Posmatrano je 115 hrvatskih domaćinstava od maja do septembra 2017. godine i koliko hrane bacaju. Kada se dobijena težina bačene hrane pomnoži sa brojem stanovnika, može se zaključiti da samo domaćinstva u Hrvatskoj godišnje bace najmanje 300.000 tona hrane.
Istraživač Branka Ilakovac ističe da u količini ukupno bačene hrane domaćinstva učestvuju sa 77 odsto, dok se u Evropi baca oko 92 kilograma hrane po stanovniku, od čega domaćinstva malo više od polovine. U Evropi se ukupno baci 88 miliona tona, a u svijetu čak 1,3 milijarde tona hrane.
U svijetu je broj pothranjenih i gladnih prvi put porastao na gotovo milijardu ljudi, a isto toliko postoji onih s prekomjernom težinom. To je dvostruki teret za zdravstvo, ističe Branka Ilakovac.
Gotovo polovinu ukupne količine bačene hrane u Hrvatskoj, tačnije 46 odsto, čini voće i povrće, a slijede nejestivi dijelovi hrane, poput ljusaka jaja, listova čaja i kafe sa 12 odsto, zatim hljeb i peciva s devet odsto, krompir sa osam i meso sa sedam odsto, pokazala su navedena istraživanja.
Najmanje se bacaju tjestenina i pirinač, mlijeko i mliječni proizvodi, svako po četiri odsto, riba i pripremljena jela po tri odsto, kolači, keksi i prerađeno voće i povrće po dva odsto.
Domaćinstva sa više djece bacaju više tjestenine, pirinča, mlijeka i mliječnih proizvoda, a oni s većim brojem članova više mesa, krompira, hljeba i peciva, tjestenine i pirinča.
Obrazovaniji su bacili manje krompira, tjestenine i pirinča, a oni s većim primanjima više kolača i keksa, kao i mlijeka i mliječnih proizvoda.
Gladni u svijetu
Sve potrebe za hranom gladnih u svijetu bile bi zadovoljene kad bi oni samo dobili hranu koja se baca u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji