BiH i zapadni Balkan vraćeni na mapu EU

0

Zapadni Balkan, ali i Bosna i Hercegovina, vraćeni su na mapu evropskih sastanaka ovog mjeseca u Briselu, saznaju “Nezavisne”.

Naime, podsjećanja radi, prije mjesec dana nam je nekoliko izvora u Briselu reklo da u Savjetu EU nema planova za posebnu raspravu o BiH, kao i da se o zapadnom Balkanu ne planiraju voditi značajniji razgovori, a isti izvori su nam juče potvrdili da će BiH biti tema Savjeta ministara spoljnih poslova EU narednog ponedjeljka, kao i da će se o zapadnom Balkanu govoriti na višem nivou nego što je bilo planirano.

“Nekoliko zemalja članica je predložilo neformalne dokumente za raspravu o BiH. U tački tekući poslovi u ponedjeljak će se ministri spoljnih poslova baviti situacijom na zapadnom Balkanu”, rekli su izvori “Nezavisnih”.

Na ovu promjenu stava je, kako “Nezavisne novine” saznaju, uticalo između ostalog i pismo devet zemalja članica Žozefu Borelu, visokom predstavniku za spoljne poslove i bezbjednost EU, prije nekoliko dana. Borel će, zajedno s Evropskim savjetom, za aprilski sastanak zakazati posebnu tačku koja će biti posvećena isključivo regionu.

Naime, kako su “Nezavisne novine” pisale prije nekoliko dana, Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Češka, Irska, Slovačka, Grčka i Rumunija su zatražile da se EU ozbiljnije počne baviti regionom, a Borel je, nakon što je primio pismo, ovu inicijativu prihvatio. Osnovni problem je da je prvo Bugarska zadala ozbiljan udarac proširenju kada je prošlog decembra blokirala nastavak evropskog puta za Sjevernu Makedoniju, što je dodatno poljuljalo evropsku perspektivu regiona nakon što je Francuska prethodne godine bila blokirala tu zemlju i Albaniju, zahtijevajući novu metodologiju proširenja. Dok se francusko blokiranje djelimično moglo razumjeti zbog potrebe jačeg monitoringa pravnog mehanizma, bugarska blokada je uslijedila nakon što Sjeverna Makedonija nije željela da prihvati bugarsku interpretaciju istorije, jezika i kulture.

O regionu je ove sedmice bilo govora i u austrijskom parlamentu, gdje je Aleksander Šalenberg, ministar spoljnih poslova te zemlje, zatražio da zapadni Balkan bude vraćen na političku mapu. On je ustvrdio da je 2020. bila izgubljena godina kad je u pitanju zapadni Balkan i da se to više ne smije ponoviti. Posebno je razočaran što, kako pišu austrijski mediji, još ne postoji pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

Radi stavljanja stvari u kontekst, za BiH je ovo bitno jer će tempo napretka ove dvije zemlje direktno uticati na šanse BiH da se u dogledno vrijeme približi EU.

Portal European Western Balkans (EWB) piše da su dobili odgovor Borelovog portparola, u kojem su potvrdili da će zapadni Balkan dobiti potreban prioritet.

“Visoki predstavnik je spreman da se snažno angažuje u regionu s političkim liderstvom i spreman je da o tome dalje vodi razgovore sa zemljama članicama o regionu”, naglašeno je u odgovoru koji je dobio EWB.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI), kaže za “Nezavisne” da je ESI predložio da EU zauzme sličan stav prema regionu zapadnog Balkana kao što je zauzela stav krajem osamdesetih, kada nije bilo spremnosti u tadašnjoj Evropskoj zajednici da u članstvo primi Austriju i skandinavske zemlje. Prijedlog ESI-ja je, kako je objasnio Ćerimagić, da se zapadnom Balkanu sada, kao tada ovim zemljama, ponudi članstvo u jedinstvenom tržištu.

