Zaharova: Ukrajinska vojska priprema ofanzivu u pravcu Marijupolja

0

Oružane snage Ukrajine spremaju ofanzivu u pravcu Marijupolja, saopštila je na nedeljnom brifingu portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova.

„Prema postojećim informacijama, u narednim danima Kijev namerava da izvrši oružanu provokaciju na liniji razdvajanja kako bi iskoristio uvođenje režima ratnog stanja, između ostalog i u Donjeckoj i Luganskoj oblasti, da organizuje brzu ofanzivu u pravcu Marijupolja sa ciljem zauzimanja teritorije Priazovja i izlaska na granicu sa Rusijom“, rekla je Zaharova.

Zaoštravanje situacije u Donbasu daje predsedniku Ukrajine Petru Porošenku povod za odlaganje predsedničkih izbora, koji su zakazani za 31. mart 2019. godine.

„Po zamisli kijevskih stratega, zaoštravanje situacije (u Donbasu) je potrebno predsedniku Ukrajine Petru Porošenku kako bi pokušao da zadrži rejting koji pada uoči izbora. Osim toga, oštro zaoštravanje situacije u Donbasu daće Porošenku povod za produžetak ratnog stanja sve do odlaganja predsedničkih izbora“, navela je Zaharova.

Izvor:(SPUTNIK)

Hrvat koji je “ispravio” grafit mržnje, priča za Telegraf: Nije istina da Srbi nisu dobrodošli u Zadar. Dosta je govora mržnje, treba biti čovek (FOTO)

0

 

Fotografije grafita objavio je na društvenim mrežama uz poruku da je “zdravije čitati poruke ljubavi”  i odmah uzburkao ceo region

Jure Zubčić (28) iz Zadra prethodnih dana bio je glavna vest u medijima u regionu, nakon što je “doradio” grafit mržnje upućen Srbina. Na jednoj zgradi pisalo je “Ubi Srbina”, a Jure je dodao samo jedno slovo i tako poslao poruku ljubavi. Sada na toj zgradi piše “Ljubi Srbina”, a ovaj mladi Hrvat za naš portal otkriva da je većina pozdravila njegov potez, mada i dalje ima onih koji gaje ksenofobne i nacionalističke stavove. On kaže da ovo nije prvi grafit koji je “uništio” i da zna puno ljudi koji to isto rade.

Fotografije grafita objavio je na društvenim mrežama uz poruku da je “zdravije čitati poruke ljubavi”  i odmah uzburkao ceo region. Jure Zubčić kaže da “govor mržnje u njemu izaziva osećaj gađenja”.

– Prvo što sam pomislio kad sam video grafit je isto što i pomislim svaki put kad vidim takve grafite. Uvek imam potrebu da reagujem na bilo kakav oblik ksenofobije u javnom prostoru. Odlučio sam da “ispravim” grafit jer smatram da svi odgovorni građani treba da kažu “dosta je” govoru mržnje. Svako u skladu sa svojim mogućnostima, svako koliko može – ističe Zubčić za Telegraf.

On kaže da je poruka koju je hteo da pošalje ovim postupkom jasna.

– Nije bitno da li je neko Francuz, Hrvat, Alžirac, Srbin ili bilo koje druge nacionalnosti, ili veroispovesti, ili pola, ili boje kože… Bitno je biti čovek. S druge strane mi je nerazumljivo da i dan danas to moramo da ponavljamo, a očigledno moramo jer je tragedija da je vest o mom činu obišla celu regiju. To je samo znak koliko smo svi zajedno u zemljama zapadnog Balkana svakodnevno okruženi nacionalizmom i ksenofobijom. Ovo treba biti normalna i svakodnevna stvar, a ne izuzetak – objašnjava on.

Reakcije na njegovo “ispravljanje” grafita su uglavnom pozitivne, mada naš sagovorenik ne isključuje činjenicu da je bilo i negativnih komentara.

– Moji prijatelji odobravaju ovakav postupak i od njih čujem samo reči podrške. Kao i uvek, na ovakve događaje dobijam i neke negativne reakcije, ali ovaj put su u značajno manjem broju nego inače – kaže on.

Jure kaže da govor mržnje u njemu izaziva gađenje Foto: Privatna arhiva

Prema njegovim rečima, “osude pojedinaca će uvek biti, ali on ne želi da se osvrće na osude koje su same sebi svrha”.

– Kad bi neka osuda došla sa konstruktivnim argumentom bez pretećih ili vređajućih tonova onda bi svakako to uvažio jer ne sme biti zabranjenih tema i o svemu moramo da razgovaramo. Dok to nije tako, najbolji odgovor osuda su silne poruke podrške koje znače mnogo – objašnjava on.

