Sapuni od kozijeg mlijeka po receptu starom više od stotinu godina

0

Igor Kanjski (22), budući pravnik, predsjednik Udruženja Poljaka, male zajednice od 30-ak aktivnih članova u Prnjavoru, gradiću poznatom i kao „Mala Evropa“, u svojoj porodičnoj manufakturi pravi sapune od kozijeg mlijeka. I to po poljskom receptu starom više od stotinu godina.

Ostale generacije

S ponosom priča da su njegovi preci u Prnjavor stigli daleke 1894. godine.

– Ostali su tu generacijama, a malo je poznato da je svojevremeno u Prnjavoru bilo čak 18.000 Poljaka. Jedan broj ih se 1946. godine po sporazumu s Poljskom vratio u domovinu, najviše u grad Boleslavjec. A iza svake poljske porodice ostala je poneka priča, pa i ovaj recept za sapune od kozijeg mlijeka koji smo naslijedili od moje prabake – priča Igor.

Kaže da je nisu koristili. Sve do trenutka dok iz zdravstvenih razloga nisu nabavili koze.

– E, tad je iz ladice izvučen taj dugo čuvan recept. Naravno, baza za sapun je kozije mlijeko. Potom su to prirodna, biljna ulja, prije svih maslinovo, ricinusovo, kokosovo… Sve mora zaista biti potpuno prirodno na način da nam je poznat izvor sve i jednog sastojka – kaže Igor.

Prirodni proizvodi

Dodaje da na porodičnom imanju imaju i svoj kukuruz, pa tako i brašno, ali i parcele s nevenom, koprivom i kamilicom… To beru, suše i ubacuju u sapune koji se, osim u BiH, na sajmovima, u kozmetičkim salonima i tržnim centrima, prodaju i na tržištima Njemačke, Poljske, Austrije, pa čak i Norveške.

Mušterije se vraćaju

– Priču svakom možeš prodati jednom, ali to nama nije cilj, već da nam se mušterije vraćaju – kaže Igor.

Osim porodice, na imanju se po potrebi s većim narudžbama angažiraju i dodatni radnici.

(Avaz)

Goleada u Žeravici otišla na stranu Jedinstva

0

Fudbaleri Ljubića pretrpjeli su prvi ovosezonski poraz, pošto su juče u okviru drugog kola Druge lige RS poraženi u Žeravici od ekipe Jedinstva 4:3.

Da će ovo biti prava fudbalska predstava moglo se naslutiti već u 30. sekundi utakmice, kada su gosti preko Segića imali odličnu priliku, ali njegov udarac brani Đakušić. Tri minuta kasnije igranje rukom Grahovca u vlastitom kaznenom prostoru, arbitar Todić okarakterisao je kaznenim udarcem. Siguran izvođač bio je Škorić, koji dovodi svoju ekipu u vođstvo 1:0. Ljubić je ekspresno uzvratio u 9. minuti. Žižak je prošao po desnoj strani, uposlio Segića, koji poravnava rezultat na 1:1.

Igrao se 13. minut kada su domaći mogli do novog gola, ali je Ilić pogodio stativu. Na priliku domaćih, prilikom su uzvratili gosti, ali je udarac Burgića završio pored gola. U 38. minuti Jedinstvo je stiglo do nove prednosti, nakon solo prodora, Škorić svojim drugim golom, dovodi domaće u vođstvo 2:1. U finišu prvog poluvrema Škorić je mogao do trećeg gola, ali se istakao Ratković.

Samo što je lopta krenula sa centra u drugih 45 minuta, brzonogi Milojević koristi neopreznost gostujuće odbrane, te povisuje rezultat na 3:1. U 58. minuti činilo se da je utakmica riješena. Milojević je prošao po desnoj strani, centrirao, a loptu u sopstvenu mrežu šalje Radonjić.

Uprkos uvjerljivom vođstvu domaćih, Ljubić se nije predao. Prvu priliku imao je Kojić u 60. minuti, ali njegov udarac glavom brani Đakušić. Četiri minuta kasnije pogotkom Grahovca iz slobodnog udarca Ljubić je smanjio na 4:2. Usledio je period igre u kojem se uglavnom igralo na sredini terena, da bi u 79. minuti viđen najljepši potez na utakmici. Jagodić je prihvatio loptu, te je sa 30-ak metara topovskim udarcem iskosa sa desne strane smanjio na 4:3.

