Amerikanci na Twitteru: Izgubili smo od Srbije, imaju li oni hranu?

0

Košarkaška reprezentacija Srbije pobijedila je selekciju SAD sa 94:89 (32:7, 12:33, 27:28, 23:21) u borbi za plasman od petog do osmog mjesta na Svjetskom prvenstvu u Kini.

Poraz ”drim tima” od Srbije, ali generalno i debakl ove reprezentacije na SP u Kini nije ostao nezapažen u Americi, pa su se putem društvenih mreža mogli pročitati razni komentari.

Od onih uvredljivih, pa sve do onih ironičnih.

“Izgubili smo od Srbije u košarci? Da li oni uopšte imaju hranu u Srbiji?”, pisalo je na stranici KFC, prenosi “Kurir“.

KFC

@KFCBarstool

We lost to Serbia in basketball?? Do they even have food in Serbia? https://twitter.com/chrisforsberg_/status/1172108606889762816 

Chris Forsberg

@ChrisForsberg_

If you were planning to wake up early for Team USA, just go ahead and slam that snooze button.

View image on Twitter
894 people are talking about this

“Moj tvit o Srbiji je došao do Srbije. Dosta Srba me je označilo. Nisam uopšte znao ni da ima interneta u Srbiji”, dodato je nakon nekog vremena na pomenutoj stranici.

“Izgubili smo od države koja je slične veličine i broja stanovništva kao Indijana”, napisao je jedan od tviteraša nakon što je na stranici “USA Basketball” postavljena fotografija sa konačnim rezultatom utakmice.

Ruski uslov na putu ulasku BiH u STO

0

Pored Bjelorusije i Srbije, u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO) iz Evrope nije ušla još jedino Bosna i Hercegovina, a jedina prepreka do članstva trenutno joj je Rusija, tačnije usvajanje odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva.

“Rusija traži usvajanje te odluke, a u BiH nema dogovora o tome. Republika Srpska neće da pristane na odluku koja je još ranije predložena, ali danas mislim da niko više i ne radi na tome, niti trenutno to nekoga zanima. Savjet ministara BiH trebalo bi da usvoji tu odluku, ali stvarno nemam pojma u kojoj je to fazi i da li neko i razmišlja o tome”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Isti izvor navodi da su uspješno privedeni kraju razgovori sa Brazilom i sa Ukrajinom te da je ostala još samo Rusija i da bi uz dobru volju Bosna i Hercegovina već na proljeće iduće godine mogla postati član STO, ali da od toga, ukoliko ne bude dogovora, neće biti ništa.

Inače, BiH je još 1999. godine dobila status posmatrača u ovoj organizaciji i praktično od tada traju pregovori za pristupanje BiH STO, a istraživanja su pokazala da članstvo u ovoj organizaciji, novim državama redovno donosi rast izvoza s obzirom na to da se članstvom omogućava izvoz proizvoda i u one zemlje sa kojima BiH nema potpisan bilateralni sporazum.

“Značilo bi mnogo za izvoznike i privredu, posebno zato što bismo imali određeni nivo trgovinske zaštite koji sada nemamo, i ne bi nam neke zemlje mogle uvoditi mjere koje sada imamo na snazi, jer se tako nešto sankcioniše od Svjetske trgovinske organizacije. Njihova upozorenja i sankcije članice poštuju i u tom slučaju ne bi se smjele primjenjivati takve nelojalne mjere prema nama”, rekao je Nemanja Vasić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Članstvo u STO jedan je i od uslova ulaska u Evropsku uniju, a kako vrijeme bude odmicalo, mogu se sve više očekivati i pritisci evropskih institucija prema BiH u cilju članstva u ovoj organizaciji. I u Analitičkom izvještaju Evropske komisije koji je priložen uz mišljenje o kandidaturi BiH navedeno je da “BiH nije članica Svjetske trgovine organizacije, iako su razgovori o članstvu u vrlo naprednoj fazi”.

“Ruska Federacija jedina je članica STO koja nije završila svoje bilateralne pregovore sa BiH o pristupu tržištu i uslugama. Ruska Federacija je u multilateralnim diskusijama takođe postavila jedno otvoreno pitanje o potrebi izmjene zakonodavstva o kvalitetu tečnih naftnih goriva i odluku koju treba da odobri Savjet ministara BiH”, navedeno je u Analitičkom izvještaju Evropske komisije.

Članstvo u STO svim državama članicama, kojih trenutno ima 164, omogućava da pod jednakim uslovima imaju pristup tržištu od oko sedam milijardi ljudi koje obuhvata 98 odsto svjetske trgovine. Ulazak u STO ima dvije faze, prva, koja znači da se moraju prihvatiti pravila STO o kojima se ne pregovara, obavezujuće je i to da u zemlji članici ne smije da postoji zabrana trgovine bilo kojim proizvodom.

nezavisne

Servisne informacije za 13. septembar

0

STANICA POLICIJE: U protekla 24 časa dogodila se jedna saobraćajna nezgoda, na magistralnom putu Prnjavor-BL u mjestu Čorle. Sve je prošlo uz materijalnu štetu, bez povrijeđenih.

