SAD i EU najavljuju partnerstvo u rješavanju problema u BiH i na Balkanu

0

Dolazeća administracija u SAD, koja na dužnost stupa 20. januara, i EU izrazili su želju da sarađuju na zapadnom Balkanu, ali ta saradnja još nema definisanu formu niti usaglašene politike. Najveći izazov za uspjeh evro-američke politike u BiH i regionu će biti mogućnost ili nemogućnost da načelne i deklarativne ciljeve usaglase i koordinišu, a onda i sprovedu u praksi bez međusobnog takmičenja i rivalstava u personalnoj ili političkoj orijentaciji.

Razlog što još nema konkretnih detalja u vezi s planovima u narednom periodu leži u činjenici da je u SAD na vlasti i dalje administracija koju predvodi Donald Tramp, pa se evropski saveznici i dalje ustručavaju pokretati konkretne akcije u želji da ispoštuju formalnu primopredaju vlasti, a nova administracija, osim značajne, ali ipak i dalje deklarativne podrške novoizabranog predsjednika SAD Džoa Bajdena BiH u čestitki povodom 25 godina Dejtona, još se nije počela detaljnije baviti našim regionom.

Osim toga, zemlje članice EU više nemaju jedinstvenu politiku prema zapadnom Balkanu, osim formalno deklarisane politike otvorenih vrata za članstvo u EU. To se pokazalo, između ostalog, i činjenicom da zemlje članice nisu uspjele da usaglase zaključke u vezi s početkom pregovora o članstvu Sjeverne Makedonije i Albanije.

U službi za odnose s javnošću Evropske komisije su za “Nezavisne” rekli da je za EU uska koordinacija i partnerstvo sa SAD od esencijalne važnosti na zapadnom Balkanu, posebno, kako ističu, u dijalogu između Beograda i Prištine, za koji napominju da je to proces koji vodi EU. Ukazali su nam na zaključke Savjeta EU za spoljne poslove o želji EU da se ostvari strateška saradnja u brojnim regionima svijeta, uključujući i region zapadnog Balkana.

“Gdje god to bude moguće, našu saradnju trebalo bi proširiti i uključiti sve demokratije koje dijele naše mišljenje. EU je spremna da nastavi saradnju u svim područjima”, saopšteno je nakon sjednice.

U SAD su brojni instituti i uticajni pojedinci iznijeli svoje prijedloge, a većina ih se slaže da Dejton treba ili ukinuti ili nadograditi. Osnovni razlog za jaču američku politiku u regionu bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da bude suzbijanje kineskog i ruskog uticaja u regionu. S obzirom na to da je ukidanje Dejtonskog sporazuma nerealno, jer o tome ne postoji unutrašnja saglasnost, većina konkretnih planova koje su objavili fokusira se na njegovu modifikaciju, koja bi dala jednaka prava svim građanima i pojednostavila funkcionisanje institucija.

Grad Dejton je prije dva dana objavio zaključke i preporuke njihove konferencije posvećene 25. godišnjici Dejtonskog sporazuma, u kojima se pozivaju na Bajdenovu poruku povodom ove godišnjice, u kojoj je izrazio spremnost da radi na promociji pravde, pomirenja i funkcionalne i multietničke BiH te da posao nije završen. U svojim zaključcima predlažu stratešku saradnju SAD i EU na odbrani liberalnih demokratija širom svijeta te naglašavaju da oslonac u EU u toj saradnji treba da bude Njemačka kao najvažnija zemlja u EU.

“Njemačka vlada očekuje američku inicijativu na zapadnom Balkanu, uključujući i u BiH, pod Bajdenovom administracijom. Ovo daje novoizabranom predsjedniku i njegovom timu temelj za novi pristup zasnovan na autentičnoj saradnji”, kažu oni.

U osam zaključaka fokusiraju se na zaštitu teritorijalnog integriteta BiH, borbu protiv korumpiranih političkih elita i pojednostavljenje administrativnog sistema. Smatraju da bi trebalo pomoći ljudima u BiH da se lakše i efikasnije bore za svoje interese, a vjeruju da OHR treba ojačati kako bi pomogao da se ove politike ostvare.

