ZARAŽENA 41 OSOBA, DEVET LICA PREMINULO

0

Kod 41 osobe u Republici Srpskoj potvrđen je virus korona, a preminulo je devet lica, podaci su Instituta za javno zdravstvo za proteklih 24 časa.

Prijavljena je smrt šest muškaraca i tri žene, srednje i starije životne dobi od kojih su po tri osobe iz Prijedora, po dvije iz Doboja i po jedna osoba iz Foče, Bijeljine, Ribnika i Banjaluke.

Tokom protekla 24 časa testirano je 249 uzoraka, a virus korona je potvrđen kod po 12 osoba iz Banjaluke i Bijeljine, sedam iz Bratunca, šest iz Zvornika, dvije iz Kotor Varoša i po jedna iz Laktaša i Srpca.

Riječ je o 25 muškaraca i 16 žena, od kojih su tri mlađe, 23 srednje i 15 osoba starije životne dobi.

Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 37.376 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 1.810 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.

U Republici Srpskoj, od novog virusa korona, do sada se oporavilo 23.474 osoba, a testirano je ukupno 163.573 osobe.

Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 744, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 296, a u opštim bolnicama 448.

U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 7.520 osoba, a nadzor je završen kod 119.723 osobe.

/SRNA/

Deblji iznosi na računima domova zdravlja i bolnica

0

Prema finansijskom planu poslovanja Fonda zdravstvenog osiguranja RS, za zdravstvenu zaštitu stanovnika u ovoj godini predviđeno je 616,9 miliona KM, što je za 8,87 odsto više u odnosu na lani, a deblji iznosi će, kako kažu u bolnicama i domovima zdravlja, doći kao melem na ranu s obzirom na enormne troškove koje je uzrokovala pandemija virusa korona.

Prema ovogodišnjem planu poslovanja Fonda zdravstva, koji je usvojila i Vlada Republike Srpske, ukupni prihodi sa primicima planirani su u iznosu od 783,17 miliona KM.

U ovoj godini, istakli su u Fondu zdravstva, za bolnice je namijenjeno 311,3 miliona KM, što je za 45,3 miliona maraka više nego lani.

Na više novca mogu da računaju i domovi zdravlja, kojima će biti raspoređeno 122,6 miliona.

– Veći rashodi za zdravstvenu zaštitu planirani su i u ovoj godini, čime je nastavljen kontinuitet povećanja sredstava namijenjenih zdravstvenim ustanovama sa namjerom da se konstantno unapređuje kvalitet zdravstvenih usluga i uvode nove usluge – kazali su u Fondu zdravstva.

Očigledan primjer je, kako su naveli, Univerzitetski klinički centar (UKC) RS koji je 2016. godine imao ugovor težak 73 miliona maraka, dok je lani taj iznos bio 116 miliona KM, što je povećanje za gotovo 60 odsto.

– Ukupno planirani prihodi sa primicima Fonda zdravstva za ovu godinu viši su od finansijskog plana za 2020. godinu za 3,65 odsto, za koliko su viši i predviđeni rashodi sa izdacima. Procjena troškova za ovu godinu planirana je na osnovu trenda prethodnih godina i procjene realizacije za 2021. godinu, pri tome uzimajući u obzir i kretanja rashoda u 2020. godini uzrokovanih pojavom virusa “kovid 19” – rekli su u Fondu zdravstva.

Vijest da će više novca ove godine biti izdvojeno za bolničku zdravstvenu zaštitu obradovala je direktora bolnice u Zvorniku Ivana Popovića koji kaže da su prošle godine zbog virusa korona imali ogromne troškove.

– Više novca u ovoj godini zdravstvenim ustanovama doći će kao melem na ranu, jer su troškovi za medicinske gasove, prije svega za kiseonik, na godišnjem nivou ranije iznosili oko 70.000 KM, dok je samo u decembru prošle godine za te namjene potrošeno 120.000 maraka – rekao je Popović.

Direktor dobojskog Doma zdravlja Slavko Kovačević rekao je da će više novca u 2021. godini mnogo značiti za ovu zdravstvenu ustanovu.

