Noj: Ljudi u Srpskoj dobro da razmisle koje ustupke će da čine

0
534

Poslanik njemačkog Bundestaga Aleksander Noj izjavio je da je, od kada je potpisan Dejtonski sporazum, Zapad čekao neko vrijeme, a onda počeo da vrši veliki pritisak na Republiku Srpsku da bi se njena prava i nadležnosti izdvojili iz tog sporazuma, da bi se BiH preformulisala u unitarnu državu.

“Ljudi u Srpskoj moraju dobro da razmisle koje ustupke će da čine, oni nisu povratni. Mogu samo da podržim Republiku Srpsku”, rekao je Noj za “Sputnjik”.

Noj, koji je član parlamentarnog Odbora za odbranu i poslanik LJevice u njemačkom Bundestagu, istakao je da je jasno da Berlin i Brisel posmatraju Jugoistok Evrope kao koloniju koja se može usmjeriti gdje kome odgovara.

On ističe da su granice promjenjive, ako je to u interesu Berlina, kao u slučaju bivše Jugoslavije, a moraju i dalje da postoje tamo gde njima odgovara, kao u Ukrajini ili Gruziji.

Poslanik Bundestaga ukazuje da je riječ o selektivnom izboru međunarodnog prava, da se umnoži uticaj i moć Zapada, ali, kako napominje, nailaze na otpor Kine i Rusije.

“U sjajnim odnosima vaše vlasti i predsjednika sa /njemačkim kancelarom samo treba da posmatrate koji benefit je Srbija dobila u posljednjih nekoliko godina i koliko je poniženja pretrpjela. Ako pogledate te činjenice, onda je odgovor jasan. Gospođu /Angelu /Merkel nije moguće promijeniti, čak i bez nje, politika NJemačke je jasna i konstantna”, navodi Noj.

Kako navodi Noj, NATO bombardovanje iz 1999. godine još nije gotovo, jer Srbija ne priznaje takozvano Kosovo, ne želi da uvede sankcije Rusiji i ne želi da postane članica NATO-a.

“Te otpore Zapad ne želi da prihvati i zato se Srbija nalazi u ovakvom položaju”, kaže Noj.

On smatra da bi priznavanje takozvanog Kosova od Srbije bio samo još jedan korak ka zvaničnoj pobjedi NATO-a nad Srbijom, a Srbija bi dobila “samo par dukata”.

Napominjući da je realnost da na samoproglašenom Kosovu živi skoro dva miliona Albanaca, poslanik Bundestaga kaže da ideja o razgraničenju može da ima budućnost – da se sjever Kosmeta pripoji Srbiji, a da manastiri, srpske svetinje na Kosovu budu zaštićeni.

“Živio sam tamo, radio za OEBS na Kosovu, situacija na sjeveru je loša, a u enklavama na jugu mnogo gora. Nema dobrog rješenja, postoji samo rješenje koje je manje zlo. Možda se i varam, ali mislim da će srpske enklave u budućnosti izgubiti stanovništvo i tako se ugasiti”, rekao je Noj.

sputnjik

PODIJELI