Danas se navršava 2 godine od smrti drage nam profesorice Ljubinke Rapić

0

Danas se navršava dvije godine od smrti predsjednice Kola srpskih sestara Prnjavor i profesorice Ljubinke Rapić.

Iza Rapićeve je 27 godina nesebičnog i predanog humanitarnog rada u Dobrotvornom društvu Kolo srpskih sestara Prnjavor, na čijem je čelu bila više od dvije decenije.

Ljubinka Rapić, djevojački Savković, rođena je 14. oktobra 1949. godine u Prnjavoru, gdje je završila osnovno obrazovanje i Gimnaziju. Na Višoj pedagoškoj školi u Banjaluci diplomirala je 1970. godine i stekla zvanje nastavnika fizičke kulture.

Do 1980. godine radila je u osnovnim školama “Pali borci” u Štrpcima i “9. maj” u Prnjavoru. Po završetku Fakulteta za fizičku kulturu na Univerzitetu u Sarajevu zaposlila se kao redovni profesor u Gimnaziji u Prnjavoru, gdje je ostala do penzionisanja 2010. godine.

Rapićeva je u svojoj dugogodišnjoj profesorskoj i pedagoškoj karijeri obrazovala i izvela stotine mladih genercija i bila među omiljenim nastavnicima.

Kao profesora i humanitarca, njeno ime pominjano je i za života i nakon smrti sa velikim poštovanjem u njenom rodnom gradu, ali i među dobrotvonim organizacijama, kolima srpskih sestara, širom Republike Srpske.

K3 / Arhiva

Radio Prnjavor- Obavještenje iz elektrodistribucije o planiranim radovima za ponedjeljak, 26. april

0

U ponedjeljak, 26. aprila, od 9 do 17 časova bez struje će zbog radova biti sledeća naselja: Jasik, Podljubić, Drenova i Donji Vijačani. /prnjavorlive.info/

Zaražene još 242 osobe- Devet iz Prnjavora

0
Zaraza virusom korona potvrđena je kod 242 osobe u Republici Srpskoj, a Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je 17 smrtnih slučajeva.

Preminule su osobe srednje i starije životne dobi od kojih su tri iz Banjaluke, dvije iz Bijeljine, Vlasenice i Trebinja i po jedna iz Prijedora, Pala, Sokoca, Bileće, Mrkonjić Grada, Dervente, Teslića i Laktaša.

U ovom periodu u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama „Sveti Vračevi“ u Bijeljini i „Sveti apostol Luka“ u Doboju obavljeno je testiranje 742 laboratorijska uzorka.

Među novozaraženima je 40 osoba je iz Banjaluke, 29 iz Bijeljine, 22 iz Doboja, 12 iz Prijedora, 11 iz Gradiške, po devet iz Kozarske Dubice i Prnjavora, po osam iz Zvornika, Laktaša, Mrkonjić Grada i Čelinca, po sedam iz Bileće, Gacka, Trebinja i Šipova, po pet iz Krupe na Uni i Ugljevika, a po četiri iz Dervente, Petrova i Foče. Po tri su iz Kotor Varoša, Teslića i Šamca, po dvije iz Bratunca, Broda, Višegrada, Vukosavlja, Donjeg Žabara, Modriče i Stanara i po jedna iz Kneževa, Pelagićeva, Ribnika, Srebrenice i Šekovića.

Radi se o 132 muškarca i 110 žena, od kojih je 36 mlađe, 130 srednje i 76 osoba starije životne dobi.

Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 60.475 slučajeva virusa korona, a preminule su 3.222 osobe, dok se oporavilo 41.695 osoba. Testirano je ukupno 253.126 ljudi.

Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 1.067, i to u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 457, a u ostalim bolnicama 610. Na respiratoru je 95 osoba (54 u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, 41 u ostalim bolnicama).

U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno su 7.893 osobe, a nadzor je završen kod 176.370 osoba.