TERITORIJALNA VATROGASNA JEDNICA: nije bilo intervencija

DOM ZDRAVLJA-HITNA POMOĆ: 30 pregleda

PORODLIŠTE: nije bilo poroda

ELEKTRO-PRNJAVOR: Zbog radova na niskonaponskoj mreži za danas je najavljeno više planskih isključenja električne energije i to:

  • 09,00-14,00 Gornji Srmtići – pilićarnik
  • 09,00-11,00 Štrpci – Ganinci
  • 11,00-14,00 Štrpci – Ruževci
  • 11,00-14,00 Babanovci – Lazina Voda

prnjavorlive.info

Autorka romana o Hariju Poteru donirala 15,3 miliona funti

0

Britanska književnica Džoana Rouling, poznata romanima o Hariju Poteru, donirala je 15,3 miliona funti za istraživanje multiple skleroze u centru koji nosi ime njene majke, preneo je Bi-Bi-Si.

Klinika za regenerativnu neurologiju „En Rouling“ na Univerzitetu u Edinburgu osnovana je s deset miliona funti koje je autorka Harija Potera poklonila 2010. godine.

Najnovijom donacijom otvoriće se još laboratorija i pokrenuti nova istraživanja.

En Rouling umrla je u 45. godini od komplikacija multiple skleroze.

Osim te bolesti, na klinici se istražuju Parkinsonova bolest, demencija i neurološka bolest MND.

Priču o dečaku čarobnjaku Hariju Poteru, Džoana Rouing je počela da piše u kafićima u Edinburgu dok je živela od socijalne pomoći.

To je u međuvremenu postala više milijardi vredna franšiza smeštena u sedam romana koji opisuju Harijeve avanture u školi čarobnjaštva u Hogvartsu.

Orban: Srbija ključ za evrointegraciju Zapadnog Balkana

0
Ako uspijemo da riješimo pitanje integracije Srbije u EU, ubrzaće se proces integracije cijelog regiona Zapadnog Balkana jer je Srbija ključ za otvaranje ovih vrata.

To je poručio mađarski premijer Viktor Obran.

Orban je na pitanje da li je za Srbiju dobro što je za komesara za proširenje predložen Laslo Tročanji, rekao da bi mu, da je on Srbin, bilo drago, i to iz tri razloga.

U tom kontekstu on je podsjetio da je Mađarska predsjedavala EU u vrijeme kada se završavao proces integracije Hrvatske Uniji i kada su se rješavala važna pitanja s čime se, kako je naveo, njegova zemlja dobro izborila.

Orban je, stoga, rekao da je Mađarska zemlja koja ima iskustva sa evrointegracijama.

On je, takođe, istakao da se mnogo ljudi u Mađarskoj sjeća da je životni standard u Srbiji nekada bio bolji.

– Znamo šta je Srbija bila i šta može da postane. Ako postoji pozitivana vizija Srbije, to je mađarska vizija – rekao je Orban, dodajući da su Mađari nekada željeli da žive u zemlji gdje je kvalitet života bio kao u bivšoj Јugoslaviji.

Orban je naglasio da su kontakti između Srbije i Mađarske dobri.

On je dodao da je, kada se govori o proširenju, Srbija ključna zemlja.

– To je najveća zemlja, imaju veliku vojsku, ekonomiju i populaciju. Ako uspijemo da nađemo rješenje za integraciju Srbije, proces integracije cijelog regiona biće ubrzan jer je ključ za otvaranje ovih vrata Srbija – zaključio je Orban.

Oksford najbolji svjetski koledž

0
Tajms hajer edukejšn /Times Higher Education/ proglasio je Oksford, četvrtu godinu zaredom, za najbolji svjetski koledž.

Na jednoj od najznačajnijih svjetskih rang-lista univerziteta, drugo mjesto zauzima Kalifornijski institut tehnologije, dok je na trećem Kembridž.

Među prvih deset nalaze se i Stenford, Masačusetski institut tehnologije, Prinston, Harvard, Јejl, Univerzitet Čikago i Imperijalni koledž London.

Najviše najboljih univerziteta, prema ovoj listi, dolazi iz SAD – od prvih deset, iz Amerike ih je čak sedam, a među prvih 200 iz SAD je 60.

Azijsko obrazovanje je sve bolje – univerziteti iz Kine i Јapana visoko su rangirani.

Na ovogodišnjoj listi najviše su se popeli iranski koledži.