– Svi domovi zdravlja u Srpskoj imali su ogromne troškove zbog virusa korona, tako da je svaka marka dobrodošla – kazao je Kovačević.

/Glas Srpske/

Počinju radovi na izgradnji i opremanju prihvatnog centra Lipa

0

Migranti, koji još borave u šatorskom naselju Lipa kod Bihaća, koji je uništen u nedavnom požaru, biće premješteni u improvizovani kamp, gdje će im biti obezbijeđeni osnovni uslovi za život, a te aktivnosti počinju danas, saopšteno je iz Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara.

Na jučerašnjem sastanku u Bihaću, gdje je boravio ministar bezbjednosti Selmo Cikotić, dogovoreni su konkretni pravci djelovanja i aktivnosti svih nosilaca vlasti i institucija koje će u sklopu svojih nadležnosti pristupiti opremanju stavljanju u funkciju improvizovanog kampa Lipa za smještaj migranata.

U improvizovanom kampu biće osigurani osnovni uslovi za život do opremanja privremenog prihvatnog centra Lipa, koji je uspostavljen ranijom odlukom Savjeta ministra.

Ministarstvo bezbjednosti tražilo je od Oružanih snaga BiH upotrebu inžinjerije da se sanira pristupni put prema lokaciji Lipa, kao i izvesu radove da bi se uspostavilo snabdijevanje vodom i strujom.

/SRNA/

Detaljna istraga o prisluškivanju Vučića

0

Pokrenuta je opsežna i detaljna istraga o tome ko je, prema čijem nalogu i sa kojim ciljem prisluškivao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, pišu Večernje novosti.

Prema informacijama ovog lista, istraga, koja je strogo zatvorena, traje već neko vrijeme, a istražne radnje obavlja Sektor unutrašnje kontrole Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Trenutno su u toku saslušanja, na prvom mjestu pripadnika Službe za specijalne istražne metode Uprave kriminalističke policije.

U nadležnosti ove službe, između ostalog, je, napominje list, sprovođenje elektronskog nadzora.

Bivši operativac državne bezbjednosti Božidar Spasić tvrdi da je na djelu “pokušaj tihog državnog udara”, s ciljem da se naruši sistem bezbjednosti oko predsjednika, da se unese pometnja, uruši njegov ugled, prije svega u svijetu.

Ljuban Karan, pukovnik kontraobavještajne službe u penziji, rekao je da postoje jasne naznake iz okruženja i iz EU da se sprema novi hibridni rat protiv Srbije, jer se Vučić i vlast u Srbiji ne odriču Kosova i Metohije i politike neutralnosti.

– Iza prisluškivanja predsednika krije se jedna ili više moćnih stranih tajnih agencija, koje se oslanjaju na određene strukture naših službi, ali i na opoziciju, pojedine tajkune i delove mafije. Svi oni motivisani su da Vučić ode sa vlasti, a kako bi ostvarili neke svoje interese – kaže Karan.

Vučić je prije nekoliko dana izjavio da je prisluškivan dugo, godinu-godinu i po, da za to ima dokaze – sopstvene snimljene razgovore – i da misli da zna ko stoji iza toga.

Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin potvrdio je juče da je Vučić prisluškivan i da službe rade na istrazi.

/SRNA/

Dogodilo se na današnji datum, 4. januar

0
Na današnji datum

Danas je ponedjeljak, 4. januar, četvrti dan 2021. Do kraja godine ostao je 362 dan.

1494. – Prva srpska štamparija na Cetinju štampala prvu knjigu na srpskom jeziku – “Oktoih prvoglasnik” Đurđa Crnojevića i štampara Makarija, jednu od najviše korišćenih bogoslužnih knjiga u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Do 1496. štamparija na Obodu je štampala i “Oktoih petoglasnik”, “Psaltir s posljedovanjem”, “Četvoroevanđelje” i “Molitvenik”. “Oktoih” /grčki osmoglasnik/ sastavljen je od osam krugova crkvenih pjesama i osam glasova za pojanje. Knjiga je štampana na ćirilici, u crvenoj i crnoj boji, po ugledu na stare slovenske liturgijske knjige, s utisnutim skromnim ukrasima – tri zastavice, četiri inicijala i vodeni znak vage.

