Srbija pomaže građane i privredu sa šest milijardi evra

0

Ministar finansija Srbije Siniša Mali rekao je danas da će ukupna pomoć države privredi i građanima od početka krize izazvane virusom korona iznositi više od 700 milijardi dinara, odnosno više od šest milijardi evra.

Mali je naveo da je to oko 12,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, te ukazao da je budžet za 2021. godinu koncipiran u okviru toga.

On je rekao za RTS da su u budžetu za narednu godinu planirana i izdvajanja za kapitalne javne investicije od 330 milijardi dinara /oko 3,35 milijardi evra/.

Mali je istakao da se pokazalo da, kada država ulaže u auto-puteve, željeznicu, industrijske parkove, mostove, time podstiče i privatne investicije.

On je podsjetio da će od 1. januara povećanje plate od pet odsto dobiti medicinski radnici, a zaposleni u javnom sektoru 3,5 odsto, dok ostalih 1,5 odsto od 1. aprila.

Mali je potvrdio da će vojnici, osim toga, dobiti dodatno povećanje do 10 odsto, a da će 1. januara sljedeće godine penzije biti veće za 5,9 odsto, a minimalna cijena rada za 6,6 odsto.

Poslanici Skupštine Srbije sutra bi trebalo da počnu raspravu o republičkom budžetu za narednu godinu.

/Srna/

U Brčkom ponovo rade škole i ugostiteljski objekti

0

Sve osnovne i srednje škole u distriktu Brčko i ugostiteljski objekti od ponovo rade.

Prema naredbi Štaba za zaštitu i spasavanje, ugostiteljski objekti, sportske kladionice, kockarnice i drugi oblici organizovanja igara na sreću, teretane, fitnes-centri i škole sporta od danas mogu da rade do 19.00 časova.

Do 19.00 časova dozvoljene su i rekreativne aktivnosti u zatvorenom prostoru, kao i javni prevoz putnika u gradsko-prigradskom saobraćaju.

Štab je zadužio Inspektorat da pojačano kontroliše poštovanje mjera i naredbi da bi se spriječilo širenje zaraze virusa korona.

Na snazi ostaje policijski čas od 22.00 časa do 5.00 časova.

/RTRS/

Poznata imena članova DNS-a koji su napustili stranku u Banjaluci

0

Devet članova Predsjedništva Gradskog odbora DNS-a Banjaluka istupilo je iz ove stranke.

Saopštenje o istupanju iz stranke potpisali su Bojan Pećanac, Nikola Knežević, Ljubo Ninković, Novo Grujić, Dejan Lolić, Aleksandar Rađenović, Novak Radumilo, Zoran Babić i Vladislav Babić.

U saopštenju se navodi da su iz Predsjedništva Gradskog odbora DNS-a ranije izašle Maja Jovanović i Božana Jokić, da je Ognjen Tadić izbačen, dok je Marko Aćić smijenjen.

Na sjednici Predsjedništva Gradskog odbora DNS-a, osim odluke o istupanju iz stranke, analizirani su rezultati izbora u Banjaluci, te je zaključeno da je u uslovima nevjerovatne opstrukcije dijela rukovodstva stranke ostvaren dobar izborni rezultat.

“Da predsjednik stranke usred izborne kampanje nije pozivao građane da glasaju za kandidate opozicije, poništavajući tako svoje odluke, ali i jednoglasnu odluku Predsjedništva DNS-a Banjaluka, taj rezultat bi bio i bolji”, naveli su iz Gradskog odbora DNS-a.

U saopštenju se dodaje da je jedinstven slučaj u političkoj praksi da predsjednik jedne stranke poziva da se glasa za kandidate drugih stranaka, a ne za stranku čiji je predsjednik.

“Sa pritiscima i paušalnim ocjenama nastavilo se i poslije izbora, baš kao i sa praksom devalvacije svega što su ljudi u gradskom odboru radili i uradili i prije kampanje i u toku kampanje”, tvrde bivši članovi DNS-a Banjaluka.

U toku samo nekoliko nedjelja, ističe se u saopštenju, DNS se odrekao svojih politika i koalicionih partnera, a ostao je bez poslanika, velikog broja odbornika i postao politička grupacija koja treba da služi partikularnim interesima.

