Saradnja Republike Srpske i Srbije je sve vidljivija golim okom i nema nijednog razloga za sumnju. I jedna i druga su usmjerene ka miru i saradnji u regionu, što će se moći čuti tokom predstojeće manifestacije “Dani Srpske u Srbiji”, koja se pokazala kao pun pogodak.

Poručio je to za “Glas Srpske” šef Predstavništva Republike Srpske u Srbiji Mlađen Cicović, posjetivši da se ta manifestacija organizuje od 2013. godine, ali će ove godine biti u drugačijem formatu zbog pandemije.

Srpska će biti predstavljena kroz šest kolažnih emisija, počevši od 9. oktobra, koje će biti emitovane na više od 30 TV programa, a u kojima će gosti biti visoki republički zvaničnici i predstavnici s obje strane Drine te promovisani potencijali Srpske u privredi, turizmu, kulturi, sa osvrtom na političku, ekonomsku i svaku drugu saradnju dvije zemlje.

– Tom manifestacijom dajemo još jedan pozitivan impuls ukupnoj saradnji i jačanju naših odnosa. Odlučili smo da zbog virusa korona ne prekidamo manifestaciju, već da je realizujemo u TV formatu. Predstavićemo sve što smo radili i najaviti nove projekte na kojima će raditi dvije vlade, vidjeće se kako sarađuju gradovi i opštine, a kroz sve emisije će se vidjeti i prirodne ljepote Srpske. Pričaćemo i o očuvanju nacionalnog identiteta, kulture, tradicije, jezika, ćirilice. Radimo sve što možemo da Srpsku približimo Srbiji – kaže Cicović.

GLAS: Kako ocjenjujete trenutnu saradnju Srpske i Srbije?

CICOVIĆ: Odnosi su oduvijek bili dobri, ali nikad nisu bili bolji nego sada. Mnogi infrastrukturni projekti se vide, od mosta između Bratunca i Ljubovije, novog povezivanja autoputem i novog mosta na Rači. Nema grada ni opštine gdje nije urađen neki projekat novcem iz Srbije. Naši putni pravci su susreću, ne mimoilaze se. Prosto, saradnja je sve bolja i o tome ćemo pričati kroz emisije. Srbija nam je pomogla i u ovoj pandemiji, a naš zadatak je da jačamo saradnju, posebno u uspostavljanju kulture sjećanja i da uz sve to vodimo računa o doprinosu regionalnom prosperitetu.

GLAS: Zajednički se obilježavaju važni istorijski datumi, a posljednja u nizu je proslava Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave. Šta to govori?

CICOVIĆ: To je najvažnije. Taj nivo saradnje na projektima i programima koji su usmjereni na očuvanje nacionalnog identiteta, uspostavljanja kulture sjećanja je garant i da ćemo na ekonomskom i svim drugim poljima zajedno raditi.

GLAS: Pojedini u BiH, ipak, ne vide tako tu saradnju. Srbiju često i optužuju da ne poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH?

CICOVIĆ: Imajući u vidu snagu i poziciju Srbije, da je motor razvoja u regionu, nikada se iz Srbije, posebno od predsjednika Aleksandra Vučića, nije čula nijedna izjava koja nije u interesu svih naroda na ovom prostoru. I Srpska i Srbija su za regionalne projekte. To je potvrđeno i u razgovoru o “mini Šengenu”, koji je sada na sceni. Iz Srpske i Srbije nikada nije bilo nijednog poteza koji bi davao za pravo nekome da tako reaguje, kao što to često imamo iz Sarajeva. Srpska ne treba da se obazire na to, doduše treba da na pravi način informiše o onome što radi, da to nije na štetu Bošnjaka ni Hrvata u BiH i da sve što radimo jeste davanje doprinosa u izgradnji BiH, koja je definisana Dejtonskim sporazumom i da moramo da se vratimo u ustavne okvire, jer je tu budućnost. Što prije odustanemo od pokušaja majorizacije i nametanja volje drugima, a rješenja budu donesena konsenzusom, kako je i definisano Ustavom, biće nam bolje.

Dejton

GLAS: Srbija je među garantima Dejtonskog sporazuma, a u novembru se navršava četvrt vijeka od njegovog potpisivanja. Koja je Vaša poruka?

CICOVIĆ: Na sceni danas imamo nešto što nije dobro ni za koga u BiH. Stalni su pritisci za izmjene Dejtonskog sporazuma, nameće se njegov duh, a ne slovo. Moramo se vratiti Dejtonu, priči o projektima i programima koji jačaju ekonomsku suverenost i budućnost svih naroda, a ka tome ćemo brže ići onda kada razumijemo da je najvažnija stvar u jednoj zemlji poštovanje Ustava.

/Glas Srpske/

Građani Republike Srpske imaju mogućnost da ovog mjeseca do kraja decembra promijene izabranog doktora porodične medicine, pedijatra ili ginekologa na jednostavan način – bez navođenja razloga promjene, rečeno je Srni u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Iz FZO podsjećaju građane da bi, ukoliko iz bilo kojeg razloga žele da promijene izabranog doktora, najbolje bilo da to urade u takozvanom redovnom periodu za promjenu ljekara, jer je procedura mnogo jednostavnija.