Kako kaže za Telegraf, bilo je puno ljudi koji su mu rekli “svaka čast”, a to je samo znak da “nacionalizam i ksenofobiju možemo nadglasati jer smo još uvek većina”.

Iako se zbog ovakvih grafita stiče utisak da Srbi nisu dobrodošli u Zadar, naš sagovornik ističe da “to apsolutno nije istina”.

– Znam mnoge iz Srbije koji letuju u Zadru i bukvalno nisu imali nijednu jedinu neprijatnost. Celo leto na zadarskim putevima možete da vidite automobile srpskih registarskih oznaka bez da su ti ljudi imali ikakvih problema. Srećom, mnogi autori ovakvih grafita i sličnih poruka na društvenim mrežama se skrivaju iza anonimnosti i to je doseg njihove “hrabrosti”. Ali to svakako nije argument da takve poruke treba i možemo da prećutimo – ističe Hrvat.

Grafit mržnje koji je napisan na zgradi u Zadru Foto: Privatna arhiva

Ni Jure ne zna da objasni zašto je njegov “ispravljeni” grafit privukao veću pažnju nego prva verzija koja poziva na nasilje.

– I sam sam iznenađen publicitetom mog ispravka. Nažalost, mediji u Hrvatskoj, Srbiji kao i u Bosni i Hercegovini su puni govora mržnje, nacionalizma i ksenofobije pa je grafit koji poziva na ubijanje tek sitna kap u moru jer svakodnevno imamo srpske, hrvatske i bošnjačke političare koji šire netrpeljivosti. Takvim političarima, bez obzira na nacionalni ili bilo koji drugi predznak, odgovara konstantno medijsko potpirivanje mržnje jer su po pravilu na svim drugim poljima nesposobni da ostvare ikakav rezultat.

Lakše upravljaju ljudima koje su zaslepili etničkim pitanjima dok istovremeno u celom regionu imamo države s nefunkcionalnom javnom upravom, ekonomijama koje svakim danom sve više zaostaju za razvijenim svetom i sa mladim ljudima koji dostojanstven život traže negde na zapadu. U tom kontekstu mogu da razumem da je moj potez vest jer je znak otpora politikama naših vlasti. Ima mnogo nas u celoj regiji koji ne mislimo niti hoćemo da ćutimo – kaže naš sagovornik.

“ispravljeni” grafit koji je uzburkao region Foto: Privatna arhiva

On se slaže da u gradovima u Hrvatskoj i dalje ima ljudi koji neguju ksenofobiju i nacionalizam i da Zadar nije izuzetak.

– Kao što sam već spomenuo, živimo u društvima koja pokušavaju da spreče bilo kakav oblik kritičkog razmišljanja. Na tragu toga u Zadru, ali i svugde drugde ima mladih koji snažno zastupaju nacionalističke i ksenofobne stavove. Broj takvih mladih je sigurno veći nego u prethodnim razdobljima, ali i dalje ne mislim da predstavljaju stav i mišljenje većine već su samo glasna manjina, a vlasti se brinu da takvo ponašanje tiho podstiču i u tome je ključan problem jer time uzrokuju da takvi budu još glasniji, a odgovorni i kritični mladi ljudi sve više ćute jer nemaju osećaj da ih društvo štiti na način na koji bi trebalo – objašnjava Jure.

Kako kaže, grafiti mržnje i oni koji pozivaju na nasilje pojave se periodično u Zadru, a ovo nije prvi grafit koji je on “uništio”.

– Znam mnoge koji redovno ispravljaju takve grafite, tako da i kad se pojave, vek trajanja im nije dug – zaključuje naš sagovornik.

(A. Marković)

Sistem za odbranu od katastrofa u BiH pun rupa

0

Armija obučenih ljudi, ali i mnogo opreme, poput terenskih vozila i čamaca te zaštitnih odijela, kaciga i maski, nedostaju nam za borbu u situacijama poput one koju smo imali 2014. godine, kada je vodena bujica u BiH nosila sve pred sobom.

Zaključuje se to na osnovu izvještaja “Procjena kapaciteta za odgovor na katastrofe i mapa puta za BiH”. Izvještaj je rezultat prikupljanja podataka u sklopu projekta “Međusobno povezivanje u upravljanju rizicima od katastrofa” (IDRM), koji finansira Agencija za razvojnu saradnju Italije, a sprovodi UNDP.

U tom izvještaju, na više desetina stranica, pobrojane su sve boljke sistema zaštite i spasavanja u BiH za intervencije u slučaju, primjera radi, jačeg potresa, većih požara ili poplava i sličnih neželjenih scenarija.

