Kod nekih se pojavljuju alergije na izvesne lijekove, pojedini imaju pridružene hronične bolesti, pa pri propisivanju terapije treba biti oprezan. Sa promenom protokola, mijenjao se i način liječenja. Sada se u terapije sve više uključuju antivirusni lijekovi, koje do sada nismo imali piše RTS.
Kod nekih se pojavljuju alergije na izvijesne lijekove, pojedini imaju pridružene hronične bolesti, pa pri propisivanju terapije treba biti oprezan. Sa promenom protokola, menjao se i način liječenja. Sada se u terapije sve više uključuju antivirusni lijekovi, koje do sada nismo imali.
– Ranije se davala antikoagulantna terapija svim ljudima koji su pozitivni, sada se to promijenilo. Kod ljudi koji nemaju upalu pluća, koji nemaju pridružene bolesti i poremećaj koagulacije, dubokovenske tromboze od ranije, njima se ne daje i to je stav hematologa. Pacijenti koji su ranije liječeni tom terapijom sada su dobro i nemaju razloga za brigu. Pacijenti koji su sada pozitivni mogu da budu srećni, jer je protokol sve bolji i bolji”, objašnjava doktor Stefan Tubin iz kovid ambulante Doma zdravlja “Stari grad”.
Danima su u kovid ambulantama gužve. Više od polovine pregledanih i testiranih je pozitivno. Ljekari tvrde da najveći broj pacijenata ima simptome slične onima koje izaziva omikron, ali da zbog toga ne treba previše brinuti.
– Ukoliko imaju zapušen nos, koriste se dekongestivi, ukoliko imaju temperaturu, skida se antipireticima, ukoliko imaju glavobolju i bolove u zglobovima, koriste se analgetici. Kod ljudi za koje procijenimo da mogu da razviju težu kliničku sliku, uključujemo antivirusne lijekove koji su dostupni u ovoj ambulanti – navodi doktorka Snežana Kalabić iz kovid ambulante Doma zdravlja “Savski venac”.
Sve veći broj onih koji dolaze na pregled već pije antibiotike
Antibiotici uglavnom ne bi trebalo da budu terapija pacijentima koji su zaraženi omikronom. Mogu se davati osobama sa upalom pluća i povećanim brojem leukocita, a to procenjuje isključivo ljekar. Ne bi trebalo da bolno grlo ili kijavica budu povod za uzimanje antibiotika, ali je danas, tvrde ljekari, sve veći broj onih koji dolaze na pregled i navode da ga već uzimaju.
– Većina njih dolazi kada su već počeli da piju neku antibiotsku terapiju, a kako neko u kući već ima antibiotik, to je drugo pitanje – ističe doktorka Kalabić.
Na svoju ruku mogu se uzimati vitamini, čajevi sa medom, voće, povrće i što više vode. Sa ovim se slažu i u Institutu za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu.
– Antibiotici nikako ne idu kod ove infekcije, sem ako su povećani leukociti i to granulaciti. Treba piti tri litra tečnosti: od limunade, ceđenih sokova, vode, čajevi, ali ne svi – kaže profesorka Ljiljana Gojković Bukarica iz Instituta za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Nekada i hrana bude lijek
Profesorka dodaje da se omikron ne mora uvek lečiti lekovima. Nekada je i hrana lijek, kaže, dodajući da na to često zaboravljamo.
– Idealna je kokošija supa zato što je vruća, isparava, a u sebi ima povrće i sve elektrolite – naglašava profesorka Gojković Bukarica.
Građani ne bi trebalo da brinu zbog toga što su nekada od kovida liječeni lekovima koji se danas sve manje primjenjuju. Promjenjen je protokol, pa i terapije, ali svako je liječen na pravi način.
Antibiotike ne treba uzimati ako ih ne propišu ljekari, koji se prema ovom virusu uglavnom odnose kao prema virusu gripa, ali oprezno, jer svaki pacijent je priča za sebe.
srpskainfa