– Potrebno je popuniti odgovarajuće obrasce kod novoizabranog doktora i ovjeriti ih u Fondu i pri tome nije potrebno navoditi razloge promjene porodičnog doktora, pedijatra ili ginekologa, što je inače potrebno navesti ako se doktor mijenja mimo ovog perioda – pojašavaju u FZO.

Kako se naglašava, i građani koji se još nisu registrovali u tim porodične medicine, trebalo bi da to urade u ovom periodu, do kraja godine.

U FZO navode da je izuzetno značajno da se izbor ili promjena doktora izvrši do kraja godine, odnosno prije potpisivanja ugovora između Fonda i domova zdravlja za narednu godinu, jer od broja registrovanih lica zavisi i koliko će koji dom zdravlja dobiti sredstava za zdravstvenu zaštitu koju pružaju građanima.

– Kod novoizabranog doktora osiguranici mogu da odlaze na preglede od početka naredne godine, izuzev ako novi doktor radi u istoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je zaposlen i prethodni ljekar, tada nije potrebno čekati narednu godinu – napominju u FZO.

Doktora je moguće promijeniti i mimo za to predviđenog perioda, istuču u FZO, ali samo u određenim okolnostima i tada je procedura komplikovanija, odnosno neophodno je navesti opravdan razlog promjene u skladu sa pravilnikom koji reguliše ovu oblast, na primjer usljed promjene mjesta prebivališta, odsustva izabranog doktora u dužem periodu i drugog.

Iz FZO podsjećaju da građani mogu da izaberu porodičnog doktora, ginekologa ili pedijatra, u onim zdravstvenim ustanovama, javnim i privatnim, koje sa Fondom imaju potpisan ugovor.

/Srna/

Preporuke epidemiologa da u studentskim sobama u Republici Srpskoj borave najviše dva studenta nemoguće je ispoštovati, tvrde rukovodioci tih ustanova, jer bi u tom slučaju stotine mladića i djevojaka ostalo na ulici.

Institut za javno zdravstvo RS objavio je juče preporuke za studentske domove kako bi se smanjilo prenošenje virusa korona u tim ustanovama. Osim što su na ulasku u paviljone obavezni dozatori sa sredstvom za dezinfekciju, nošenje maski i mjerenje temperature, preporuka je da u jednoj sobi maksimalan broj studenata bude dva, s tim da distanca među krevetima treba da bude dva metra.

– Nije dozvoljen ulazak drugih studenata u sobe, kao ni zadržavanje na hodnicima. Preporučuje se da što manji broj studenata u isto vrijeme boravi u čitaonici i da boravak bude što je moguće kraći – naveli su u Institutu i dodali da treba rigorozno kontrolisati ulazak posjetilaca. Preporučuje se i redovno čišćenje i dezinfikovanje studentskih soba, kao i ostalih prostorija u centrima. S obzirom na to da je ishrana studenata u domovima organizovana kroz rad restorana, za te objekte važe preporuke koje se odnose na rad ugostiteljskih objekata i restorana.

Epidemiolog u Institutu Jelena Đaković Dević pozvala je studente da aktivnosti prilagode trenutnoj epidemiološkoj situaciji.

– Studentski domovi kao kolektivni smještaj nose poseban rizik širenja infekcije, zbog čega boravak u njima zahtijeva posebnu disciplinu studenata i zaposlenih – rekla je Devićeva.

Rukovodioci studentskih centara ističu da preduzimaju sve mjere da zaštite zdravlje studenata i zaposlenih, ali da pojedine preporuke nije moguće potpuno ispoštovati.

– Nemoguće je da u sobama budu samo dva studenta, u tom slučaju više od 500 studenata morali bismo vratiti kućama. Nemoguće je i da spriječimo prelaske studenata iz sobe u sobu i u tom slučaju ključna je odgovornost svakog pojedinca – kazao je direktor Studentskog centra “Nikola Tesla” u Banjaluci Dragoslav Topić.

Bez krova nad glavom ostalo bi i stotine studenata u Palama ukoliko bi ova mjera bila striktno ispoštovana.

– Suština svega je da stanari studentskog centra budu svjesni opasnosti i ponašaju se odgovorno i za sada smo zadovoljni situacijom u domu. Jedan broj soba su trokrevetne i tu ne možemo ništa učiniti. Sobe su površine oko 20 kvadrata, svaka ima svoje kupatilo, tako da ponegdje imamo i po tri studenta. Ukoliko bismo smanjili taj broj, neki bi ostali na ulici – rekao je za “Glas Srpske” direktor Studentskog centra “Pale” Damjan Škipina.

Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjaluci Nikola Bulović pozvao je studente koji su smješteni u domovima da poštuju preporučene mjere Instituta.

– Nošenje maski i održavanje distance je najmanje što može svako od nas. Niko od nas ne može biti policajac koji će pratiti kuda se studenti kreću, tako da je odgovornost pojedinaca najvažnija – poručio je Bulović.

Zaraženi

U Institutu za javno zdravstvo RS epidemiološku situaciju u Srpskoj ocjenjuju nepovoljnom i dodaju da je za 24 časa “kovid 19” potvrđen kod 63 od 428 testiranih osoba. Od posljedica infekcije preminule su četiri osobe starije životne dobi iz Doboja, Modriče, Prnjavora i Banjaluke.

/Glas Srpske/