Primjetno je, navode istraživači, da su, izuzev Oksforda, Kembridža i Imperijalnog univerziteta u Londonu, ostali britanski univerziteti u padu.

Broj britanskih univerziteta u prvih 200 od 2016. godine pao je sa 34 na 28, dok se broj njemačkih povećao za tri – na 23.

Na listi je 1.300 univerziteta iz 92 zemlje, a rangiranje se zansiva na nekoliko različitih kriterijuma kao što su kvalitet predavanja, broj i kvalitet istraživanja, te citiranost istraživanja.

Banjaluka dobija novi azil za pse

0
Grad Banjaluka trebalo bi uskoro da dobije novi azil za pse i to u sklopu Razvojno-edukativnog centra Manjača, kojim upravlja Centar za razvoj poljoprivrede i sela, potvrdili su za Nezavisne u Odjeljenju za komunalne poslove.

Prema njihovim riječima, za tu namjenu je raspisana javna nabavka u iznosu od 100.000 KM i čim se ona okonča i bude izabran izvođač radova, počeće izgradnja.

– Sredstva će biti utrošena za izgradnju ograde, boksova, septičke jame i upojnog bunara – rekli su u ovom odjeljenju i dodali da će azil biti građen na površini od 21.000 kvadratnih metara, a da planirani kapacitet iznosi 120 pasa.

Trenutno u gradu postoji prihvatilište za napuštene pse u Ramićima, koje je kao privremeno sklonište napravljeno pored deponije i već dugo ima problema s nedostatkom prostora za smještaj životinja bez nadzora.

Prije više od deset godina pokrenut je postupak izgradnje novog azila i određena je lokacija u Motikama, a ove godine odlučeno je da bude izgrađen na Manjači.

– Od planirane prvobitne lokacije za izgradnju azila za pse u Motikama se odustalo zbog nepostojanja infrastrukturne mreže, više upućenih peticija stanovnika Mjesne zajednice Motike protiv izgradnje i mnogih drugih razloga – istakli su u Odjeljenju.

Prema podacima Odjeljenja za komunalne poslove, najveći razlog povećanja broja pasa lutalica na ulicama je neodgovorno vlasništvo.

– Projekat sterilizacije koji sprovodi “Dogs Trust” daje dobre rezultate u pogledu smanjenja broja pasa lutalica – rekli su u Odjeljenju.

Draško Ilić, direktor Centra za razvoj poljoprivrede i sela, istakao je da su u sklopu ekonomskog dvorišta u REC Manjača pronašli prostor koji su kandidovali gradu i na kojem će biti građen azil za pse.

– Mi smo uradili projekat i zajedno s prihvatilištem i karantinom za životinje izdvojili dva objekta. Prema informacijama koje imam, grad će kroz prvi javni poziv urediti i pripremiti azil, a u narednoj kalendarskoj godini ući će u izgradnju prihvatilišta i karantina za životinje – rekao je Ilić.

Zastava kraljevine Italije istaknuta na muzeju u Rijeci

0

Dva lica istakla su zastavu Kraljevine Italije na Guvernerovoj palati u Rijeci, gdje je danas Pomorski i istorijski muzej, u kojem se otvara izložba povodom sto godina od italijanske okupacije tog grada.

Kako navodi hrvatska policija, ta lica su privedena, zastava je uklonjena, a zaplijenjeno je nekoliko propagandih letaka.

Organizatori postavljanja italijanske zastave objavili su na “Tviteru” da je riječ o počasti Gabrijelu d`Anunciju, koji je prije sto godina ušao u Rijeku.

D`Anuncija danas, kako navode hrvatski portali, slave fašisti, jer je njegova vladavina Rijekom postala inspiracija za prvi period Musolinijeve vladavine Italijom.

Italijanska grupa koja sebe naziva “Vodoinstalateri” organizovala je postavljanje nekadašnje zastave Kraljevine Italije na Guvernerovu palatu, koja je danas sjedište Pomorskog i istorijskog muzeja grada Rijeke.

– Na stotu godišnjicu zauzimanja Rijeke htjeli smo pokazati da, kao i u to vrijeme, ima Italijana koji se ne predaju. Željeli smo pokazati da još ima Italijana koji ne prihvataju da ih predstavlja marionetska vlada koja ne brani nacionalne interese – navodi se u njihovoj objavi.

Oni poručuju da je “danas više nego ikad potrebno ponovno zapaliti baklju koju su 12. septembra 1919. zapalili veliki ljudi, poput D`Anuncija i drugih hrabrih nepoznatih boraca”, prenosi “Indeks”.

Hrvatski portali navode da je D`Anuncijo svojim pohodom na Rijeku 1919. godine označio početak italijanske okupacije koja je završena tek krajem Drugog svjetskog rata.