Olujno nevrijeme koje je pogodilo Budvu odnijelo je bronzanu statuu Balerine, zaštitni znak tog grada.
Balerina je bila na stijeni ka plaži Mogren.
Član Savjeta mjesne zajednice Stari grad Luka Vučković kazao je u izjavi za podgoričke Vijesti da su obavijestili Opštinu, kako bi nadležne službe odmah nakon što se more smiri, reagovali i pronašli statutu balerine.
Skulptura je djelo beogradskog vajara Gradimira Aleksića.
Stanovnici Budve kažu da ne pamte da se ovako nešto dogodilo.
Veliki talasi oštetili su vodovodnu cijev na Kamenovu zbog čega veći dio Budve jutros je bez vode.
More je sinoć prodrlo u Stari grad, a talas je praktično došao do hotela Mogren.
Voda je prodrla u veliki broj lokala u Starom gradu, a veći dio grada je ostao i bez struje.
U Republici Srpskoj danas je počela isplata dječijeg dodatka za decembar za 14.297 djece ili 9.756 korisnika-roditelja, a za isplatu ovog prava obezbijeđeno je 990.118 KM, najaveno je iz Јavnog fonda za dječiju zaštitu.
– Menadžment Јavnog fonda za dječiju zaštitu postarao se da prije predstojećih novogodišnjih i božićnih praznika počne redovna isplata prava na dodatak na djecu, prava na materinski dodatak, prava na pomoć za opremu novorođenčeta, prava na pronatalitetnu naknadu za trećerođeno i četvrtorođeno dijete i prava na naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju za decembar – navedeno je u saopštenju.
Iz Fonda su istakli da su korisnicima u ovoj godini sva prava iz Zakona o dječijoj zaštiti redovno isplaćivana početkom mjeseca za prethodni mjesec.
Materinskim dodatkom za decembar obuhvaćeno je 5.460 porodilja, a za isplatu je izdvojeno 2.211.300 KM.
Sutra počinje i isplata prava na pronatalitetnu naknadu za trećerođeno i četvrtorođeno dijete, koje je ostvarilo 97 porodilja za 85 trećerođene i 17 četvrtorođeno dijete, dok je za isplatu ovog prava obezbijeđeno 58.650 KM.
Za isplatu prava na pomoć za opremu novorođenčeta izdvojeno je 150.500 KM za 595 porodilja, odnosno 602 novorođenčeta.
Ovog mjeseca nastavlja se i sa isplatom prava iz dječje zaštite naknada roditelju-njegovatelju ili njegovatelju, a za isplatu je obezbijeđeno 49.612 KM za 441 korisnika.
Do danas je za decembar isplaćeno i 5.437.529 KM po osnovu prava za refundaciju naknade plate za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva.
U Republici Srpskoj neradni dani su Nova godina, 1. i 2. januar, kao i Dan Republike Srpske, 9. januar, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.
Neradni dani određeni su Zakonom o praznicima Republike Srpske, Zakonom o Danu Republike Srpske i odlukom o načinu obilježavanja i praznovanja Dana Republike Srpske.
U dane praznika ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.
U Republici Srpskoj 6. i 7. januara, na Badnji dan i Božić, vjernici pravoslavne vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeni izostanak sa radnog mjesta, ističe se u saopštenju.
Na sajtu Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske objavljen je Kalendar republičkih i vjerskih praznika za 2021. godinu.
Na ovaj način, građani Srpske su informisani o predstojećim praznicima u narednoj godini a o svakom pojedinačnom prazniku, resorno ministarstvo će objavljivati saopštenje za javnost, dodaje se u saopštenju.
Tri godine BiH se pokušava izboriti s migrantskom krizom. I nakon tri godine realnost izgleda ovako: novca ima jer nas financira Europska unija, ali domaće vlasti ne mogu ili ne žele osigurati efikasnu koordinaciju u upravljanju migracijama.