“Ukupni nedostaci za potragu i spasavanje, između ostalog, podrazumijevaju 1.798 obučenih osoba, po oko 2.000 zaštitnih odijela, kaciga, maski, rukavica, čizama i cipela, te blizu 130 komandnih vozila i 220 vozila za transport osoblja, 134 vozila za transport pasa tragača i 374 psa tragača, kao i 208 terenskih vozila te 2.124 UKV radio-uređaja”, navedeno je u ovom izvještaju.

U slučaju novih katastrofalnih poplava, poput onih kakve smo imali prije četiri godine, sudeći po prezentovanim podacima, i te kako bismo bili u problemu.

Za spasavanje tokom poplava, između ostalog, nedostaje nam 1.157 obučenih ljudi, 137 gumenih čamaca, 101 aluminijumski čamac, 262 vanbrodska motora, 109 vozila za putnike, 108 vozila za transport osoblja, 198 vozila za transport opreme, 289 prikolica za transport čamaca.

“Nedostaci za zaustavljanje poplave, između ostalog, podrazumijevaju 1.380 obučenih osoba, 1.184 mašine za punjenje vreća pijeskom, po 436 barijera punjenih vodom, barijera punjenih vazduhom i aluminijumskih barijera, te 235 agregata”, ističe se u izvještaju.

Gdje u slučaju katastrofalnih poplava ili jačeg zemljotresa smjestiti ljude, takođe je, sudeći po ovom izvještaju, veliko pitanje.

“Ukupni nedostaci za hitne privremene kampove podrazumijevaju 47.690 šatora s opremom za grijanje, zaklona i skloništa za stanovništvo i agregata i opreme za osvjetljenje”, piše u izvještaju.

Ništa ne bismo bili spremniji ni kada bi došlo do većih šumskih požara, jer i tu i te kako nedostaje kadra, ali i opreme.

“Nedostaci za gašenje šumskog požara na zemlji, između ostalog, podrazumijevaju 1.095 obučenih osoba, po oko 1.100 vatrogasnih odijela i vatrogasnih kaciga, 75 komandnih vozila, 340 vatrogasnih vozila, 157 vozila za transport osoblja, 141 cisternu i tako dalje”, navodi se u izvještaju.

Kada se podvuče crta, zaključiti se može da nam nedostaju hiljade obučenih ljudi, jer, kako pojašnjavaju autori izvještaja, nije ista obuka za, primjera radi, zaustavljanje poplave i spasavanje ljudi iz vode, ali se to može nadomjestiti obučavanjem ljudi za više operacija.

Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite, ističe da smo, u odnosu na 2014. godinu, kada smo imali katastrofalne poplave, danas mnogo spremniji.

“Danas mnogo više razmišljamo o situacijama koje nam se mogu desiti. Nesreća se ne može spriječiti, ne možemo staviti kišobran iznad države. Vidjeli ste da su 2014. godine uposlenici Federalne uprave civilne zaštite izašli goli i bosi, poderani, s vrlo lošom opremom ili bez nje, i odgovorili su na onu užasnu nesreću. A sada na sve izazove imamo spreman odgovor”, kaže Solak za “Nezavisne”.

Mile Međed, direktor Republičke uprave civilne zaštite, ističe da RS ima specijalizovane spasilačke jedinice, koje šalje i van svojih granica. Tvrdi da je RS danas spremnija za katastrofe poput one iz 2014. godine, što je obrazložio nizom argumenata.

“S ponosom mogu da istaknem primjere poput Srebrenice, Bratunca i Višegrada, gdje su naši inspektori bili, a lokalne zajednice su dale svoje ljude, te je sprovedena obuka spasavanja na vodi i pod vodom. Oni su iza sebe ostavili pet- šest ljudi koji u svakom trenutku mogu da se uhvate u koštac ako bude bilo potreba za spasavanje”, napominje Međed.

NEDOSTACI ZA POTRAGU I SPASAVANJE

  • 1.798 obučenih osoba
  • 2.000 zaštitnih odijela, kaciga, maski…
  • 130 komandnih vozila
  • 220 vozila za transport osoblja
  • 134 vozila za transport pasa tragača
  • 374 psa tragača
  • 208 terenskih vozila
  • 2.124 UKV radio-uređaja

(Nezavisne)

Tužna slika prosečnog srpskog frižidera pred platu (FOTO)

0

Balada o jednoj plati

Mnogi kojima 10-og u mesecu leže jedna prosečna plata danas saosećaju, a prizor sa fotografije u sopstvenom stanu je kao zamrznuta slika.