1710. – Rođen italijanski kompozitor Đovani Batista Pergolezi, koji je komponovao u maniru napuljske bufo-opere, svježe, neposredne i vesele, sa životnim ličnostima, zanimljivim situacijama i melodikom bliskoj narodnoj. Djela: opera “Služavka gospodarica”, crkvena muzika “Stabat mater”.

1785. – Rođen njemački pisac Jakob Grim, osnivač savremene germanistike, koji je skrenuo pažnju na narodne umotvorine i jezik. Izučavao je istoriju jezika i starije književnosti, probleme mita, bajke i predanja, folklora i prava. Zasnovao je 1852. veliki “NJemački rječnik” i napisao “Istoriju njemačkog jezika”. Prevodio je srpske narodne pjesme, a iz prijateljstva s Vukom Karadžićem nastao je prevod Vukove srpske gramatike. Sa mlađim bratom Vilhelmom sakupio je i obradio mnoge bajke poznate djeci širom svijeta.

1797. – Francuski general Napoleon Bonaparta pobijedio Austrijance kod Rivolija u Italiji.

1809. – Rođen francuski učitelj Luj Braj, pronalazač azbuke za slijepe, nazvane Brajov sistem. I sam slijep, izumio je sistem ispupčenih tačaka, čije kombinacije označavaju pojedina slova, pomoću kojeg slijepi mogu da čitaju.

1842. – U dvorani Teatra na Đumruku vojni kapelmajstor Josif Šlezinger, kapelnik kneza Miloša Obrenovića, priredio prvi javni muzički koncert u Beogradu.

1890. – Rođen srpski političar i slikar jevrejskog porijekla Moša Pijade, predsjednik Skupštine FNRJ. Slikarstvo je učio u Beogradu, Minhenu i Parizu. Poslije Prvog svjetskog rata napustio je ideje jugoslovenskog nacionalnog revolucionara, prišao Komunističkoj partiji Jugoslavije i 1921. postao član njenog Izvršnog biroa. Zbog štampanja ilegalnog organa Centralnog komiteta KPJ “Komunist” 1925. osuđen je na 20 godina robije. U zatvoru je preveo “Kapital”, “Bijedu filozofije” i “Manifest komunističke partije” Karla Marksa. U Crnoj Gori je 1941. u Drugom svjetskom ratu bio partijski rukovodilac i taj period istorija nije potpuno osvijetlila, posebno njegovu ulogu u fizičkim likvidacijama političkih protivnika. Izradio je 1942. prve propise o radu narodnooslobodilačkih odbora, na Drugom zasjedanju AVNOJ-a krajem novembra 1943. u Jajcu bio je potpredsjednik Predsjedništva, a 5. novembra je u tom gradu osnovao TANJUG.

1892. – Rođen srpski pisac i istoričar književnosti Milan Bogdanović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Uređivao je list “Republika” i časopise “Danas”, “Srpski književni glasnik”, “Književne novine”. Bio je upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu i predavač na Filozofskom i Fakultetu likovnih umjetnosti. Cjelokupna njegova djela objavljena su u višetomnoj knjizi “Stari i novi”.

1932. – Vlada britanske kolonije Indije zabranila Indijski nacionalni kongres i uhapsila njenog vođu Mahatmu Gandija, koji je predvodio borbu za nezavisnost.

1942. – Nijemci u Drugom svjetskom ratu počeli pokolj u srpskim selima Šajkaške, u Novom Sadu i Bečeju. U pokolju Srba i Jevreja za mjesec dana ubijeno je oko 4 000 ljudi.

1944. – Savezničke snage u Drugom svjetskom ratu počele napad na njemačke položaje na Monte Kasinu, duž najvišeg dijela Apeninskog poluostrva. U žestokim borbama je razoren gradić Kasino i najstariji benediktinski manastir, koji je 529. podigao osnivač tog rimokatoličkog reda Sveti Benedikt od Nursije.

1948. – Velika Britanija priznala Burmu kao nezavisnu republiku.

1951. – Sjevernokorejske i kineske trupe u Korejskom ratu zauzele Seul.

1958. – Sovjetski “Sputnjik 1”, prvi vještački satelit lansiran u oktobru 1957, raspao se i pao na Zemlju.

