegovih roditelja i prijatelja bile veoma zanimljive.
,,Roditelji, na prvu, nisu bili baš sigurni u sve to, trebalo im je pokazati da želim biti ustrajan u tome i da sam ozbiljan. Ipak, od njih sam dobio podršku u svakom mogućem smislu. Prijatelj, sa kojim, već dugo sviram me je nagovarao da uzmem bolju gitaru. To je bilo veoma simpatično. Da sam bio na njegovom nivou sviranja, možda bi me i ubijedio”. (smijeh)
Dodaje kako su i reakcije drugih ljudi mahom pozitivne te priznaje da se nekada osjeća usamljeno.
,,Želio bih sa nekim sjesti i svirati zajedno, kao što je to slučaj sa gitarom. Pored muzičkog rada na internetu, lijepa su mi iskustva sviranja na poetskim večerima i kulturnim manifestacijama, koja se ipak razlikuju od sviranja u kafićima/pabovima”, za kraj razgovora kaže Đorđe Đurđević, mladić kojeg društvo često naziva Bogom harfe i orijentalnih instrumenata.
Đorđa smo zamolili da za sve nas odsvira nešto na harfi, kako bismo i mi doživjeli tu muziku koja posjeduje nježnost i nenametljivost.
U Republici Srpskoj u posljednja 24 časa virus korona potvrđen je kod 164 osobe od testiranih 728, a prijavljeno je sedam smrtnih slučajeva, podaci su Instituta za javno zdravstvo.
Preminule su osobe srednje i starije životne dobi od kojih su dvije iz Banjaluke i po jedna iz Bijeljine, Teslića, Gradiške, Prnjavora i Ribnika.
Na virus korona su pozitivne 82 muške i 82 ženske osobe, od kojih je 13 mlađe, 99 srednje i 52 starije životne dobi.
Prema mjestu prebivališta, 26 je iz Banjaluke, 22 iz Bijeljine, 17 iz Trebinja, 14 iz Šamca, po osam iz Dervente i Ugljevika, sedam iz Zvornika, po šest iz Laktaša i Prijedora, po pet iz Broda, Doboja, Kozarske Dubice i Kotor Varoša, četiri iz Modriče.
Po tri zaražene osobe su iz Gacka, Lopara i Čajniča, po dvije iz Bileće, Istočnog Novog Sarajeva, Mrkonjić Grada, Petrova, Teslića i Han Pijeska i po jedna osoba iz Gradiške, Novog Grada, sa Pala, iz Foče i Čelinca.
Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 724, od kojih u Univerzitetskom kliničkom centru /UKC/ Republike Srpske 284, a u ostalim bolnicama 440.
Na respiratoru je 77 osoba, od kojih 38 u UKC-u, a 39 u ostalim bolnicama.
Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 62.225 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 3.438 osoba.
Od virusa korona do sada se oporavilo 43.128 osoba, a testirane su 259.934.
Pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 5.939 osoba, a nadzor je završen nad 182.423.
