Srbi veoma poštuju Bogorodicu. Legenda kaže da je despot Stefan Lazarević, obnavljajući Beograd u 15 vijeku, napisao: “Došavši, nađoh najkrasnije mjesto od davnina, preveliki grad Beograd, koji je po slučaju razrušen i zapušten. Sazdah njega i posvetih ga Presvetoj Bogorodici.“
Zbog ovoga, brojne crkve i manastiru u Srbiji posvećeni su Bogorodici, a širom zemlje mnoge porodice slave današnji praznik kao svoju krsnu slavu. Održavaju se vašari i narodni sabori, a jedan od onih s najdužom tradicijom je u Beogradu, kod ženskog manastira u Rakovici.
U Srbiji se vjeruje da je Bogorodica zaštitnica svih živih bića, ali posebno porodilja i majki. Zato na današnji dan dame ne bi trebalo ništa da rade već da dan posvete poštovanju Bogorodice.
Za praznik Uspenja Presvete Bogorodice nije dobro išta raditi rukama, ili započinjati nov posao, vjeruju stari.
Do današnjeg dana treba završtiti sve ljetnje poslove u polju, a tek od Male Gospojine treba početi sa novim, jesenjim radovima.
Ikona Presvete Bogorodice treba da se nalazi u kući svih hrišćana. U nekim krajevima Srbije još se i danas vheruje da boja sastrugana sa ove ikone, ako se popije pomiješana sa vodom na današnji dan, može da izliječi mnoge ženske bolesti.
Takođe, vjeruje se da bilje i trave ubrane na Veliku Gospojinu imaju izuzetno ljekovita svojstva. Beru se borovnice i ljekovite trave, a vjeruje da se će one donijeti zdravlje i blagostanje svima u domu, piše Blic Žena.
RTRS