1960. – U saobraćajnoj nesreći poginuo francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957, čiji se književni rad temelji na ideji o apsurdu /simbolika mita o Sizifu/ i revoltu /simbolika mita o Prometeju/. Apsurdnosti svijeta suprotstavio je stvaralaštvo, jer, kako je napisao, “stvarati znači dvaput živjeti”. Djela: romani “Stranac”, “Kuga”, “Pad”, pozorišni komadi “Kaligula”, “Pravednici”, “Opsadno stanje”, “Nesporazum”, eseji “Svadba”, “Mit o Sizifu”, “Pisma njemačkom prijatelju”, “Pobunjeni čovjek”.

1965. – Umro engleski pisac američkog porijekla Tomas Sterns Eliot, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1948, čija poezija zrači pobunom protiv jalove industrijske, materijalističke civilizacije. Djela: “Sabrane pjesme”, “Sabrani eseji”, poetske drame “Ubistvo u katedrali”, “Porodični sastanak”, “Koktel-partija”.

1967. – Poginuo engleski vozač brzih automobila i čamaca Donald Malkolm Kempbel, vlasnik svjetskog rekorda u vožnji automobilom od 648,7 kilometara na čas, koji je postavio 1964. Vozeći čamac “Plava ptica” s mlaznim motorom na jezeru Koniston u Velikoj Britaniji, pokušao je da još jednom pomjeri granicu brzine. Čamac je dostigao brzinu novog svjetskog rekorda na vodi od 527,9 kilometara na čas, ali je rekorder to platio životom.

1972. – Pakistan zatražio razgovore s Indijom poslije rata u kojem je poražen, a dotadašnji Istočni Pakistan postao nezavisna država Bangladeš.

1975. – Umro italijanski pisac Karlo Levi, autor romana “Hristos se zaustavio u Eboliju”, u kojem je opisao težak život italijanskih seljaka pod fašistima. U vrijeme fašističke vladavine bio je interniran u južnu Italiju.

1989. – U međunarodnim vodama Sredozemnog mora naspram libijske obale, američki vojni avioni oborili dva libijska lovca koji su navodno zaprijetili nosaču aviona “DŽon F. Kenedi”.

1998. – Šef izraelske diplomatije David Levi podnio ostavku, rekavši da ne želi više da se jedini brine o pitanjima mira i socijalne zaštite.

2004. – Na predsjedničkim izborima u Gruziji pobijedio Mihail Sakašvili.

2006. – Rusija i Ukrajina postigle sporazum o petogodišnjoj isporuci gasa nakon nesuglasica zbog kojih su bile smanjene isporuke ovog energenta u ostale zemlje Evrope.

2006. – U napadima bombaša samoubica u Iraku ubijeno 67, a ranjeno na desetine ljudi.

2018. – Umro Aharon Apelfeld, izraelski književnik, žrtva Holokausta.

/SRNA/

Tegeltija: Najsigurniji kanal za nabavku vakcina je EU

0

U 2021. godini moramo da radimo više, da budemo odgovorniji, moramo izvršavati svoje obaveze sa malo više snage i odgovornosti nego što smo to radili u prethodnom periodu, rekao je u intervjuu za “Nezavisne” Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH

“Da bi u Bosni i Hercegovini bilo bolje u ovoj godini moramo prvo riješiti problem kovida, što znači da moramo pomoći zdravstvenom sektoru, a poslije toga biće neophodno pronaći način da se pomogne realnom sektoru”, istakao je Tegeltija.

NN: Hoće li ova godina biti teža od one koja je iza nas i postoji li plan koji će na neki način malo olakšati privrednicima?

