Đurić: Brojčano smo mali, ali smo hrabri i slobodoljubivi

0
910

U manastiru Banjska nadomak Zvečana, održana je ponoćna vaskršnja Liturgija, kojoj je prisustvovalo više stotina vernika, a koju je predvodio iguman Danilo.

Vaskršnjoj liturgiji prisustvovao je i direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije Marko Đurić, te gradonnačelnici opština na Kosovu i Metohiji sa većinskim srpskim stanovništvom, predsednici opština na KiM i najviši predstavnici Srpske liste.

Na početku liturgije upriličen je i vatromet, dok je tokom nje pročitana i vaskršnja poslanica patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja.

Na kraju Liturgije vjernici, koji su postili svih sedam nedjelja, koliko traje najstroži i najduži post, ili posljednju – čistu sedmicu su se pričestili.

Đurić je u izjavi novinarima poručio da će Srbija uvijek biti uz svoj narod na Kosovu i Metohiji.

“Mi Srbi smo jedan brojčano mali, ali hrabar i slobodoljubiv narod i opstaćemo i ostaćemo ovde na KiM i znaćemo kao Srbija da zaštitimo naš narod na Kosovu i Metohiji, jer se ovde na KiM već više od 1.000 godina gradi identitet celog srpskog naroda. Gradio se u prošlosti, gradi se danas i budite sigurni da će se graditi i u budućnosti”, rekao je Đurić.

Čestitajući Vaskrs svim vernicima, Đurić je naveo da je za ovaj put njegova poruka “istrajnost, izdržljivost, ljubav prema svima”.

Hrišćani koji poštuju julijanski kalendar danas proslavljaju Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, koji spada u pokretne praznike i praznuje se tri dana.

Tokom ta tri dana, do Spasovdana, vjernici se pozdravljaju pozdravom “Mir Božiji, Hristos Vaskrse! Vaistinu Vaskrse”.

Manastir Banjska izgrađen je početkom 14. vijeka, a ktitor za njegovu gradnju bio je srpski kralj Milutin.

Po želji kralja Milutina građen je po ugledu na manastir Studenicu, sa namjerom da u njoj kralj Milutin bude i sahranjen, što se zaista i desilo.

Po završetku bitke na Kosovu, 1389. godine posmrtni ostaci srpskog vladara prenijeti su u Trepču, a 1460. godine u Bugarsku, Sofiju.

Crkva Svetog Stefana u okviru manastira “Banjska”, u 19. vijeku je adaptirana i pretvorena u džamiju, kako je ostalo do Prvog svjetskog rata.

Crkva je prvi put konzervirana 1939. godine, a drugi put 1990. godine.

Manastir “Banjska” jedan je od rijetkih manastira koji čuva osnivačku povelju.

PODIJELI