Mat Džozef, organizator konferencije i odbornik u Dejtonu, za “Nezavisne” kaže da od Bajdenove politike prema BiH očekuje da pomogne da se poboljša život običnih građana.

“Trebalo bi da se fokusira na to da pomogne istraživanje i procesuiranje predmeta korupcije, smanjenje birokratije, jačanje participacije građana BiH u vlasti, kao i da svi imaju zadovoljene osnovne potrebe. Dok budemo nastojali da počistimo korupciju kod nas u SAD, trebalo bi da pomognemo i vama da vi počistite svoju”, rekao je.

Kurt Basuener, analitičar Centra za demokratizaciju politike i dobar poznavalac regiona, kaže za “Nezavisne” da je greška dosadašnjeg pristupa EU i SAD bila pretpostavka da lokalni političari zaista žele da se BiH priključi EU. On smatra da bi OHR trebalo da dobije jaču ulogu kako bi pomogao da se stvari pomjere s mrtve tačke.

“Mislim da SAD s novom Bajdenovom administracijom mogu katalizirati taj proces”, smatra on.

/Nezavisne/

ZA VIKEND SUSNJEŽICA I SNIJEG

0

U većini krajeva u Republici Srpskoj za vikend će padati susnježica i snijeg, a prestanak padavina očekuje se u nedjelju do kraja dana, podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U toku noći na subotu usljed pada temperature, kiša prelazi u susnježicu i snijeg, te će doći do formiranja snježnog pokrivača.

Sutra ujutro biće oblačno sa padavinama, dok se uveče očekuje smanjenje intenziteta padavina koje će se ponegdje zadržati i tokom noći na nedjelju.

Tokom dana će i dalje biti sa snijegom u većini predjela, na jugu sa kišom, dok se uveče očekuje smanjenje intenziteta padavina koje će se ponegdje zadržati i tokom noći na nedjelju.

Vjetar će biti slab do umjeren sjeverni, a na jugu slaba bura.

Jutarnja temperatura vazduha biće od minus jedan do tri, na planinama oko minus četiri, a najviša dnevna od nula do pet, na jugu do sedam, a na planinama od minus tri stepena Celzijusova.

U nedjelju, 27. decembra, ujutru će i dalje biti oblačno uz slabe padavine, na planinama i u višim predjelima uz provejavanje susnježice i snijega.

Do kraja dana očekuje se da će padavine postepeno slabiti, a potom i prestati.

Jutarnja temperatura vazduha biće od minus četiri do jedan stepen, na planinama oko minus šest stepeni, a najviša dnevna od minus jedan do tri stepena, na jugu do sedam, na planinama od minus tri stepena Celzijusovih.

U ponedjeljak, 28. decembra, će tokom noći i jutra biti oblačno u većini krajeva, na jugu i jugozapadu sa kišom koja se ledi pri tlu, lokalno uz maglu oko rijeka i po kotlinama.

Tokom dana će biti oblačno uz kišu u većini predjela osim krajnjeg sjeveroistoka.

Jutarnja temperatura vazduha biće od minus jedan do tri, na jugu do šest stepeni, a najviša dnevna od tri do osam, na planinama od jedan stepen, na jugu oko 10 stepeni Celzijusovih.

U utorak, 29. decembra, ujutru će biti pretežno vedro u većini predjela, na krajnjem jugu oblačno sa kišom, a tokom dana promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu sa kišom, u višim predjelima jugozapada moguć je snijeg.

Jutarnja temperatura vazduha biće od minus jedan do četiri, na sjeveru do šest stepeni Celzijusovih, a najviša dnevna biće od tri do osam, na planinama od jedan stepen, na krajnjem sjeveroistoku i jugu i do 13 stepeni Celzijusovih.

/SRNA/

Šeranić: Vakcine protiv koronavirusa u martu ili aprilu

0

Prve vakcine protiv koronavirusa u BiH očekujemo u prvom kvartalu 2021. godine, tačnije martu ili aprilu, i mi smo ispunili sve obaveze da te vakcine dobijemo. Sada trebamo samo čekati povratnu informaciju od strane kolega iz Međunarodnog mehanizma za vakcinaciju i imunizaciju, kazao je za BHRT ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske redovno je u komunikaciji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i postoji ustaljena mreža komunikacija, rekao je ministar govoreći o novom soju virusa korona.