TEGELTIJA: Teža od 2020. teško može da se desi kada su u pitanju i građani i privreda. Veliki broj ljudi je umro i obolio. Milioni radnih mjesta su nestali i pitanje je da li će se ikada ta radna mjesta više vratiti. U tom ambijentu živjela je i BiH. Pozicija i građana i privrede u BiH biće bolja u 2021. godini nego što je bila lani. U 2020. ušli smo s jako dobrim makroekonomskim pokazateljima, s dobrim prognozama za privredu u BiH i iz toga su proizlazila sva naša očekivanja. Sada se sve to srušilo, prešli smo iz pozitivne stope privrednog rasta u negativnu i 2021. treba da bude godina oporavka. Prvi i osnovni uslov za to je stavljanje virusa pod kontrolu. Svjetlo na kraju tunela, kako su to i rekli, jeste vakcina. Proces vakcinacije je započeo i očekujemo da bi do ljeta trebalo da bude stavljen pod kontrolu. Poslije toga će to sve biti lakše za realni sektor. Manje će biti bolesnih, moći ćemo komunicirati s kupcima, moći će naši zainteresovani kupci i investitori doći u BiH, ali to je ono što trebamo do ljeta 2021. godine.

Ono što je sasvim sigurno je da će prije toga entiteti čija je to zaista nadležnost morati da pomažu određenim sektorima privrede u BiH koji su i dalje pod snažnim pritiskom korone i mjera koje se preduzimaju za borbu protiv nje. Npr. turizam, ugostiteljstvo i neke slične djelatnosti zaista će pretrpjeti velike gubitke umjesto da u ovim mjesecima i pred Novu godinu ostvaruju ekstra zaradu, oni će vjerovatno biti u veoma teškoj situaciji. Zbog toga će u prvih nekoliko mjeseci godine koja je pred nama i dalje biti potrebna podrška realnom sektoru kroz direktne intervencije. U drugoj polovini 2021. realno je očekivati da privreda uhvati zamah i da počne da kreira pozitivne rezultate. Mislim da ćemo na kraju 2021. imati pozitivna kretanja kada su u pitanju makroekonomski pokazatelji, a sigurno je da to neće biti dovoljno da bismo dostigli nivo 2019. godine, ali u suštini bitni su trendovi u kojima se nalazimo i da iz negativnih krećemo u pozitivne. Naravno, postavljaju se pitanja, a to je ono što privreda uvijek očekuje, da li smo mogli i možda trebali da u ovom trenutku smanjimo parafiskalne namete, jer to su stalni zahtjevi privrede, da li smo mogli unaprijediti obrazovni sistem, iz kojeg će nam mladi ljudi izlaziti bolje osposobljeni za svoja radna mjesta…

NN: Pomenuli ste vakcine i da je to svjetlo na kraju tunela. Entiteti su već izdvojili novac za nabavku prvog kontingenta vakcina. Da li će to biti dovoljno za građane BiH? Pomenuli ste i neka sredstva od EU.

TEGELTIJA: Obezbijedili smo sredstva za 20 posto populacije. To su najugroženije kategorije u društvu koje treba prve da budu vakcinisane. Naravno, mi ćemo nastaviti s procesom nabavke vakcina do ukupnog broja koji je potreban da se ljudi vakcinišu, govorim o onim vakcinama koje ćemo nabaviti i koje će za građane BiH biti besplatne. Procjena je da između 50 i 60 posto stanovništva treba da se vakciniše kako bi se ta pošast koja nas muči stavila pod kontrolu.

Da budemo vrlo jasni, građani BiH dobiće vakcine koje budu dobili i drugi građani u EU, jer biraćemo najsigurnije kanale nabavke, a mi mislimo da je to u saradnji s EU. Tako će građani BiH vakcinu dobiti u rokovima koji su planirani i za građane EU.

NN: Hoće li to biti januar, februar…?

TEGELTIJA: Očekujemo prve vakcine do kraja prvog kvartala i to su one prve procjene. Ukoliko se zaista desi da u prvom kvartalu dobijemo veći broj vakcina, to će za nas biti prihvatljiv rok.

NN: Koliko ste zadovoljni saradnjom Vijeća ministara s entitetskim vladama?