“To je negacija unutarstranačke demokratije koja je temelj DNS-a i jedina garancija da ćemo u našoj Republici živjeti onako kako sami biramo”, smatraju članovi koji su istupili iz DNS-a Banjaluka.

/Srna/

Mitić: Neophodno da Srbija donese zakon o vojnoj neutralnosti

0

Predsjednik Centra za strateške alternative Aleksandar Mitić ocijenio je da je neophodno da Srbija donese zakon o vojnoj nautralnosti kojim bi se ta odluka zacementirala jer su dva preostala ključna srpska nacionalna pitanja – Kosmet i Republika Srpska direktno povezana sa članstvom u NATO.

– To znači da se pitanje rješavanja statusa Kosova i potencijalno redefinisanje odnosa u BiH prvenstveno u strateškom smislu, vidi kao odvraćanje uticaja Rusije i Kine. Sigurno je da bi eventualno članstvo Srbije u Alijansi direktno uticalo na članstvo BiH tako da je pitanje vojne neutralnosti Srbije i Republike Srpske organski povezano – rekao je on.

Prema njegovim riječima, upravo zbog toga je značajno to što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila deklaraciju o vojnoj neutralnosti, “jer tamo, za razliku od Srbije, postoji direktan pritisak za dublje integracije”.

Mitić je ukazao da je danas podrška građana Srbije pristupanju NATO sa 27 odsto pala na samo tri odsto, ali da bi i uprkos tome trebalo donijeti zakon, jer Alijansa i dalje finansira konferencije kojima pokazuju da su njihova vrata za Srbiju otvorena.

– Sve to podseća na situaciju od pre deset godina kada su 200 javnih ličnosti, intelektualaca, potpisali peticiju za referendum o /ne/ ulasku u NATO. Srećan sam što sam bio jedan od potpisnika i koordinatora te peticije koju su potpisali i Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit Amfilohije, Mihajlo Đurić, Emir Kusturica, Milorad Ekmečić, Dobrica Ćosić, Matija Bećković, Vojislav Koštunica, Momo Kapor – rekao je on za Sputnjik.

Mitić je naveo da su mnogi tada izašli sa kritikom zašto se uopšte priča o toj temi, da bi se, zahvaljujući Vikiliksu, saznalo da je baš u to vrijeme američki ambasador Meri Vorlik objavila depešu čiji je naziv bio “Čekati 10 godina i onda gurati”, što, kako je objasnio znači “čekati deceniju nakon bombardovanja i onda gurati Srbiju ka NATO”.

/Srna/

Danas žrijeb kvalifikacionih grupa za SP u Kataru

0

Žrijeb kvalifikacionih grupa za fudbalski Mundijal u Kataru 2022. godine biće održani danas u 18 sati u Cirihu.

Srbija će na žrijebu biti u drugom šeširu sa selekcijama Švajcarske, Velsa, Poljske, Švedske, Austrije, Ukrajine, Turske, Slovačke i Rumunije.

Prvi šešir čine Belgija, Francuska, Engleske, Portugal, Španija, Italija, Hrvatska, Danska, Njemačka i Holandija.

U trećem su Rusija, Mađarska, Irska, Češka, Norveška, Sjeverna Irska, Island, Škotska, Grčka i Finska, a u četvrtom BiH, Slovenija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Bugarska, Izrael, Bjelorusija, Gruzija i Luksemburg.

Peti šešir čine Јermenija, Kipar, Farska Ostrva, Azerbejdžan, Estonija, Kosovo, Kazahstan, Litvanija, Letonija i Andora, dok su u posljednjem Malta, Moldavija, Lihtenštajn, Gibraltar i San Marino.

Plasman na Svjetsko prvenstvo izboriće 13 selekcija iz Evrope.

Kvalifikacije će imati 10 grupa, a direktan plasman na svjetski šampionat ostvariće samo pobjednici.

Priliku da se plasiraju na završnicu imaće i drugoplasirane ekipe iz grupa, koje će zajedno s još dva nacionalna tima iz Lige nacija igrati baraž.

Tih 12 reprezentacija će biti podijeljeno u tri plej-of grupe po četiri, koje će se igrati po nokaut sistemu. Tri pobjednika će nastupiti u Kataru.

Kvalifikacije će startovati u martu sljedeće godine.