Trenutni prikaz kako je BiH podjelila teret migrantske krize:
Vidljivo je, a i poznato od ranije, na teritoriju RS ne mogu. Tako su USK i KS podnijeli najveći teret.
I dalje je najveća koncentracija ilegalnih ulazaka na istočnoj granici. Kadra u Graničnoj policiji i dalje nedostaje, granice porozne, i migranti bez većih problema ulaze u BiH.
FRANKA VICAN, glasnogovornica Granične policije BiH
Upravo na istočnom djelu naše granice iz smjera Srbije i Crne gore. Od početka godine pripadnici Granične policije odvratili su 12 tisuća osoba od nezakonitog pokušaja prelaska državne granice.
Hladno vrijeme izazvalo je najveću humanitarnu krizu na području USK.
Migranata je tamo skoro 4000. U TK se ne zadržavaju dugo. U studenom ih je pristiglo tek 186. Na području HNK se nalaze oni od ranije samo u prihvatnom centru Salakovac kapaciteta 290.
Za KS zna se koliko ih je smješteno u Ušivku i Blažuju, a u imigracijskom centru u Istočnom Sarajevu kapacitet je 150. Koliko je njih na ulicama i privatnim smještajima nitko ne zna.
MIRZA HADŽIABDIĆ, načelnik Odjela za odnose sa javnošću MUP-a KS
Na području KS u kapmovima Ušivak i blažuj je 4000 migranata. U ovom trenutku prema našim procjenama negdje oko 300 migranata proteklih dana s područja USK došlo u KS.
Na sceni trenutno prepucavanja lokalnih i državnih vlasti. Ministar sigurnosti naše zemlje ne daje ohrabrujuće prognoze kada bi ozbiljno mogli početi da se rješavaju nastali problemi. Kratko nam je kazao da se urgentna pitanja rješavaju ovih dana.
SELMO CIKOTIĆ, ministar sigurnosti BiH
Kad riješimo ove akutne probleme očekujem da se ovom problemu pristupi na jedan organiziran način i da se nađu političke organizacije i sve druge formule da se teret migrantske krize distibuira na cijelom prostoru BiH.
ŠUHRET FAZLIĆ, gradonačelnik Bihaća
To je jedan salonski humanizam koji se prakticira, a mi se moramo nositi s problemima i imamo ljude o kojima trebamo voditi računa. Evo vam primjer službe za strance većina ovih migranata koji se sada nalaze na Lipi oni su u ilegalnom statusu, po zakonu o strancima oni bi trebali biti uhićeni i smješteni u ekstradicoijski pritvor i izručeni zemlji porijekla.
Sve se moglo rješiti, jer bar u ovom slučaju novac nije bio problem.
Procjene su da je u ove tri godine samo od EU donirano 85 milijuna eura, te 10 milijuna humanitarne pomoći. EU je najavila i novi paket pomoći od 25 milijuna eura. Tko će kontrolirati raspodjelu?
PETER VAN DER AUWERAERT, odlazeći šef misije IOM-a u BiH
Kako se troši novac to odlučuju EU, Vijeće ministara, Ministarstvo sigurnosti, IOM i ostali partneri. IOM novac troši prema proračunu koji je dogovoren, neki dio novca ide za humanitarnu pomoć kao upravljanje centra u Blažuju, to je EU, neki dio novca za kupovinu opreme službi za poslove sa strancima i graničnoj policiji.
Preciznih analiza o utrošku nema. Iz ministartva sigurnosti kažu da se sredstva izdvajaju iz proračuna, a novac od EU ide ka međunarodnim organizacijama. Oni su imali tek jednu donaciju iz Češke od milijun eura za nabavku opreme za nadzor granice.
Poslanici parlamentarne većine u Skupštini Crne Gore usvojili su izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti kojim se, kako je saopšteno, odnosi između crkava, vjerskih zajednica i države čine pravednim i stavlja tačka na sukobe koje je do sada važeći Zakon proizveo.
