Njemački poslanici o “razgraničenju”: Bure baruta, vraćanje u srednji vijek

0
50

Da li je u slučaju Srbije i Kosova razgraničenje poželjna opcija ili igranje vatrom u buretu baruta? Da li Berlin gleda kroz prste Vučiću sve dok “rješava Kosovo”?

Deutsche Welle je to pitao poslanike različitih njemačkih stranaka.

Ovo su dani kada se svaka riječ i svaki zarez bacaju na vagu. Nije se još smirio odjek čvrstog stava njemačke kancelarke Angele Merkel o nepromjenljivosti granica na Balkanu – koji je ponovila dvaput u par dana – a već se iz Berlina čuju nešto drugačiji stavovi. Ili je to pak samo interpretacija?

Uglavnom, Angela Merkel u utorak nije ponovila decidnu izjavu već potvrdila da je o temi razgovara i sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

“Podržavamo sve razgovore koji vode cilju, ali kažemo istovremeno da teritorijalni integritet, koji postoji danas, ima bitnu težinu”, rekla je kancelarka.

“Moramo da pazimo da potezi na jednom mjestu ne vode posljedičnim potezima na drugom.”

U jeku špekulacija o mogućoj razmjeni teritorija jasno je da granice više nisu tabu za vašingtonsku administraciju, ali su do sada uvijek bile za onu u Berlinu. U razgovoru za DW petori poslanici Bundestaga iznose razna viđenja ovog problema.

“Vraćanje u Srednji vijek”

“Ne vodi cilju, zapravo više iritira, kada se opet trabunja o novom povlačenju granica”, kaže Peter Bajer, poslanik vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

“O tome ne mislim ništa dobro i vidim opasnost od destabilizacije kao posljedicu takvih misaonih igara. Granice dvojih suverenih država Srbije i Kosova su fiksirane.”

Bajer za DW navodi da se zalaže za poštovanje Briselskog sporazuma te nastavak razgovora o pravno-obavezujućem sporazumu koji bi vodio normalizaciji susjedskih odnosa.

“Važno je da državna funkcionalnost Kosova ne bude narušena.”

Josip Juratović, poslanik vladajuće Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD), takođe je zabrinut. Ako bi se dozvolilo prekrajanje granica, kaže, “dolazimo u mogućnost da u Evropi dođe do stvaranja 40 novih država, što će zasigurno odvesti u haos i sukobe”.

“Razmjena teritorija je vraćanje u Srednji vijek kada su feudalci trampili teritorije i pomicali narode mimo njihove volje. Jer uvijek će neko biti nezadovoljan, uvijek će neko morati da se seli. A da ne govorimo da bi to bilo ponovno etničko čišćenje u 21. vijeku, što je zastarjela teorija koja je uvijek vodila samo do ratova“, navodi Juratović.

Ovaj političar rođen u nekadašnjoj Jugoslaviji ukazuje da Trampova administracija očito ima sklonost ka ideji razmjene teritorija, dok EU nije jedinstvena – osim kancelarke Merkel, niko nije iznio jasan stav. Posljedice, kaže, mogu ići od BiH i Makedonije, sve do Krima i Pridnjestrovlja.

“Takav pristup političkim rješenjima bi značio konačnu kapitulaciju demokratskog sistema koji se temelji prije svega na društvu ravnopravnih građana pred sve jačim nacionalizmima u Evropi koji imaju za cilj izgradnju autokratskih društava što vodi sigurno u novu podjelu Evrope i na kraju čak i u nove ratne sukobe”, decidan je Juratović.

“Bure baruta”

U najvećoj opozicionoj partiji, desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD), nisu se do sada pretjerano bavili Balkanom. Njen poslanik Anton Frizen, koji je u Bundestagu kritikovao politiku Zapada na Kosovu, za DW kaže da svijet više od dvadeset godina čeka na rješenje ovog problema i da u tom smislu treba težiti scenariju u kojem Beograd i Priština nalaze konačni politički dogovor pa makar to obuhvatalo i promjenu granica.

“Realno posmatrano, Balkan je bure baruta i to nije od juče. Zato se izgredi ne mogu isključiti. Ali ako postizanje održivog rješenja vodi do kratkoročnih tenzija, i to je bolje od aktuelnog statusa kvo”, kaže Frizen.

On je mišljenja da se “spoljna politika Merkel oduvijek orijentiše prema Sjedinjenim Državama. Stoga vjerujem da se Savezna vlada Njemačke neće opirati političkom rješenju koje bi imalo blagoslov Vašingtona.”