 

Italijani “zagrizli” za Stankovića, Sampdorija nije jedina

0

Dejan Stanković, trener fudbalera Crvene zvezde, okupira pažnju Italijana.
Trener Crvene zvezde Dejan Stanković (foto:fkcz)

Poslije Sampdorije “udicu” Stankoviću bacio je i Udineze, u kome je Stanković počeo kao pomoćnik Andrei Stramaćoniju na startu trenerske karijere.

Italijanski mediji navode da se sve glasnije govori o povratku Stankovića na “Čizmu” nakon odličnih rezultata sa Zvezdom, kako u Srbiji, tako i u Evropi.

Podsjećaju da su već obavljeni razgovori sa Sampdorijom kako bi nasljedio Klaudija Ranijerija, praktično već smijenjenog na kraju sezone, a sličnu sudbinu imaće Luka Goti.

Navodi se da bi Stanković bio odličan potez kluba sa “Friulija”, posebno što poznaje sredinu i ne bi morao da se adaptira.

Samo je pitanje koliko je realno da dva kluba dovedu bivšeg asa Lacija i Intera.

Posebno što je, zajedno sa funkcionerima Zvezdanom Terzićem i Mitrom Mrkelom, već dogovorio tranfer Aleksandra Dragovića, a želi još Aleksandra Prijovića.

Novi zemljotres u Јadranskom moru

0
Zemljotres jačine 3,2 stepena po Rihteru registrovan je danas u Јadranskom moru, a najviše su ga osjetili stanovnici hrvatskih ostrva Korčula i Vis.

Potres je registrovan u oko 15.30 časova, a epicentar je bio 50 kilometara južno od Vele Luke i 97 kilometara južno od Splita, saopštio je Evropski mediteranski seizmološki centar.

Dubina zemljotresa procjenjuje se na 11 kilometara.

Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se širom svijeta: Pisana riječ čovjeku uvijek utjeha i pouka

0

Ilijana Božić
 Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se širom svijeta: Pisana riječ čovjeku uvijek utjeha i pouka
BANjALUKA – “Sve knjige na svijetu trebalo bi da budu knjige utjehe, toliko ima nesretnih na zemlji” riječi su srpskog pjesnika Jovana Dučića o knjigama, tim čarobnicama čije su stranice oplemenile svijet i mnogo puta pomogle čovjeku u nevolji pruživši mu utjehu i pouku.

Danas se širom svijeta obilježava svjetski dan knjige i autorskih prava. UN-ova organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu UNESKO, obilježava ovaj dan uz pomoć brojnih izdavača, knjižara i profesora s ciljem da ljude, a naročito mlade podstakne na čitanje.

Kada govorimo o Svjetskom danu knjige važno je spomenuti i neke od najnovijih, a jednu od njih objavilo je Udruženje lektora Republike Srpske u susret Dana grada Banjaluke, koji je obilježen juče. U pitanju je knjiga “Priča o princezi Banjaluci”, rađena u saradnji sa Udruženjem Poljaka Banjaluka.

– Riječ je o staroj poljskoj pjesmi iz 17. vijeka, a u predgovoru možete naći opis istorijskih, kulturnih i književnih veza Poljaka i Srba. Najzanimljiviji detalj ove pjesme jeste činjenica da je ona nazvana po gradu na Vrbasu – saopšteno je iz Udruženja lektora RS.

Knjiga je besplatna i svi ljubitelji književnosti mogu je pronaći u Udruženju lektora RS.

Knjižara “Kultura” je i ove godine priredila popuste na brojna izdanja i pozvala čitaoce da danas pregledaju rafove ispunjene djelima svjetske i srpske književnosti.

Današnji praznik kojim se slavi knjiga simboličan je datum u svjetskoj književnosti jer su na današnji dan prije 405 godina svijet i književnost napustili Viljem Šekspir i Migel de Servantes.