Prethodno su usvojeni amandmani Građanskog pokreta URA u kojima se navodi da je vjerska zajednica, odnosno dio vjerske zajednice čiji je vjerski centar u inostranstvu, koja nije upisana u Jedinstvenu evidenciju, dužna da djeluje u okviru jedinstvenog pravnog poretka Crne Gore.
Iz te partije su rekli da se ovim amadmanom obezbjeđuje da sve vjerske zajednice poštuju crnogorske zakone, suverenitet i teritorijalni integritet, ali i djeluju u okviru jedinstvenog pravnog poretka Crne Gore.
Drugi amandman se odnosio na član 36 koji se mijenja i glasi “Kontrolu zakonitosti namjenskog trošenja sredstava vjerske zajednice iz državnog budžeta i budžeta lokalne samouprave vrše nadležni organi, u skladu sa zakonom”.
Cilj tog amandmana, kako su pojasnili iz URA, jeste da se uvede princip transparentnog trošenja i kontrole sredstava koje se iz budžeta namjenski daju vjerskim zajednicama.
Poslanici opozicije nisu prisustvovali sjednici, a iz Demokratske partije socijalista su poručili da su sve večerašnje odluke Skupštine nelegitimne i nevažeće.
Poslanik te partije Duško Marković rekao je na konferenciji za novinare da je na sceni skandalozno, neprihvatljivo i protivustavno ponašanju većine, i da nije nije izvršena zakonita verifikacija poslaničkog mandata URA.
On je najavio da će DPS podnijeti prijave i procedure prema sudskim organima koji će odlučiti o ovakvom ponašanju većine, i pozvao međunarodnu zajednicu “da odgovorno sagledaju ovakvo ponašanje većine i da sa opozicijom pokušaju da obezbijede vladavinu prava i poštovanje političkog sistema”.
Skupština Crne Gore izmjene zakona usvojila je noćas u dva sata.
Na području Petrinje, koju su juče pogodila tri jaka i više slabijih zemljotresa, i noćas je bilo nekoliko manjih potresa.
“Nije prošla baš najbolje noć, bilo je još nekoliko potresa koje smo osjetili u Petrinji, noćas i jutros”, rekao je gradonačelnik Petrinje za Hrvatski radio.
Jutros oko 7 sati potres snage 2,5 stepeni po Rihteru pogodio je Petrinju, epicentar je prema EMSC bio na dubini od 1 kilometra, 21 kilometar od Siska i 43 kilometara od Zagreba.
U 1.19 stanovnici su osetili nešto jači potres jačine 3 stepena po Rihteru, sa epicentrom na dubini od 2 kilometara, 15 kilometara od Siska.
Oštećene kuće, najviše krovovi i dimnjaci, ali i brojne pukotine na privrednim i stambenim objektima, posledice su potresa koji su juče ujutro pogodili Sisak, Petrinju i druga naselja u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Na području Petrinje juče u 6.28 sati zabiležen je snažan potres jačine 5 stepeni po Rihteru. Naknadno su u 7.49 i 7.51 registrovana još dva potresa od 4.7 i 4.1 po Rihteru, s epicentrom 5 kilometara jugoistočno od Petrinje.
Nije bilo ljudskih žrtava, ali je pričinjena materijalna šteta.
Instruktor ronjenja, veliki humanitarac Vladimir Vujasinović Miko (46) iz Laktaša poginuo je nakon što se okliznuo i pao sa stijene visoke oko 15 metara u kanjonu rječice Cvrcka u Živinicama kod Kneževa, potvrđeno je “Glasu Srpske”.
Vujasinović, koji je bio i pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) MUP-a Srpske, u nedjelju je istraživao kanjon Cvrcke. Vodio je ekipu da bi prošli i snimili kanjon sa zimskim motivima, prolazeći kroz njega i penjući se liticama.
Izvor blizak istrazi je pojasnio da je do nesreće došlo kada se, dok se penjao, okliznuo sa stijene i pao sa visine od oko 15 metara. Njegove kolege i ronioci uz pomoć pripadnika SAJ-a, učinili su sve da bi pokušali da mu spasu život, ali, nažalost, Vujasinović je podlegao.