/Tanjug/RTRS/

Korona povećala prodaju meda

0

Loši vremenski uslovi i slaba ispaša doveli su do izuzetno malih prinosa meda ove godine, a potražnja za pčelinjim proizvodima povećana je zbog pandemije virusa korona.

Predsjednik Društva pčelara “Banjaluka” Damir Barašin rekao je da je blaga zima bez snijega loše uticala na pčele, koje su, umjesto da miruju, već u februaru počele aktivno da izlaze iz košnica.

– Nakon toplog perioda došlo je do zahlađenja krajem marta i početkom aprila. Zbog obilnih kiša u maju biljke nisu medile pa je ispaša bila loša, što se direktno odrazilo na ukupan prinos meda. Jun je takođe bio hladan i kišovit, tako da ni stabilizacija vremenskih prilika tokom ostalih ljetnih mjeseci nije popravila prinose. Prethodna godila je bila loša, a za ovu se može reći da je katastrofalna – kaže Barašin.

Dodao je da se cijene nekoliko posljednjih godina nisu mijenjale i kreću se od 15 do 20 KM, zavisno od vrste meda.

– U Hercegovini kilogram meda doseže cijenu i do 20 KM, a kod nas cijena godinama stagnira i nije bilo velikih oscilacija. Povremeno se dešavalo da med poskupi za marku najviše – istakao je Barašin.

S druge strane, potražnja za medom porasla je zbog aktuelne epidemiološke situacije, a Banjalučani su se u strahu od novog virusa okrenuli prirodi pa imunitet žele da ojačaju uz pomoć pčelinjih proizvoda. Tražene su sve vrste pčelinjih proizvoda, a u ponudi su najčešće tri vrste meda.

– Najviše se proizvodi kestenov, livadski i bagremov med, ali ove godine je ispaša potpuno podbacila, tako da su proizvedene minimalne količine meda koje se odlično prodaju – rekao je Barašin.

Što je tiče subvencija kazao je da su pčelari uglavnom zadovoljni podrškom koju dobijaju od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske.

– Zadovoljni smo iznosom subvencija, koje su veće nego prethodne godine. Jedino na šta imamo primjedbu jeste dinamika isplata subvencija. Resorno ministarstvo vodi računa o pčelarstvu kao grani poljoprivrede, a iz godine u godinu rastu i sredstva koje za ovu granu izdvaja većina lokalnih zajednica pa tako i Gradska uprava Banjaluka – naglasio je Barašin.

Sajmovi

Pandemija uzrokovana virusom korona uticala je i na ovogodišnje pčelarske manifestacije. Većina sajmova je otkazana, a tek poneki je održan i to u manjim mjestima, gdje su epidemiološki uslovi to dozvoljavali.

– Zabrana okupljanja i ograničenja koja je uveo krizni štab nisu u većoj mjeri uticali na pčelare, jer su skromni prinosi i nestašica meda glavni problem – kazao je Damir Barašin.

/Glas Srpske/

Edin Atić jedan od junaka pobjede Igokee nad Borcem u ABA ligi: Presudili skok, agresivnost i timski duh

0

Sjajna blokada Edina Atića u posljednjoj sekundi utakmice donijela je pobjedu Igokei nad Borcem (73:71), u devetom kolu ABA lige.

Iako je taj potez obilježio utakmicu Atić skromno govori da je pobjeda ostvarena timski te da su svi dali svoj maksimum u izuzetno teškoj utakmici protiv debitanta u regionalnom takmičenju.

– Dobro smo se namučili da dođemo do pobjede, jer nismo bili u ritmu zbog činjenice da smo u novembru odigrali smo dvije utakmice. Uz to, tokom kvalifikacija četiri igrača bila su odsutna pa ostatak nije mogao da trenira pet na pet da bismo potom imali samo tri-četiri dana da se spremimo za Borac. Bilo je zaista teško protiv žilave ekipe iz Čačka koja se nije predavala nijednog momenta, ali na kraju smo se izvukli. Presudila je naša agresivnost u odbrani, dobar skok i timski duh. Moju blokadu će spominjati kao ključnu, ali je ne vidim kao takvu jer je svaki dobar potez tokom utakmice bio ključan – istakao je Atić.

Utakmica sa Borcem bila je prva od osam koje ih očekuje tokom decembra, a prvi naredni ispit je već u srijedu protiv FMP-a u Laktašima.