“U sklopu toga bi, nakon što ispune uslove, uključujući vladavinu prava, mogle uživati u punoj slobodi kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. To bi za zemlje koje budu provodile reforme bilo moguće za pet godina, to je i jasna vizija uz mnogo benefita, i to bi stvorilo energiju u regionu i povratilo uticaj EU”, smatra Ćerimagić. Pozdravio je pismo devet zemalja, ali je upozorio da je za promjenu politike proširenja potrebna saglasnost svih 27.

U BiH, inače, EU, SAD i još nekoliko zemalja zajedničkim naporima promovišu reformu javne uprave, vladavine prava, javnih nabavki i nekoliko drugih oblasti, ali je za dobar rezultat potrebna jača podrška iz Brisela i evropskih prijestolnica.

NEZAVISNE

Dodik: Za zdravstvene radnike planirana nova jednokratna pomoć

0

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da zdravstveni sektor u Republici Srpskoj u vremenu pandemije virusa korona nijednog trenutka nije bio u kolapsu, niti je bio izložen neimaštini i istakao da je planirano da zdravstvenim radnicima ponovo bude doznačena jednokratna pomoć.

“Trenutno u Republici Srpskoj imamo tromjesečne zalihe maski, respiratora, rukavica i materijala neophodnog za borbu protiv virusa korona. Zalihe materijala stalno obnavljamo, što je izuzetno važno”, rekao je Dodik.

On je ukazao da ljudi moraju da se zaštite jer virus korona mutira i postoje njegovi novi oblici, te podsjetio da je do sada u zdravstveni sektor preusmjereno više od 700 miliona KM kako bi bila očuvana stabilnost.

“Nažalost, u posljednje vrijeme postoji neodgovornost, ne samo ljudi, nego i lokalnih organa u sprovođenju mjera propisanih u borbi protiv virusa korona. Ako je u Banjaluci stepen zaraze viši nego u Istočnom Sarajevu, normalno je da lokalna vlast treba da preduzme neke druge mjere”, izjavio je Dodik za RTRS.

Prema njegovim riječima, razmatra se mogućnost da opštine participiraju sa 50 odsto zdravstvenih troškova ili da stepen odgovornosti bude povećan kako bi bio smanjen pritisak na bolnice.

Dodik je naglasio da će u Srpskoj biti ujednačen dolazak vakcina protiv virusa korona, a svi koji žele imaće mogućnost da se vakcinišu.

“Uspjeli smo da dobijemo vakcinu iz Rusije u okviru povoljnih aranžmana i niko nam ne može pripisati bilo kakvu sumnju u proces nabavki. U ovom trenutku više od 50.000 ljudi u Srpskoj je vakcinisano, ako se uzme u obzir da je dio njih vakcinisan u Srbiji”, rekao je Dodik.

On je naveo da će vakcine iz Turske biti doznačene BiH u omjeru 38 odsto Srpskoj, a ostatak Federaciji BiH i Brčko distriktu.

Dodik istakao je da se Republika Srpska pokazala sposobnom da prođe kroz krizu izazvanu pandemijom virusa korona i da neće propasti, kako to decenijama unazad tvrdi opozicija.

“Kriza još nije nestala i Republika Srpska pokazuje tu vrstu sposobnosti. U pogledu parametara moramo da izrazimo zadovoljstvo, imajući u vidu okolinu. Kod opozicije je sve crno, taman da je sve pozlaćeno u Republici Srpskoj”, rekao je Dodik.

On je istakao da, uprkos okolnosti u kojim živimo, Republika Srpska ima pad od tri odsto bruto domaćeg proizvoda, dok je u Hrvatskoj i nekim drigm zemljama zabilježen dvocifreni pad.

Doik je naveo da su u prošloj godini u Republici Srpskoj plate povećane nominalno za 5,5 odsto, a realno za 6,8 odsto, dok je povećanje penzija lani bilo 4,2 odsto, a u ovoj godini za još tri odsto.

On je napomenuo da je prosječan broj zaposlenih lica u 2020. godini bio 274.227, što predstavlja rast od 0,7 odsto, te istakao da bi to trebalo proglasiti uspjehom čak i u slučaju da je bila stagnacija u tom pogledu.