– Nakon što je pao bio je živ i pozvao je kolege u pomoć. Ta povreda u početku nije izgledala kobno, ali je ubrzo izgubio svijest. Kada su ga iznijeli nakon nekoliko časova iz kanjona, ljekari su mogli samo konstatovati smrt – kazao je izvor blizak istrazi.
Vujasinovićevi poznanici kažu da je on bio veliki humanitarac koji je učestvovao u akcijama spasavanja brojnih života u Srpskoj i šire. Bio je osnivač Ronilačkog kluba (RK) “Gnjurac” u Laktašima, u kojem je radio kao instruktor ronjenja, a bio je ronilac u RK “Buk”, kao i član Gorske službe spasavanja (GSS) i često je nagrađivan za humanitarna djela.
Inače, u slobodno vrijeme bavio se sportskom disciplinom “kanjoning”, odnosno istraživanjem kanjona rijeka.
Predsjednik RK “Buk” Borislav Trninić kazao je da je Vujasinović bio prava “ljudska gromada”.
– Njegov odlazak je naš veliki gubitak. Bio je vrsan planinar, sportista, džudista… ma ne znam ni na kojem je polju sve bio uspješan. Prije svega bio je veliki čovjek i prijatelj – rekao je Trninić.
Policijska uprava Banjaluka, navodeći inicijale, saopštila je da se nesreća desila u nedjelju.
– Prijavljeno je da se V. V. prilikom planinarenja, okliznuo i pao sa stijene te preminuo od povreda – saopšteno je iz policije.
Ministar unutrašnjih poslova Srpske Dragan Lukač kazao je da je Vujasinović bio svestran i izuzetan sportista, džudista i alpinista.
– Bio je pripadnik SAJ-a u vrijeme dok sam bio komandant. Učestvovao je u mnogim akcijama spasavanja. Kao hrabar policajac je pomagao ljudima u različitim situacijama – rekao je Lukač.
OPROŠTAJ
Brojni prijatelji opraštali su se juče na društvenim mrežama od prerano nastradalog Vladimira Vujasinovića.
– Posljednji pozdrav prijatelju, drugu, bratu i osnivaču našeg kluba Vladimiru Vujasinoviću. Hvala ti za sve što si napravio za nas, ostaćeš u najljepšem sjećanju. Vidimo se na boljem mjestu. Ovaj dan posvećujemo tebi i ronićemo opet, sigurno. Tvoji članovi – napisali su članovi RK “Gnjurac”. Na “Fejsbuk” stranici RK “Panteri” iz Bijeljine napisali su: “Posljednji pozdrav velikom čovjeku i roniocu”.
Jedan od najboljih bosanskohercegovačkih atletičara Osman Junuzović preminuo je iznenada u ponedjeljak naveče, potvrdio je to njegov brat Asmir.
Vijest o smrti mladog bh. atletičara pogodila je njegove brojne sportske kolege koji su u nevjerici zbog preranog odlaska 27-godišnjeg atletičara iz Doboj Istoka, prenosi Klix.ba.
Junuzović je na uličnim trkama osvajao medalje te sakupljao novac kako bi kupio sebi sportsku opremu. Nedugo nakon toga i medijskih napisa potpisao je i sponzorski ugovor, čime je osigurao mjesečnu stipendiju i opremu, a u karijeri je osvojio brojne titule sa svojim klubom.
Bio je trećeplasirani na prvim Evropskim igrama u Bakuu 2015. (3.000 metara s preponama), prvak Balkana na 3.000 metara s preponama, šampion BiH na 3.000 metara, 3.000 metara s preponama, 5.000 metara, 8.000 metara u krosu i 10.000 metara na stazi te pobjednik brojnih trka u BiH i regionu.
Kako nezvanično saznaje Klix.ba, preminuo je usljed iznenadnog zatajenja srca.