Sa druge strane poslanica Liberala (FDP) Renata Alt smatra da povratak zahtjeva za promjenom granica pokazuje “da je Zapadni Balkan i dalje aktivni konfliktni region“. Prekrajanje granica može, dodaje ona za DW, “izazvati opasnu dinamiku nasilnih sukoba sa nesagledivim posljedicama. Dugoročni cilj je mirni suživot različitih etnija na Balkanu. Sve dok nema jasnog rješenja, trebalo bi se držati postojećih granica.”

“Moralni bankrot njemačke kancelarke”

Ljevica je jedina njemačka stranka koja kritikuje jednostrano otcjepljenje Kosova. Sevim Dagdelen, poslanica ove partije, kaže da bi pripajanje dijelova južne Srbije Kosovu “osokolilo snove o Velikoj Albaniji. Takav scenario ne samo da izlazi na dalje odustajanje od srpske državne teritorije, već i srpsko odustajanje od pravne pozicije da je jednostrano otcjepljenje i proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. bilo ilegalno.”

Premda sa drugih pozicija, i Dagdelen misli da bi “nastavak etničkog parcelisanja na Balkanu ojačao samo nacionalističke pokrete i stvorio nove neizvjesnosti“.

O promjeni američkog stava ona navodi: “SAD imaju svoju drugu najveću vojnu bazu u Evropi u vidu Bondstila na Kosovu. Koliko god da je rješenje (između Srbije i Kosova, prim. red.) ‘kreativno’ i ‘fleksibilno’, ova baza na 386 hektara ne smije da im se dira. A u slučaju novog rata, izbjeglice neće tražiti zaštitu preko okeana, nego u Njemačkoj. Tu izgleda u velikoj mjeri postoje različiti interesi.”

Kada e u pitanju stav Angele Merkel, Dagdelen kaže da su “ishitrenim priznanjem protivpravne secesije Hrvatske i Slovenije i kasnije BiH” bivši kancelar Kol i njegov šef diplomatije Genšer otvorili Pandorinu kutiju na Balkanu. “Jedna njemačka kancelarka je posljednja koja treba da se miješa u granična pitanja na Balkanu. Kada kancelarka Merkel priznanjem proglašenja nezavisnosti Kosova sama dovodi granice u pitanje, ali sada upozorava, onda je to moralno bankrotirala politika ‘dršte lopova’, ali ukupno gledano neodgovorna.”

Da li Vučić ima “kosovski bonus”?

Sagovornike smo pitali i da li srpski predsjednik Aleksandar Vučić u zamjenu za rješenje kosovskog problema u Briselu i Berlinu uživa određeni “bonus”. Da li mu se zato gleda kroz prste kada su u pitanju sloboda medija, nepotizam, korupcija, nezavisnost pravosuđa?

“Vučićevo žongliranje između onoga što narod želi da čuje i što želi EU je već odavno poznato i deo je populističkog trenda koji trenutno narasta na evropskim političkim pozornicama”, kaže o tome Juratović (SPD).

On dodaje da se “može žonglirati jedno vrijeme, međutim mislim da je došlo vrijeme da se naprave politički potezi koji će napokon integrisati zapadni Balkan u EU. Da li su Vučič i Tači spremni na takve poteze – pokazaće naredni period.”

Poslanik AfD Frizen ne vidi da vlada u Berlinu daje Vučiću “kosovski bonus” već prije da pokušava da ne sipa ulje na vatru više nego što je neophodno.

“Kao što sam rekao, Balkan je bure baruta. Tu se ne treba igrati vatrom. Izgleda da to zna čak i Savezna vlada pa se u skladu sa tim uzdržava od kritika.”

Ljevičarka Dagdelen smatra da Berlin i Brisel zavrću ruku Vučiću kako bi Srbija odustala od Kosova i podržala “novi Hladni rat protiv svog dugogodišnjeg partnera Rusije”. ”

U odnosu na to su demokratija i pravna država manje važni. To ima manje veze sa diplomatijom, a više sa opasnom i pustolovnom nemačkom hegemonijalnom politikom na Balkanu za koju se EU koristi kao sredstvo pritiska.”

Liberalna poslanica Alt pak kaže da se “predsjednik Vučić trudi oko rješenja kosovskog konflikta“ te da to “treba priznati”.

“Istovremeno ne treba ispustiti iz vida unutrašnjepolitičku situaciju u Srbiji”, dodaje ona, podsjećajući na sve strukturne deficite koji se navode u izvještajima Evropske komisije.

“Poželjno bi bilo da njemačka Vlada posebno u svjetlu mogućeg ulaska Srbije u EU i javno ukaže na ove deficite”, kaže Alt.

(Deutsche Welle)

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here