Ukoliko ste se ovog ljeta odlučili da odmor provedete na crnogorskom primorju, sigurno ste na mnogim šetalištima i plažama uočili da nešto baš i nije u redu sa palmama. Problem sa ovim drvećem postoji već nekoliko godina, a i dalje za njega ne postoji rješenje.
Debelo stablo i osušeni listovi ili tih listove uopšte i nema. To je postao normalan prizor na crnogorskom primorju. Razlog, kažu stručnjaci, crveni palmin surlaš – štetočina koja u deblu palme može da kopa rupe dugačke i do jednog metra.
Iako se čini da je, prema pisanju crnogorskih medija, najozbiljnije stanje na hercegnovskoj rivijeri, prizore osušenih palmi nije neobično vidjeti i u Budvi i Baru.
Prema izvještaju objavljenom krajem jula, na hercegnovskoj rivijeri je od početka godine uništena 101 zaražena palma – 30 u Herceg Novom, 71 u Meljinama. Mnoštvo je onih koje su i dalje zaražene, piše “Radio Jadran”.
Od početka borbe uklonjeno je više od 700 palmi. Pretpostavlja se da ih je zapravo i mnogo više jer u statistiku ne ulaze privatni posjedi.
Iako je borba protiv surlaša počela još 2012. godine, akcioni plan za suzbijanje štetočina jeste dao rezultate jer se širenje usporilo, ali surlaša je, smatraju stručnjaci, teško pobijediti.
Šta je surlaš?
Crveni palmin surlaš je vrsta insekta čije su odrasle jedinke relativno velike od 2 do 5 cm dužine i obično rđavo crvene boje. Porijeklom je iz tropskih predjela Azije, a proširio se na Afriku i Evropu, te je do Sredozemlja stigao osamdesetih godina. Prvi put je zabilježen u Španiji 1994. godine, a zaraza je primjećena i na Malti i u Italiji, kao i u Francuskoj. Razmnožio se i u Portugalu, a rapidno se širi duž Jadranske obale.
Posljednjih godina njegova pojava konstatovana je i u Albaniji, Sloveniji i Hrvatskoj, a njegovo prisustvo u Crnoj Gori primjećeno je prvi put 2012. godine u Ulcinju.
Crveni palmin surlaš živi u unutrašnjosti palme. Tamo ženka polaže jaja u krošnju ili u unutrašnjosti debla, praveći tunele i šupljine. Ukupan životni ciklus insekta traje 45-139 dana. Nakon oplodnje ženka može da izleže i do 500 jaja.
Glavni simptomi palminog surlaša, uvenuće i gubitak krošnje, postaju vidljivi tek kad je palma gotovo uništena. Tipični simptom napada su klonuli listovi, tako da cijela biljka dobija karakterističan izgled, poput kišobrana. Kada se spoljni simptomi pojave, zaraza može da bude prisutna i više od šest mjeseci.
Crna Gora bez palmi
Kako se zaraza proširila, nije u potpunosti poznato. Vrlo je verovatno da je zaraza u Crnu Goru “uvezena”. I meštani primorskih gradova i neki stručnjaci sumnjaju da se surlaš proširio nesmotrenim uvozom. Prste upiru u velike investitore.
U suzbijanje surlaša u Crnoj Gori uključile su se nadležne institucije. Ministarstvo poljoprivrede je izdvojilo sredstva, a javno preduzeće Morsko dobro je na primjer pretprošle godine na račune primorskih opština uplatilo oko 3,5 miliona evra.
Ipak, to očigledno nije dovoljno, pa problem postoji i dalje. Osim novčanih sredstava, nedostaje i ljudstvo.