On je naveo da ukupni dug Republike Srpske iznosi 53,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, a evropska dozvoljena kvota je 60 odsto, dok javni dug Republike Srpske iznosi 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda, što ukazuje na to da Srpska te pokazatelje drži stabilnim.

Dodik je rekao da prvi mjeseci ove godine pokazuju da Republika Srpska ima još bolja makroekonomska kretanja jer su direktni porezi povećani za pet odsto u odnosu na januar lani, dok su indirektni porezi manji 0,3 odsto, ali su u prošloj godini bili manji devet odsto.

On je naveo da je prosječna plata u januaru ove godine povećana i trenutno iznosi 962 KM, te da je nominalno veća za 5,2 odsto, a realno za 7,1 odsto nego u istom mjesecu lani.

Dodik je rekao da je Republika Srpska u prva tri mjeseca 2020. godine ostvarila suficit od 140 miliona KM na javnim računima Srpske.

“Ovi podaci pokazuju da se u Republici Srpskoj radi i da je naša politika bila da sačuvamo radna mjesta. Mi smo smatrali da treba da pomognemo i privatni sektor da ne dođe do otpuštanja radnika. Učinili smo sve da zadržimo broj zaposlenih u Republici Srpskoj”, istakao je Dodik.

Dodik je rekao da je čuo da ima određenih poskupljenja i da će se sutra razgovarati na tu temu, te podsjetio da je početkom pandemije virusa korona bio pritisak na povećanje cijena, nakon čega se intervenisalo i sve vratilo na početak.

“Mislimo da nema realnih osnova za povećanje cijena, osim dijela povećanja cijena nafte i naftnih derivata koji mogu da vrše pritisak na povećanje cijena u maloprodaji, ali vidjećemo opravdanost svega toga”, kaže Dodik.

SRNA

Knežević: Brat Dritan usred Brisela zaprijetio Moskvi i Pekingu

0

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević kritikovao je danas potpredsjednika crnogorske vlade Dritana Abazovića zbog toga što je, kako tvrdi, tokom obraćanja Odboru za spoljnopolitičke poslove Evropskog parlamenta u Briselu zaprijetio Moskvi i Pekingu.

Abazović je pomenuo kao veliki problem dug prema Kini i tražio pomoć EU kako bi ga Crna Gora otplatila i tako zaustavili kineski uticaj, podsjeća RTCG.

“Brat Dritan usred Brisela zaprijetio Moskvi i Pekingu. Putin i Si sazvali Savjet bezbjednosti. Ovog ljeta kad se budete zažiljeli ruskih turista i investicija pustite ovaj snimak da vas želja mine i raširite suncobrane na kojima piše: URA!”, napisao je Knežević na Twitteru.

TANJUG

Radio Prnjavor – Razgovor sa povodom: Dalibor Preradović Odjeljenje za stamb-kom. poslove i investicije

0

U novom izdanju emisije “Razgovor sa povodom”, naš gost u studiju je načelnik Odjeljenja za stambeno – komunalno poslove i investicije, Dalibor Preradović.

Šta je sve realizovano u pandemijskoj 2020.godini i kakvi su planovi za ovu godinu, koji su aktuelni proljećni radovi, posebno na uređenju grada, ali i druga pitanja vezana za rad ovog Odjeljenja.

Emisija Razgovor sa povodom u programu Radio Prnjavora danas u 10.00 časova

Servisne informacije za 18.mart 2021.

0

STANICA POLICIJE: nije evidentran niti jedan događaj koji bi bio u domenu rada ove službe.

TERITORIJALNA VATROGASNA JEDNICA: nije bilo intervencija

DOM ZDRAVLJA-HITNA POMOĆ: 28 pregleda

ELEKTRO-PRNAJVOR: Zbog radova na niskoponskoj mreži za danas je najavljeno više planskih isključenja struje i to:

  • 09,00-11,00 Lađašnica
  • 11,00-14,00 Mitrovići
  • 09,00-14,00 Prosjek
  • 09,00-10,30 Ulica Bože Tatarevića

prnjavorlive.info

Bolja zaštita od PRELEŽANOG KOVIDA: Vakcina djeluje i kada je primi osoba koja je zaražena

0

Ako se osoba vakciniše kada je već zaražena korona virusom, ali još nema simptome, ne očekuje se nikakav lošiji ishod, ni u smislu da će vakcinacija pogoršati ishod bolesti, niti da će bolest loše uticati na efekat imunizacije.