“Ono što trenutno imamo informacije je da se dešavaju određene mutacije na samom virusu, što nije neuobičajeno, ali važno je da imamo podatke da simptomatologija samog virusa u smislu oboljenja nije dramatičnija nego što je bila, podaci o vakcinama govore da će one djelovati na novi soj”.

U suštini mi imamo manji broj lica koja su zaražena na dnevnom nivou, ali isto tako imamo i opadajući trend lica koja su u bolnicama, kazao je Šeranić.

“Ta jedna stabilizacija situacije je dobar pokazatelj, ali i dalje smatramo epidemiološki da je situacija nepovoljna i da svi trebamo i dalje pratiti one mjere koje su na snazi.”

Kada govorimo o novim mjerama, mi ih uvodimo i predlažemo prema podacima kojima raspolažemo kazao je Šeranić odgovarajući na pitanje o mogućem uvođenju novih mjera.

“Mi pratimo i situaciju na terenu i situaciju u društvu. Kada govorimo o nosiocima pasoša BiH njih svakako moramo pustiti da uđu u državu. Druge države su uvodile izolaciju za svoje državljane, 10 do 15 dana kada se vraćaju u svoje zemlje. Ako bi se mi odlučili na takav korak to bi podrazumijevalo da bi inspekcija, tj. oni koji su dužni za izdavanje takvih rješenja morali da se prebace na granicu, i to svi. A te kapacitete nemamo. Smanjila bi se mogućnost unutrašnje kontrole.”

/BHRT/

Tegeltija: Loš politički pokušaj SDA da prebaci odgovornost na Savjet ministara

0

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija istakao je da Savjet ministara na čijem je čelu, zajedno i u saradnji sa svoja dva zamjenika, te u dogovoru sa Delegacijom EU i onima koji su zaduženi za migracije, donio i ispoštovao sve tražene odluke koje se odnose na problem migrantske krize u BiH.

“Usvojili smo Informaciju sa Planom mjera za efikasno upravljanje migrantskom krizom u BiH i donijeli odluku o uspostavljanju radne grupe za izradu strategije u oblasti migracija i azila i Akcionog plana za period 2021- 2025. godinu. Takođe, Savjet ministara nije usvojio odluku o uspostavljanju privremenog centra za smještaj migranata u naselju Ciljuge, na području opštine Živinice jer su protiv te odluke glasali ministri iz reda bošnjačkog naroda”, naveo je Tegeltija.

U pregovorima sa gradskom vlašću u Bihaću o rješavanja pravnih pitanja u vezi sa davanjem na korištenje lokacije “Lipa” Službi za poslove sa strancima za uspostavljanje privremenog prihvatnog centra, napominje Tegeltija, bilo je zaduženo Ministarstvo bezbjednosti.

“Takođe, Ministarstvo bezbjednosti, a ne predsjedavajući Savjeta ministara kako se to želi prikazati, učestvovalo je, u saradnji sa Gradom Bihaćem, Vladom Unsko-sanskog kantona, Službom za poslove sa strancima, Međunarodnom organizacijom za migracije i drugim nadležnim institucijama, agencijama i organizacijama u definisanju i potpisivanju memoranduma o saradnji kojim se uređuju načini saradnje i pružanja međusobne pomoći s ciljem uspostavljanja centra `Lipa'”, istakao je Tegeltija.

Iz gore navedenih razloga, predsjedavajući Savjeta ministara je naglasio da čvrsto odbacuje navode Stranke demokratske akcije /SDA/ o tome da Savjet ministara na čijem je čelu nije učinio ništa u vezi sa rješavanjem migrantske krize u BiH, saopšteno je iz kabineta predsjedvajućeg Savjeta ministara.

Reagujući na saopštenje SDA u vezi sa migrantskom krizom, Tegeltija je ocijenio da je to loš politički pokušaj prebacivanja odgovornosti na Savjet ministara i njega lično.

