Položaj Srba u Hrvatskoj u prethodnih pet godina nije unaprijeđen, već je i pogoršan u nizu aspekata, navodi se u dokumentu koji je pročitan na kraju treće Velike skupštine Srpskog nacionalnog vijeća /SNV/, koja je održana večeras u Zagrebu.
U izjavi se ukazuje da se položaj Srba nije bitnije promijenio od održavanja druge Velike skupštine SNV-a 2013. godine, te da je prethodnih pet godina obilježilo sporost, odlaganje, pa i zanemarivanje u ostvarivanju prava za šta su odgovorne institucije Hrvatske.
“Zbog toga položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen nego je u nizu aspekata i unazađen. To posebno važi za nivo tolerancije i cijelog seta prava koja su se počela ostvarivati u vrijeme ulaska Hrvatske u EU”, navodi se u dokumentu.
U dokumentu se dodaje da su obnovljena prava nerijetko predmet novih osporavanja, dok se nastoji narušiti i položaj garantovan međunarodnim sporazumima, kao što je Erdutski sporazum, Pismo namjere, Ustav, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i posebni zakoni.
“Zato nam predstoji borba za neostvarena prava i za očuvanje onih koja su ostvarena. To bismo trebali da dijelimo sa svim demokratskim organizacijama, jer je to ujedno i borba za demokratsku Hrvatsku”, navodi se u izjavi sa Velike skupštine SNV-a.
U izjavi je nabrojano 13 tačaka na koje će biti stavljen fokus u narednom četvorogodišnjem periodu, među kojima su borba za toleranciju i nediskriminaciju, kao i portiv govora mržnje.
Osim toga, fokus će biti stavljen na omogućavanje nesmetanog povratka izbjeglica, kojih je u Srbiji registrovano još 19.000, zatim na zaštitu prava na obnovu u ratu razorenih i uništenih kuća, na stambeno zbrinjavanje za one koji su ostali bez stanarskih prava, te na imovinu i penziono pravo.
Jeda od tačaka tiče se i utvrđivanja sudbine nestalih i ubijenih Srba, njihove identifikacije i obilježavanje mjesta stradanja.
SNV traži od predstavnika vlasti u Hrvatskoj da ispune obećanje koje su dali u više navrata, a tiče se suđenja za ratne zločine počinjenje nad Srbima za vrijeme rata, posebno tokom vojnih akcija “Bljesak” i “Oluja”.
U centru pažnje treba da bude i razvoj povratničkih sredina, obnova komunalne i socijalne infrastrukture, što su pretpostavke ravnopravnosti i normalnog života Srba.
U izjavi se konstatuje da su Srbi i sada nedovoljno zastupljeni u državnim i javnim službama u Hrvatskoj, zbog čega se očekuje i traži od Vlade i ostalih nadležnih institucija da zaustve taj trend.
Očekuje se, takođe, dosljedno sprovođenje garantovanih prava na jezik, pismo i obrazovanje pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj, kao i nesmetana upotreba jezika i pisma.
U dokumentu se navodi da medijske institucije srpske zajednice u Hrvatskoj treba da budu višestruko unaprijeđene, kao i da treba da se nastavi obnova kultrne baštine, kako crkvene, tako i svjetovne, a posebno one koja podsjeća na genocid počinjen nad Srbima u NDH.
U izjavi se konstatuje da dosadašnja praksa ostvarivanja biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina, posebno Srba, nije bila u skladu sa Ustavom, jer se narušava tajnost biračkog postupka i sprovodi segregacija na biračkim mjestima.
Očekuje se da budu doneseni propisi koji će omogućiti slobodno ostvarivanje tog prava.
Ističe se da Srbima treba da bude vraćeno pravo na istoriju, kao dio nacionalne istorije Hrvatske, te da to treba da bude vidljivo u obrazovanju, medijima, politici i muzejima.
U izjavi se traži da institucije srpske zajednice, posebno SNV i Zajedničko vijeće opština, dobiju status manjinskih samouprava.
Osim toga, naglašava se da je za SNV i sve druge organizacije Srba u Hrvatskoj od ogromne važnosti trajno unapređivanje odnosa između Hrvatske i Srbije, kao i evropska integracija zemalja sa prostora bivše Jugoslavije, a posebno Srbije.
Očekuje se da će Vlada Hrvatske i državne institucije aktivno sarađivati na realizaciji ciljeva iz izjave sa SNV-om, izabranim predstavnicima Srba i njihovim organizacijama.
(Srna, foto Tanjug)