Stručnjaci naglašavaju da, prema dosadašnjim iskustvima, nivo antitijela koji se javljaju nakon prve doze vakcine nije dovoljan za potpunu zaštitu.

– Osoba je u potpunosti zaštićena tek sedam do 15 dana nakon prijema druge doze vakcine, u zavisnosti od njenog proizvođača. Svaka osoba koja je preležala kovid 19 može da se vakciniše čim prođe akutna faza bolesti odnosno, prema našim preporukama, mjesec dana nakon preležane bolesti – kaže za Srpskainfo epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS, Jela Aćimović.

Prema njenim riječima, prednost vakcinacije u odnosu na prirodno prebolijevanje bolesti je očigledna.

– Prebolijevanje nosi sobom rizik od dobijanja teške forme bolesti, teških dugotrajnih posljedica bolesti, pa čak i smrtnih ishoda. Postoji i rizik da ćemo, u slučaju bolesti, zaraziti i druge ljude, koji takođe mogu imati teške posljedice – naglašava Aćimovićeva.

Dodaje da su studije s vakcinama protiv kovida 19 potvrdile da je nivo antitijela nakon vakcinacije nekoliko puta veći nego nakon preležane bolesti, i to njenih teških oblika, nakon kojih je imuni odgovor jači nego poslije blagih formi bolesti.

– Za sada se prati trajanje imuniteta nakon vakcinacije. Postoji mogućnost da će biti potrebne redovne revakcinacije, ali o tome je još rano govoriti – naglašava Aćimovićeva.

Teoretski, moguće je da osoba koja je vakcinisana, ako dođe u kontakt sa zaraženom osobom, može da nosi virus neko kraće vrijeme i zarazi nekog drugog.

– U pojedinim zemljama primjećeno je da su se građani već nakon prve doze počeli opušatiti i slabije sprovoditi preporučene mjere, nakon čega se desilo da su se zarazili i imali teže forme bolesti – upozorava Aćimovićeva.

/Srpskainfo/

Godišnjica martovskog pogroma: Nasilje nad Srbima na Kosovu i Metohiji – organizovani zločinački poduhvat

0

Bivši šef Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju Nebojša Čović izjavio je da je nasilje nad Srbima 17. marta 2004. godine bilo organizovani zločinački poduhvat u čijoj organizaciji je učestvovao međunarodni faktor, odnosno njihove službe.

“Iskonstruisali su navodno stradanje tri albanska deteta sa kojim Srbi nisu imali nikakve veze. To je bio okidač. Sve je bilo očigledno isplanirano kako bi se nastavilo etničko čišćenje na prostoru Kosova i Metohije”, rekao je Čović.

On je ukazao da je od dolaska KFOR-a i međunarodnih snaga intenzivirano etničko čišćenje Srba pod kontrolom međunarodnih snaga.

“Njih interesuje teritorija, a ljudska prava ih ne interesuju. Problem u realizaciji njihovog projekta prave Srbi. Ako nemaju Srbe na Kosovu i Metohiji, nemaju ni problem”, rekao je Čović za RTS i naglasio da bezbjednosne strukture Srbije nisu imale nijednu informaciju šta se sprema.

On je dodao da je nemoguće da se dogodi tako brutalno etničko čišćenje u prisustvu desetina hiljada do zuba naoružanih vojnika NATO-a.

Predsjednik Koordinacionog tijela za jug Srbije i bivši načelnik Vojnomedicinske akademije /VMA/ Zoran Stanković rekao je da su tada na VMA bile angažovane hitne ekipe koje su u svakom trenutku bile spremne da reaguju.