“Izrazi svoju bol riječju! Bol koja ne govori, guši puno srce dok ne pukne” riječi su engleskog pjesnika i dramskog pisca Viljema Šekspira koji je svijetu podario “Romea i Juliju”, vanvremensku priču o ljubavi. Podario nam je Šekspir Romea i Juliju koji okruženi svakodnevicom kojom vlada mržnja  tragično stradaju. Oni su mladi koji se suprotstavljaju starima, tek rođena ljubav u njima suprotstavlja se mržnji koju starije generacije nastoje da im ostave u amanet. Iako je prošlo 405 godina od Šekspirove smrti i danas se vode iste borbe, ali kao što kaže Šekspirov Romeo “S ljubavnim svijetlim krilima sam li oborio ove zidove, jer kamene granice ne mogu izdržati ljubav”, ljubav je ipak iznad svega.

Život je udesio onako kako samo on zna i umije da na isti dan književnost napuste dva velikana Šekspir i Servantes. Španski pripovjedač Migel de Servantes ostavio nam je “Don Kihota”, koja je postala najprevođenija knjiga poslije “Biblije”. U Španiji su na mnogim mjestima ovjekovječeni njegovi  neponovljivi junaci. Ovim romanom Servantes je dao oštru kritiku crkve i inkvizicije, ali i tadašnjeg španskog društva. Roman žustro kritikuje podjelu na stare i nove hrišćane, običaje i ljudske naravi. Pored toga kroz parodiju je kritikovao viteške i pastoralne romane. U doba u kojem je živio Servantes ovakvi stavovi koje je iznio u “Don Kihotu” mogli su da koštaju života  i slobode, pa je jedini način da ih izrazi bio da ih kazuje kroz usta mentalno poremećenih književnih junaka.

Na današnji dan važno je prisjetiti se i književnice Šarlot Bronte koja je rođena 21. aprila prije 205. godina. Ova engleska književnica, jedna od sestara Bronte, napisala je roman “Džejn Ejr”, koji je u doba kada je izašao predstavljao radikalno djelo jer se temelji na pretpostavci da žene imaju složen unutrašnji život , kao i muškarci, te da nisu površna bića čija je glavna karakteristika fizički izgled i ljepota. U knjizi je prikazan život Džejn Ejr, od njenog djetinjstva pa do zaljubljenosti u svog gospodara. To je važno napomenuti, jer se do tada razvoj ličnosti i identiteta istraživao kroz muške likove, jer se u to doba smatralo da žene nemaju jednaku intelektualnu dubinu.

Pored ovih pisaca čije su godišnjice obilježile april, treba spomenuti da se ove godine, u februaru, navršilo 180 godina od rođenja srpskog pjesnika Laze Kostića, te da je Italija obilježila 700 godina od smrti Dantea Aligijerija.

U knjigama je zapisana istorija nastanka svijeta, njima su zabilježene najljepše ljubavi i osjećanja, njima su stvarani preokreti i upućivane kritike vlastima i lošim navikama. Stoga nam ne preostaje ništa drugo nego da čitamo.

Misli

Aleksa Šantić je stihovima kazao: “Volim knjigu: knjiga uči da prihvati bratac brata. Volim knjigu, jer proklinje izdajicu svoga jata”,  a poznata je i misao Miroslava Krleže “Kad se pale knjige, onda po pravilu pucaju i ljudske kosti”.

Glas Srpske

Dodik: Srbi porukom da su za mir odgovaraju na ratnohuškačke izjave

0

Srpski član i predsjedavajući Predjsedništva BiH Milorad Dodik izjavio je povodom ratnohuškačkih izjava lidera SDA Bakira Izetbegovića da su njihovi ciljevi ratni, a da je za Srbe rat neprihvatljiva opcija.