TEGELTIJA: Jedan od ključnih ciljeva mog ekspozea bila je saradnja unutar BiH, koja je podrazumijevala saradnju s vladama entiteta i Brčko distrikta. Prvi sastanak koji sam napravio nakon izbora Savjeta ministara bio je s premijerima entiteta. Na tom prvom sastanku utvrdili smo neke svoje politike i ciljeve, šta je važno za sve u BiH, definisali smo uspostavu radnih grupa, zakonskih rješenja i slično. Nažalost, pojavila se pandemija i onda su ti prioriteti i vladama entiteta i Savjetu ministara postavljeni na nekim drugim osnovama. Naravno, entitetima je bilo mnogo teže, jer imaju mnogo više problema kada su u pitanju i zdravstveni sektor i privreda. Oni su svoje aktivnosti fokusirali u jednom pravcu, a Savjet ministara u nekom drugom, tako da smo prioritete koje smo definisali u 2020. godini ostavili postrani, ali smo dobro sarađivali u ključnim temama, a to je prije svega podrška zdravstvenom sektoru. Mislim da smo od prvog do posljednjeg sastanka pokazali spremnost da sarađujemo i da smo tamo gdje god nije postojala saradnja imali probleme. Mislim da smo odgovorili blagovremeno na prve pojave pandemije i da smo stvorili adekvatan prostor zdravstvenom sektoru. Entiteti su se bavili operativnom podrškom privredi i zdravstvenom sektoru, a Savjet ministara se brinuo o nekoliko ključnih stvari, poput zaštite zdravstvenog sektora i nekontrolisanog unošenja kovida u BiH na samom početku krize. Za to smo morali donijeti neke teške i nepopularne mjere, poput zatvaranja granica. Poslije toga smo pregovarali s finansijskim institucijama o brzoj podršci BiH, dogovorili smo oko 700 miliona evra podrške, da bi na kraju bilo vrlo važno da otvorimo “zelene koridore” za snabdijevanje da BiH nesmetano dovozi robu i sirovine, a da se iz BiH mogu nesmetano izvoziti i roba i sirovine.

NN: Šta je s kandidatskim statusom i ko koči put BiH u EU?

TEGELTIJA: Mislim da nema ozbiljnih kočničara u BiH. I pored toga što se u opštem istraživanju javnog mnjenja smanjila podrška ideji da BiH treba da ide u EU, i dalje dominantan broj građana smatra da je put BiH u EU naše najbolje spoljnopolitičko opredjeljenje.

Mislim da svi oni koji vrše vlast u BiH ne spadaju u skeptike prema EU i da podržavaju evropski put, što je rezultiralo time da smo u 2020. napravili nekoliko vrlo važnih iskoraka u procesu pridruživanja. Ti naši iskoraci doveli su do toga da komesari EU ne postavljaju više pitanje kandidatskog statusa, već govore o realnim rokovima kada bi BiH trebalo da dobije status, a to je prva polovina ove godine.

Pred nama je nekoliko otvorenih pitanja koje treba da usaglasimo. Mislim da o njima možemo postići konsenzus i da je vrlo važno da to uradimo i da dobijemo kandidatski status. Možda je najteže otvoreno pitanje koje se pred nama nalazi Zakon o VSTV-u, jer postoje suprotstavljeni stavovi šta je najvažnije raditi kada je u pitanju reforma pravosuđa. Svi se slažu da je neophodno reformisati pravosuđe koje je u BiH reformisao neko drugi, a ne domaće vlasti. Međutim, većina smatra da za to nije ključan Zakon o VSTV-u, već da ima drugih zakonskih rješenja. Nažalost, stav EU je da je to Zakon o VSTV-u i mislim da će on biti najveća prepreka za dobijanje kandidatskog statusa.

NN: Kako ocjenjujete ukupne odnose u BiH?

TEGELTIJA: Savjet ministara sam zamišljao kao mjesto operativnog donošenja odluka koje će biti u funkciji građana i privrede BiH, da ćemo političke teme, ipak, ostaviti u parlamentu i liderima političkih partija, da mora postojati jedno mjesto konsenzusa, kompromisa te da se to mjesto zove Savjet ministara. Uspjeli smo jedno vrijeme da držimo to, ali nažalost, kako su se približavali lokalni izbori, pa izbori i u nekim drugim zemljama, onda su počela da se javljaju neka druga očekivanja.