“Očekujem da oni koji su se dogovarali o tim pitanjima te dogovore i ispoštuju, te prestanu da prebacuju odgovornost na druge koji nisu ni učestvovali u dogovorima”, poručio je predsjedavajući Savjeta ministara.

/SRNA/

Proslava Božića u porodici Kanjski (VIDEO)

0

Vjernici koji vrijeme računaju po gregorijanskom kalendaru proslavljaju danas Božić, najradosniji hrišćanski praznik.

Ekipa RTRS posjetila je petočlanu porodicu Kanjski iz Prnjavora koja se tradicionalno svake godine priprema za Božić, sa velikom radošću.

Božić je za njih i za njihovu porodicu praznik zajedništva gdje sa svima dijele sreću.

/RTRS/

Čarli Čaplin – simbol kinematografije

0

Engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin /1889-1977/, jedan od pionira kinematografije i najvećih umjetnika u istoriji filma, umro je na današnji dan 1977. godine.

Čaplin je u SAD otišao 1910. godine i počeo karijeru u filmskim burleskama, ali se brzo osamostalio i stekao svjetsku slavu originalnim likom sentimentalnog klovna – skitnice.

Njegov izvorni humanizam, izgrađen u vrijeme teške mladosti i izražen u liku dobroćudne skitnice Čarlija, učinio je da svima postane jasna snaga filmskog govora i njegova moć u afirmaciji univerzalnih ljudskih vrijednosti.

Mada nikad nije propovijedao radikalizam bilo kojeg oblika, Čaplinov filmski opus bio je dovoljan razlog da ga godinama progoni šef FBI-ja Edgar Huver, a, u vrijeme antikomunističke histerije u SAD, Čarli je postao žrtva američkog republikanskog senatora Džozefa Makartija, pa je 1952. godine emigrirao u Švajcarsku, gdje je i umro.

Čarli Čaplin snimio je 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. godine dodijeljen mu je “Oskar” za životno djelo.

Neki od njegovih filmova su: “Idila u polju”, “Pasji život”, “Mirna ulica”, “Hodočasnik”, “Dječak”, “Potjera za zlatom”, “Cirkus”, “Svjetlosti velegrada”, “Moderna vremena”, “Veliki diktator”, “Gospodin Verdu”, “Јedan kralj u Njujorku”, “Svjetlosti pozornice” i “Grofica iz Hong Konga”.

“Veliki diktator” predstavlja mračnu satiru o nacističkom vođi Adolfu Hitleru koja je dospjela i do samog Berlina. Hitler je pokušao da odgleda film do kraja, ali je bijesan napustio projekciju.

Čarli Čaplin je simbol filma 20. vijeka i kinematografije uopšte.

/TANJUG/RTRS/

Prnjavor: Dobri ljudi Srđanu ispunili najveću želju

0

Najveća želja osmogodišnjeg Srđana Daničića iz prnjavorskog sela Šarinci, da ima sobu u kojoj će sanjati dječačke snove, ispunjena je zahvaljujući humanistima koji su mjesecima vrijedno radili kako bi dječak i njegova majka Branka dobili topli dom u kojem će njihov život biti obojen nijansama radosti.

Ovu malu porodicu život nikada nije mazio, a gubitak oca i supruga, koji je prije dvije godine poginuo u saobraćajnoj nesreći, najveća je muka koja ih je zadesila. Majka Branka Vrhovac ostala je sama sa svojim jedincem, boreći se kako zna i umije da ga othrani i izvede na pravi put. Preživljavajući dan za danom od poneke dnevnice koju zaradi, nije bila u mogućnosti da završi gradnju porodične kuće koju je započela sa suprugom Željkom. Kako bi Srđanova kuća postala sigurno utočište, Prnjavorčani plemenitog srca pokrenuli su humanitarnu akciju “Za Srđanovu kuću” kojoj su se odazvali mnogi dobrotvori sakupivši 38.000 maraka.

Inicijator ove akcije koja je dirnula mnoga srca Slaviša Malešević, rodom iz susjednog sela Vršani, koji živi i radi u Švajcarskoj, rekao je za “Glas Srpske” da je još ostalo da se uradi fasada na kući, te da će i to biti završeno čim vremenski uslovi dozvole.