Otvoriš. Zatvoriš. Otvoriš još jednom. Gle, ništa se nije promenilo. Zaboraviš da imaš frižider, tako je najlakše i čekaš do poslepodnevnih sati kada leže plata. Naročito poznato mlađim generacijama.

Ko ne zna da štedi i rasporedi još se sa setom priseća istog dana po redu u novembru. Kad zarađuješ samo za sebe i ne moraš da brineš – to je, bre, najveći “rakoš”. Odmah su poplaćani sviračuni, i te muke da se rešiš do 15-og u mesecu. Mora nešto i da se kupi za ormar ili cipelarnik. Do 20. redovno staju svi dogovori za pića i viđanja, a još pet dana živi se “ljudski”. E, onda postaješ svestan da si tek na pola meseca i da si sebe doveo do “prosjačkog štapa” i nije loše otići kod roditelja na ručak.

Da ti dupliraju platu – džaba, opet bi po istom šablonu, uvek nešto zafali čak i da pokušaš da se kontrolišeš. Začarani krug.

I po frižideru, po ko zna koji put rastegneš malo da se zavaraš da je pun, a ne možeš ni dva sastojka da spojiš u jedno jelo. Balada o jednoj plati.

(M.Ro.)

Нови спот “Неверних беба” на посљедњи текст Неше Лептира (ВИДЕО)

0

Београдска група „Невeрне бебе” објавила је спот за пјесму „Сузе са звезда падају” која је настала на основу посљедњег текста прерано преминулог Ненада Радуловића познатог као Неша Лептир.

Пјесми Неше Лептира су, по жељи његове породице, „Неверне бебе” удахнуле живот, а аутор музике и аранжмана је Милан Ђурђевић.

Ненад Радуловић каријеру је започео као пјевач и вођа поп-рок бенда „Последња игра лептира“ 1979. године.

За десет година постојања група је објавила пет албума – Напокон плоча (1982), Поново плоча и Друге приче (1983), Опет плоча – Срце од меда (1985), Груди моје Балканске (1986) и Заједно смо пишкили у песку (1987).

Послије распада групе 1989. године, Радуловић је одржао концерт са групом „Како ко“. У том периоду је објавио и свој једини соло албум “Нико нема што Питон имаде” који је био пародија новокомпоноване музике. За ту прилику је осмислио лик под именом Слободан Ђорђевић – Питон, а у оквиру тог пројекта је настала и серија емисија за Индексово радио позориште.

Током 1989. године откривен му је рак тестиса у касном стадијуму.

Прије него што се разболио, почео је да ради на новом албуму, али је успио да сними само пјесму “Модра бајка” која је постхумно објављена на истоименој компилацији хитова групе „Последња игра лептира“.

Плато испред Установе културе „Палилула” у Београду, од 17. децембра 2011. године, по њему носи назив Плато Неше Лептира.

Česi pokušali prokrijumčariti tablete, drogu i druge preparate u BiH

0
Pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine 12.12.2018. godine uhapsili su H.P. (49) i Š.R. (35), državljane Češke Republike.

Naime, na drugoj liniji graničnih provjera na prelazu Gradiška pripadnici GP BiH su pregledom njihovog prtljaga našli 1 063 komada tableta “Rhinostop” i “Rinasek” te 6.204,16 grama tableta “Rhinostop“ i 1.836,35 grama tableta „Rinasek“ u rinfuznom pakovanju.

Osim toga, otkrili su i plastične šprice napunjene materijom koja asocira na heroin i spid, manju količinu opojne droge marihuana, pribor za konzumiranje droge te više preparata u vidu tableta i praha koji se koriste u bodibildingu.

Državljani Češke kontrolisani su u autobusu koji saobraća na relaciji Sarajevo – Zagreb.

Zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo “nedozvoljena proizvodnja i promet opojnim drogama” o događaju su obaviješteni Tužilaštvo BiH i Sud BiH. U toku je daljnji rad na ovom slučaju.

Prnjavor: “S ljubavlju hrabrim srcima” – Mladi glumci, veliki humanisti

0

Dramska scena Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva /SPKD/ “Prosvjeta” iz Prnjavora učestvovaće 23. decembra u Banjaluci u humanitarnoj akciji “S ljubavlju hrabrim srcima” koja će biti održana pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović za nabavku uređaja za robotski asistiranu rehabilitaciju djece sa poremećajima kretanja.

Dramska scena SPKD “Prosvjeta” Prnjavor, koja postoji 15 godina, tokom donatorske večeri predstaviće se jednom izabranom scenom iz predstave “Ana u zemlji kišobrana”.