Mislim da su lokalni izbori, nečiji uspjesi ili neuspjesi, uzburkali atmosferu u čitavoj BiH, počele su da se daju teške izjave, da se govori o temama koje zaista nisu važne za građane BiH, a nekim drugima su naglo porasla očekivanja zbog izbora u drugim zemljama. U BiH nema novih tema, dosad nisu postojale; to je uvijek pitanje stepena za ili protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma, slovo ili duh Dejtonskog sporazuma i samo je pitanje koliko smo spremni oko toga da se objedinimo i da radimo one stvari koje su važne za građane, a da političke teme rješavamo na izborima i pred izbore, gdje se formiraju većine koje su spreman da sprovode te politike. Kada bi neko sa strane gledao stanje u BiH, on bi se jako uplašio, ali mi koji živimo ovdje, građani, dobro razumijemo da te političke tenzije ne mogu proizvesti ozbiljne reakcije javnosti u BiH.

NN: Šta bi u BiH trebalo da se desi da bi nama svima u 2021. godini bilo bolje?

TEGELTIJA: Mi u BiH u 2021. godini moramo da radimo više, da budemo odgovorniji, moramo izvršavati svoje obaveze s malo više snage i odgovornosti nego što smo to radili u prethodnom periodu.

Da bi BiH bilo bolje u ovoj godini, moramo prvo riješiti problem kovida, što znači da moramo pomoći zdravstvenom sektoru, a poslije toga biće neophodno pronaći način da se pomogne realnom sektoru i da se BiH u drugoj polovini 2021. vrati na pozitivne stope privrednog rasta, koje će biti i veće nego što su bile u trenutku kada smo ušli u ovu krizu koja nas dobro drma.

Rekonstrukcija

NN: Na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma BiH 11. januara je rekonstrukcija Vijeća ministara BiH.

TEGELTIJA: Uvijek je dobra stvar da opozicija traži opoziv i to nas tjera da mislimo šta radimo. Ono što nije dobro u BiH je da se često dešava da kod nekih stvari, pitanja, nemate jasnu poziciju, jer se desilo nekoliko puta da je politička partija koja ima najviše mandata u poziciji glasala u skladu sa stavovima opozicije, mijenjajući dogovor i pokazujući da postoji rezervna pozicija, a to je ono što otvara mogućnost da neki zahtjevi opozicije dobiju podršku. U opoziciji sjede ljudi koji su do juče sjedili u Savjetu ministara i jako su pogođeni činjenicom da ne rade taj posao. U principu su oni najveći kritičari. Poslije lokalnih izbora sve svoje neuspjehe i frustracije želite prebaciti na nekog drugog i onda vam je za to kriv Savjet ministara. Nemam ništa protiv da se preispituje rad Savjeta ministara.

/Nezavisne/

NA JUGU KIŠA, A NA PLANINAMA SUSNJEŽICA I SNIJEG

0

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti promjenljivo do umjereno oblačno, na jugu sa kišom, a na planinama mjestimično sa susnježicom i snijegom.

Jutro je umjereno do pretežno oblačno sa mjestimičnom maglom po kotlinama i slabom kišom na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Najviša dnevna temperatura vazduha biće od tri do devet, na sjeveru i jugu oko 12, a na planinama oko nula stepeni Celzijusovih.

Vjetar slab sjeverni i sjeverozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha izmjerena u 7.00 časova: Han Pijesak minus jedan, Banjaluka, Zenica, Mrkonjić Grad, Sokolac, Kalinovik i Šipovo nula, Doboj, Gacko i Drinić jedan, Prijedor, Tuzla, Rudo i Ribnik dva, Sarajevo, Višegrad, Foča i Srebrenica tri, Bijeljina, Mostar i Novi Grad četiri, Bileća pet, Trebinje sedam, te Neum devet stepeni Celzijusovih.

/SRNA/

Novi jači zemljotres u Hrvatskoj, osjetio se u Banjaluci

0

Novi zemljotres na području centralne Hrvatske osjetio se nešto prije 8 sati. Seizmološka služba Hrvatske objavila je da je jačina zemljotresa, koji se desio u 7,49 sati, bila 4,2 stepena po Rihteru. Epicentar je bio kod Petrinje.

Ovaj potres se osjetio i u Banjaluci i okolnim gradovima.

/Nezavisne/

1...846847848...4.582Stranica 847 of 4.582