“Kada su prvi povređeni stigli, zbrinuti su na VMA. Ne mogu da govorim o broju, ali pružena im je svaka pomoć. Sve što se dešavalo i što se i danas dešava izaziva neprijatno raspoloženje, tugu, a i odgovornost zašto smo ostavili te ljude na milost i nemilost onima koji nisu bili spremni da im pruže zaštitu”, rekao je Stanković.

Predsjednik humanitarne organizacije “Solidarnost za Kosovo” Arno Gujon ocijenio je da je martovski pogrom bio pogrom i protiv Evrope jer su napadnuti manastiri i srušene crkve koji su djelić evropske civilizacije koji je zauvijek nestao.

Gujon je rekao da je znao da su Srbi sa Kosova i Metohije “pravi vitezovi koji ne odustaju, iako bi mnogi poklekli pred kontinuiranim nasiljem”.

U talasu organizovanog albanskog nasilja 17. marta 2004. godine, ubijeno je 19 osoba, protjerano više od četiri hiljade Srba i nealbanaca, etnički je očišćeno šest gradova i devet sela, zapaljeno je i porušeno 39 crkava i manastira, 935 srpskih kuća i na desetine društvenih objekata.

Istražiti odgovornost UNMIK-a i KFOR-a za nasilje Albanaca nad Srbima

Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije /Srpska koordinacija/, povodom obilježavanja 17 godina od pogroma Srba na Kosovu i Metohiji, zatražila je i da se istraži pitanje odgovornosti u tim događajima osoblja UNMIK-a i KFOR-a za nečinjenje i nevršenje mandata određenog Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN 1244.
Srpska koordinacija pozvala je danas vlasti Srbije, UNMIK i KFOR da aktuelizuju pitanje krivične i imovinske odgovornosti za posljedice nastale masovnim i organizovanim nasiljem Albanaca nad Srbima i srpskom kulturnom baštinom na Kosovu i Metohiji u martovskom pogromu 2004. godine.

Ni nakon 17 godina, za masovne i organizovane zločine Albanaca nad Srbima u martu 2004. godine, niko od izvršilaca i organizatora nije osuđen na kaznu zatvora, a protjeranim Srbima još uvek nije omogućen povratak, niti naknada za uništenu imovinu, dodaje se u saopštenju.

Srpska koordinacija podsjeća da je za vrijeme punog izvršnog mandata međunarodne vojne i civilne misije UN na Kosovu i Metohiji – KFOR-a i UNMIK – a, u trodnevnom masovnom i organizovanom nasilju nad Srbima učestvovalo više desetina hiljada Albanaca.

Srpska koordinacija i članovi porodica žrtava još jednom ukazuju na konkretnu odgovornost UNMIK-a i KFOR-a zbog nevršenja mandata određenog Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN 1244.

Ovo udruženje ukazuje i na odgovornost samoproglašenih vlasti u Prištini zbog nekažnjavanja zločina nad Srbima i uništavanja srpske kulturne baštine i imovine Srba na Kosovu i Metohiji.

/SRNA/

Dodik i Erdoan novcem “kitili” muzičare u Ankari

0

U Ankari je u utorak Predsjedništvo Bosne i Hercegovine postiglo nekoliko dogovora sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom nakon čega su otišli i na svečani ručak gdje su predsjedavajući Milorad Dodik i predsjednik Erdoan častili muzičare.

Na zvaničnoj stranici SNSD-a objavljene su fotografije na kojima se vidi odlična atmosfera sa svečane večere održane nakon sastanka. Čini se da Dodik i Erdoan slave uz muziku, a vidi se da su i novcem “kitili” harmoniku.

Kako su napisali na Twitter profilu stranke, muzičare je prvo častio Dodik, a zatim je to uradio i Erdoan.

Predsjednik Turske je na konferenciji objavio da će Bosni i Hercegovini donirati 30.000 vakcina dok je Dodik dodao da su potpisana tri značajna sporazuma.

U pitanju je sporazum o uzajamnom priznanju i zamjeni vozačkih dozvola, o saradnji u infrastrukturnim i građevinskim projektima, a usaglasili su se i o Memorandumu između Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine.

/Nezavisne/

1...748749750...4.586Stranica 749 of 4.586