“Svako ko računa na tu opcju neka ne računa na nas. Mi rat nećemo voditi. Ratom ništa ne može da se riješi. Očigledno je da oni misle da se mirom ne može ništa riješiti, jer su njihovi ciljevi ratni. To je razlika između nas i njih”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

Dodik je podsjetio na izjavu bivšeg poglavara Islamske zajednice u BiH Mustafe Cerića da “Srbi iz BiH mogu da odu u Srbiju i jedino što mogu da ponesu sa sobom jeste zemlja na opancima, koju će oprati rijeka Drina”.

“Odgovorio sam mu da Srbi odavno hodaju u cipelama. Ako odemo, nećemo samo odnijeti zemlju na opancima i cipelama, već ćemo uzeti ono šta nama pripada. Nama u okviru BiH pripada 49 odsto teritorije koje želimo da integralno razvijama ako je to moguće”, naglasio je Dodik.

On je ponovio poziv na razgovore koji bi trebalo da rezultira rješenjem i odgovori na pitanja kako ovdje živjeti.

“Da napravimo metodologije koje nikome neće smetati u ostvarivanju njihovih projekata i planova, da jedni drugima ne pravimo smetnje. Samo kumulativni razvoj svih dijelova BiH može da je načini nekom uspješnom zemljom”, rekao je Dodik.

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva je ponovio da je predlagao niz zajedničkih projekata između Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/, te kao primjer naveo izgradnju hidroelektrane između Kneževa i Travnika.

“To je predloženo prije deset godina. S naše strane je sve urađeno, izuzeto zemljište, a sa njihove strane nema nikakve inicijative”, podsjetio je Dodik i konstatovao da FBiH ne želi ništa da radi.

On je naveo da će se političari prepoznati po tome šta ostave iza sebe, te naveo primjer auto-puta, škola, vrtića, bolnica, te dodao kako Republika Srpska radi i da samo na takav način pobjeđuje za razliku od onih koji bi završavali neke svoje ratove po svojim vizurama.

On je napomenuo da će Vlada Republike Srpske uz dogovorenu pomoć sa Srbijom u banjalučkom naselju Česma izgraditi most koji će pomoći većoj integraciji grada.
“To su odgovori. Dajte da se okrenemo miru i razvoju”, pozvao je Dodik.

Dodik je ukazao da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tražio opštinu u Federaciji BiH sa većinskim muslimanskim stanovništvom kojoj bi Srbija pružila pomoć, ali da na takav apel nikada nije dobio odgovor.

Podsjetio je i na napade kada je Srbija pomogla Goraždu i da se tvrdilo da je to najveća izdaja ljudi koji su prihvatili pomoć SRbije.

“Sve je to u atmosferi koja nije dobra. Sarajevo mora da ozdravi i ono je u tom političkom pogledu potpuno bolesno. Sarajevo, odnosno Baščaršija nije BiH i na to se moraju navići”, naveo je Dodik.

Dodik je rekao da je Banjaluka, kao privredna regija, imala najveći izvoz u bivšoj Jugoslaviji, ali da su svi prihodi išli u Sarajevo i da se to sada promijenilo. “Ono što imamo želimo time da upravljamo”, rekao je Dodik i napomenuo da nije on kriv što dvije i po godine ne može da se formira Vlada FBiH i što nije konsolidovana vlast u Kantonu Sarajevu.

Dodik je izrazio zahvalnost Srbiji i njenom predsjedniku Aleksandru Vučiću što je uticao na to da se mir postavi kao jedini cilj.

“Ne želim da polemišem sa Bakirom Izetbegovićem niti sa njim dijelim bilo šta. Sa njim ne dijelim nikakve vrijednosti, pa ni BiH”, rekao je Dodik i dodao da ni od njega ni od Izetbegovića ne zavisi da li je BiH podijeljena, jer to istorija učinila.