– Odziv na ovu akciju je bio sjajan. Cijela bivša Jugoslavija stala je uz nas i sakupili smo oko 38.000 maraka. Moj kolega Stefan Kostrešević odradio je vrhunski posao ovdje u Prnjavoru, tako da imamo na šta biti ponosni. Srđanov osmijeh i zadovoljstvo na licu nemaju cijenu i to nam je najveća nagrada za sve što smo uradili – ispričao je Malešević.

Dodao je da je plan da novac koji je preostao oroče na Srđanovo ime, da ima kada napuni 18 godina.

– Ova akcija je pokazala da humanost ne poznaje granice, niti nacionalnu pripadnost. Dirnuti riječima malog Srđana da mu je želja da ima svoju sobu i krov nad glavom, mnogi su me zvali i pomogli koliko su mogli – rekao je Malešević zahvalivši svima koji su na bilo koji način doprinijeli da ova priča dobije srećan epilog.

A sreću ne skriva ni Branka koja kaže da će njoj i njenom jedincu od sada sve krenuti nabolje.

– Nismo imali nijedno kupatilo, a sada imamo dva. Ja nisam mogla sama, a zahvaljujući plemenitim ljudima, prije svega Slaviši i Stefanu, mom sinu je ispunjena najveća želja. Nemam riječi kojima bih mogla da zahvalim svima koji su nam pomogli – kazala je Branka.

Poljoprivreda

S obzirom na to da Branka i Srđan žive uglavnom od poljoprivrede, humanisti su se pobrinuli da imaju bolje uslove i za to. Naime, izgradili su im štalu u kojoj uzgajaju krave, svinje i kokoši.

– Srđan je toliko ponosan i srećan kada priča o svojim životinjama. Takvi dječaci mogu samo biti primjer svima – rekao je Slaviša Malešević.

/Glas Srpske/

Na putevima Srpske deset presretača

0

Učesnike u saobraćaju u Republici Srpskoj od danas će Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ kontrolisati koristeći deset neobilježenih službenih vozila – presretača, s ciljem unapređenja bezbjednosti u saobraćaju na putevima i smanjenja broja poginulih u saobraćajnim nesrećama.

Iz MUP-a Republike Srpske saopšteno je da je najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda za 11 mjeseci ove godine upravo nepropisna i neprilagođena brzina sa udjelom od gotovo 17 odsto.

– Učešće nepropisne i neprilagođene brzine još je zastupljenije kod saobraćajnih nesreća sa poginulim licima, na šta ukazuje i podatak da je kao uzrok identifikovana u 39 ili 46,4 odsto od ukupno 84 nesreće sa poginulim licima – naveli su iz MUP-a.

U saopštenju se ističe da su u presretače ugrađeni savremeni mobilni radarski sistemi za mjerenje brzine kretanja motornih vozila, poput sistema “Ekin” koji rade na principu mjerenja brzine kretanja u pokretu i stacionarnom modu, te imaju mogućnost detekcije brzine vozila u pet saobraćajnih traka.

– Evidentirani podaci su kriptovani i zaštićeni od zloupotrebe, a brzina se detektuje automatski, istovremeno u dolaznom i odlaznom smjeru. Evidentirani prekršaj ima dvije fotografije sa podacima prekršaja prekoračenja propisane brzine i video-zapis od 12 sekundi”, navodi se u saopštenju.

Ovaj sistem automatski detektuje i registarske tablice, što omogućava povezivanje sa evidencijama registrovanih vozila, prebivališta, potraga, ali i registrom novčanih kazni i prekršajnom evidencijom i operativnim evidencijama MUP-a.

– Osnovni cilj MUP-a jeste da radom presretača na terenu bude smanjen broj poginulih u saobraćajnim nesrećama, s obzirom na to da je nepropisna i neprilagođena brzina najčešći uzrok nezgoda sa posljedicama po lica – ističu u MUP-u.

MUP apeluje da svi učesnici u saobraćaju poštuju propise i ograničenja brzine kretanja, te da ne ugroze svoj i živote drugih učesnika u saobraćaju.

/SRNA/

1...859860861...4.583Stranica 860 of 4.583