Rukovodilac Dramske scene Brankica Radonjić rekla je Srni da se ovo amatersko pozorište baziralo na dječije pozorišne predstave, te da ih šira javnost prepoznaje kao nekoga ko uvijek može da doprinese poboljšanju uslova života i zdravlja djece.

“Vjerujem da je to bio razlog da iz kabineta predsjednika Republike Srpske dobijemo poziv za učešće u ovoj humanitarnoj akciji, što smo sa radošću prihvatili i to nam predstavlja veliku čast. To je još jedan dokaz, ne samo da je rad našeg pozorišta prepoznat kao izuzetno kvalitetan, nego i da nas prepoznaju kao humanitarce, što nas posebno raduje”, rekla je Radonjićeva.

Ona ističe da humanitarne predstave nose poseban emotivni naboj koji se ne prepoznaje u drugim predstavama i da djeca svaki put daju maksimum.

“S druge strane, mala publika vjeruje u to što se na sceni događa, zbog čega je za nas humanitarni poziv prioritet. Potrudićemo se da opravdamo ukazano povjerenje”, poručila je Radonjićeva.

Članovi Dramske scene SPKD “Prosvjeta” kažu da su ponosni što će do kraja decembra i u Prnjavoru izvesti jednu humanitarnu predstavu.

“Ovo je vrijeme darivanja. Naša saradnja sa Gimnazijom i Centrom srednjih škola `Ivo Andrić` datira desetak godina, te zajedno realizujemo akciju `Jedan slatkiš, jedno dijete` u okviru koje štićenicima Centra za socijalni rad poklanjamo predstavu, a oni paketiće”, navela je Radonjićeva.

Predstava pod nazivom “Ako zaista vjeruješ” biće izvedena 27. decembra u Domu kulture u Prnjavoru.

Dramska scena godišnji program završava 31. decembra tradicionalnim organizovanjem dočeka Dječije Nove godine u kojem učestvuju folklorni ansambli, dječiji hor i mladi glumci.

(Srna)

Pogledajte šta vas očekuje: Zanimljivi sadržaji i koncerti na nekoliko lokacija u gradu

0

Banjalučka zima

Thumbnail
Bogat i atraktivan sadržaj očekuje sve sugrađane, ali i one koji posjete Banjaluku za predstojeće zimske praznike.

Ovogodišnja, nova manifestacija pod nazivom „Banjalučka zima 2018/2019“ donosi zanimljive sadržaje, čija će kruna biti trodnevni, veliki koncerti tokom novogodišnjih praznika, po uzoru na regionalne centre koji na ovakav način obilježavaju ulazak u novu godinu.

Tako će 30. decembra nastupiti Haris Džinović, a u novogodišnjoj noći Željko Samardžić i Nikola Rokvić. Prvog dana nove 2019. godine Banjalučane i tiriste iz cijelog regiona zabavljaće Željko Joksimović.

Pod sloganom „Banja Luka te zove“, namjera je da se Banja Luka pozicionira kao regionalni centar i da, između ostalog, i kroz novogodišnji program i koncerte poznatih muzičkih zvijezda privuče što veći broj turista.

U tom cilju, pokrenute su i brojne promotivne aktivnosti, a posebno za područje Srbije, Hrvatske i Slovenije, odakle tradicionalno najviše turista dolazi u naš grad.

Thumbnail

Bogata zimska turistička ponuda našeg grada, sutra i prekosutra, 13. i 14. decembra, biće promovisana u Ljubljani i u Beogradu, gdje će gradonačelnik Igor Radojičić predstaviti program koji je Banja Luka pripremila za novogodišnje praznike.

Uz koncerte poznatih muzičara, naši sugrađani i turisti, imaće priliku da posjete atraktivne turističke sadržaje u Parku „Mladen Stojanović“, na platou ispred Muzeja savremene umjetnosti RS i u parkiću kod Narodnog pozorišta RS, te prigodnu novogodišnju prodaju na Trgu Krajine.

„Banjalučka zima“ počinje već u petak, 14. decembra, kada će u 17 časova, u Parku „Mladen Stojanović“ biti otvoren „Zimzograd“.

Dan kasnije, 15. decembra, plato ispred Muzeja savremene umjetnosti postaće „Banjalučka bajka“, a parkić kod Narodnog pozorišta RS mjesto koje nudi 30 dana zabave.

U „Banjalučkoj bajci” biće organizovan i doček Dječije nove godine, i to 31. decembra, u 12 časova, uz nastup klovna, Djeda Mraza, balon šou i plesno-akrobatski performans na svili.