/SRNA/

Vučić: Srbija finansira izgradnju mosta i auto-puta od Rače do Bijeljine

0

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Banjaluci da će Srbija, osim izgradnje mosta na rijeci Savi kod Rače, finansirati i 100 miliona evra od ukupno potrebnih 136 miliona za izgradnju 17 kilometara auto-puta od Rače do Bijeljine.

“Možemo da pomažamo i pomagaćemo još više”, rekao je Vučić na konferenciji za novinare nakon sjednice Savjeta za saradnju Republike Srpske i Srbije.

Vučić je istakao da je na sjednici Savjeta bilo riječi o infrastrukturi i povezivanju.

“Ako pažljivo pogledate, bez obzira da li ste iz Banjaluke ili Sarajeva, iz Doboja ili Maglaja, mi smo posle Drugog svetskog rata, a neću ni da pričam o stvarima između dva svetska rata, uvek ostajali bez međusobnih komunikacija, kao da je neko želeo da se napravi neprobojni zid na Drini i da nikakvu komunikaciju nemamo”, naveo je Vučić.

On je rekao da nema nijednog auto-puta niti pruge i da je zato njegov prijedlog bio i tokom Berlinske konferencije i prilikom stvaranja regionalnog saveza “mini-šengena” da bude izgrađena pruga i Beograd-Sarajevo preko teritorija i Srpske i FBiH.

“Verujemo da ćemo u narednom periodu nekakav odgovor dobiti”, naglasio je Vučić.

On je rekao da Srbija želi da pruži značajnu pomoć građanima Srpske kroz podršku izgradnje auto-puta do Bijeljine.

“Mi plaćamo izgradnju kompletnog mosta kod Rače preko Save. Republika Srpska i BiH neće imati nikakve troškove po tom pitanju. Spremni smo da platimo za tu dionicu i da pomognemo, da to bude naša velika, velika podrška razvoju Republike Srpske – a to je izgradnja auto-puta do Bijeljine”, naglasio je Vučić.

On je istakao da tu ima 17 kilometara od mosta do Bijeljine, ukupna procijenjena vrijednost radova je 136 miliona evra, i kako je obaviješten, nejveći dio eksproprijacije je završen, te će Srbija od tih 136 na sebe preuzeti 100 miliona evra.

“Reč je o ogromnom novicu. To znači da Srpska neće morati da brine o izvoznoj banci, zaduživanju i drugom. Srbija će taj deo preuzeti na sebe kakav će aranžaman i koliko godina unapred biti. Za nas je to važno jer će to značiti bližu vezu”, rekao je Vučić.

Prema njegovim riječima, za Srpsku ostaje da se izgradi dionica Bijeljina-Brčko-Vukosavlje-Doboj, a dionica Doboj-Prnjavor-Banjaluka je već izgrađen.

“Ostaje, naravno, za ljude iz FBiH i Srpske da grade komunikaciju Bijeljina-Tuzla-Sarajevo, što bi za nas bilo značajno”, naglasio je Vučić.

On je rekao da će vjerovatno biti izložen kritikama u Srbiji zašto se ovoliko pruža pomoć.

“Ponosan sam na to, jer na taj način povezujemo i ceo region i pripadnike različitih naroda i naš srpski narod. Nemamo razloga da se plašimo da tako nešto javno kažemo i da tako nešto javno uradimo”, naglasio je Vučić.

Prema njegovim riječima, Srbija “dođemo kao neki uspešan đak MMF-a” jer je prošla težak program između 2014. i 2017. godine, uspijeva da drži stopu javnog duga ispod 60 odsto, te bilježi najviši rast u regionu, i upravo zahvaljujući tome penzije i plate nešto brže rastu nego u drugim dijelovima regiona, a to može biti tako jer Srbija ima ubjedljivo najviše stranih direktnih investicija.

“Nije lako po tom pitanju boriti se sa Srbijom. Zato možemo da pomažemo i pomagaćemo još više”, istakao je predsjednik Srbije u Banjaluci.

/SRNA/