– Čeka nas NBA ritam igranja utakmica, ali svi se radujemo tome. Teško nam je bilo kada smo samo trenirali i nismo igrali mečeve, tako da nas ovo raduje i spremni ćemo dočekati naredna iskušenja. Prva utakmica je bila najteža jer smo dugo pauzirali, ali vjerujem da ćemo brzo ući u pravi ritam jer se odlično poznajemo, znamo kako igramo i dišemo pošto smo već pet mjeseci zajedno. Imamo dovoljno veliki roster da izdržimo sve što nas očekuje. Malo nas je poremetila povreda Dalibora Ilića koji je bitan član ekipe i vjerujem da će se što prije oporaviti – rekao je Atić.

Bila je ovo peta pobjeda Igokee u ABA ligi ove sezone gdje ima još dva poraza, ali i dvije odgođene utakmice.

– Sezona je za sada odlična, imamo finu ekipu koja može mnogo toga da napravi i na nama je da nastavimo tako. Pet pobjeda u sedam utakmica ABA lige je odličan rezultat, imamo trijumf i poraz u Ligi šampiona gdje nas čekaju dvije utakmice sa Hapoelom na našem terenu. Ukoliko bismo dobili oba meča, osigurali bismo prolazak dalje što bi bio posebno dobar uspjeh – naglasio je Atić.

/Glas Srpske/

Selo u Italiji nudi kuće za jedan evro

0

Ukoliko ste maštali da se preselite u neko živopisno mjesto, u Italiji na primjer, u jednom srednjovjekovnom italijanskom selu smještenom na vrh brežuljka, možete kupiti kuću za jedan evro.

Živopisno selo se zove Kastropinjano i smješteno je na jugu Italije u oblasti Molize blizu Jadranskog mora, 200 kilometara jugoistočno od Rima. Cijene kuća su nevjerovatno niske, a mogu se naći i one koje koštaju samo jedan evro.

Kao i u svim prethodnim slučajevima, ideja je da se ponovo nasele ruralni krajevi Italije koji se već decenijama bore protiv depopulacije.

Namjera nije samo da se organizuje akcija, već i da budući vlasnici pronađu dom koji je idealan za njih i u skladu sa njihovim potrebama i željama.

“Pozivamo sve koji žele da kupe kuću u Kastopinjanu da pošalju mejl i izlože detaljan plan šta namjeravaju sa kućom. Da li žele da ona postane njihov novi dom ili žele da je pretvore u prostor za smještaj turista, poslovni objekat ili nešto drugo. Takođe, potrebno je da navedu da li imaju neke posebne zahtjeve, kao što je, na primjer, prilagođen prilaz za ljude u invalidskim kolicima. Selo je malo i automobilom se vrlo teško prolazi kroz njegove uske uličice”, navodi gradonačelnik Nikola Skapilati u razgovoru za Si-En-En.

Dodaje se da je Kastopiljani malo mirno selo u kome postoji samo jedan restoran, jedan kafić, apoteka i nekoliko apartmana za smještaj turista.

U selu ima preko 100 naupuštenih kuća i gradonačelnik želi da podstakne dugoročan razvoj i rast. “Ne želimo da dođe do invazije kupaca. Nudimo samo mir, tišinu, čistu prirodu, svjež vazduh, divan pogled i fantastičnu hranu. Idealno za odmor od svakodnevnog stresa”, dodaj Skapilati.

Trenutno u selu živi oko 900 stanovnika, a tridesetih godina prošlog vijeka ih je bilo i više od 2.500. Međutim, 60 odsto stanovnika je starije od 70 godina. Većina porodica se poslije Drugog svjetskog rata odselila u veće gradove.

Međutim, svi zainteresovani moraju imati u vidu da će kuću možda kupiti za jedan evro, ali moraju da uplate i garanciju od 2.000 evra kojom se obavezuju da će kuću potpuno renoviraju u naredne tri godine. Garancija se poslije obnove nekretnine vraća.

Skapilati procjenjuje da će prosječno troškovi renoviranja iznositi oko 30 do 40.000 evra jer se kuće nalaze u prilično lošem stanju. Svi zainteresovani mogu da se obrate direktno gradonačelniku Kastropinjana.

(RTS)