Do kraja susreta mreže su ostale netaknute, pa su domaći upisali prvi ovosezonski trijumf. U narednom kolu, u subotu, Ljubić će na domaćem terenu ugostiti ekipu Karanovca.

Prnjavor.info / Z. A. /

Svemirski jugo: Pogledajte kako izgleda potraga za vanzemaljcima kod Prnjavora (FOTO)

0

Na društvenim mrežama osvanula je fotografija svemirske verzije automobila jugo, opremljenog velikom antenom na kojoj stoji natpis NASA (Nacionalne agencije SAD za istraživanja kosmosa). Ovo vozilo, koje krstari selom Štrpci kod Prnjavora, ima i posebnu izolaciju, po svemu sudeći, namijenjenu za bliski susret treće vrste ili za nešto još manje poznato prosječnom stanovniku ovih prostora.

Autori ove domaće istraživačke stanice u pokretu definitivno imaju smisla za kvalitetan humor i mnogima su izmamili osmijeh na lice.

Želimo im srećan susret sa vanzemaljcima ili vanzemljacima…! A da su se dobro proveli, ne sumnjamo!

Izvor: Srpskainfo /Foto: bogdan_jovic/Twitter

Данас почели радови на изградњи резервоара за снабдијевање водом МЗ Штрпци. Фото

0

Капацитет резервоара је 200 м3, извођач радова је ГП Градип, док је вриједност радова око 150.000 КМ.

ZABORAVLJENE RIJEČI

0

 

Nastupom novih vremena i napuštanjem starih poslova i djelatnosti kojima su se naši stari bavili, brojne riječi i izrazi nestali su iz svakodnevnoga govora mlađih generacija. Svakodnevno ih zamjenjuju “novi” moderni termini pridošli putem video medija iz anglosaksonskog govornog područja. Tako danas naša djeca vjerojatno više niti ne razumiju ponekog starinu kada počne govoriti starim šokačkim govorom i izrazima. Stoga smo zabilježili neke od tih izraza u želji da ih sačuvamo i učinimo dostupnima posjetiteljima naše web-stranice, te da pokrenemo interaktivnu akciju prikupljanja starih riječi i izraza odnosno izreka i poslovica. Pozivamo da preko naše facebook stranice doprinesete i povećate fond riječi ovoga kratkog rječnika, naravno uz tumačenje značenja i konteksta u kojemu se navedeni izraz koristi, a mi ćemo ga unijeti u popis.

Ajnfort – ulazni dio kuće za kola, (od njem. Einfahrt)

Akov, akovče – mjera za tekućinu, bačva od 56 litara

Akuratan – brižljiv, uredan

Alaliti – oprostiti, prepustiti

Aldomaš – piće koje se ispija nakon ugovorenog posla ili prodaje

Alas – ribar, fišer

Am – ham, dio konjske opreme za glavu

Astal – stol

Ašov – štihača, alat za prekopavanje tla

Ašiljkuc – smušenjak, smetenjak

Atar – hatar, zemljišno područje seoske općine

Atljav – neuredan, nespretan

Avlija – dvorište

Avrlje – sve i svašta, trice, niš’koristi

Badža – zabat, otvor na krovu za dim

Baglja, bagljov – smotak sijena, naviljak

Bakice – bačenim plosnatim kamenom klizati površinom vode, praviti krugove na površini vode

Balon – demižon, pletena boca za prijenos i čuvanje alkoholnih pića

Bának – klupa, dio uz zidanu sobnu peć za sjedenje

Banda – muzikanti, tamburaški sastav, grupa svirača

Bardati – razmišljati, misliti

Bisernica – prima, tamburaški instrument

Bećar – vragolan, sosoba neurednog životnog stila

Belomusast – čovjek svijetle puti, plavušan

Bent – nasip, tam

Berda – kontrabas, žičani glazbeni instrument

Birtija – gostionica, krčma, od njem. Wirthaus

Biti Bogin – biti mrtav, umrijeti

Bogara ti – psovka

Bogmati se – zaklinjati se Bogom

Bođane ti tvoje – psovka

Brač – tamburaški instrument

Bravac – prasac, tovljenik

Bucov – riba grabežljivica, bolan

Budak – trnokop, kramp, kopača

Bunar – zdenac, kladenac

Caml – uže za vuču skele

Cunjati – njuškati, pretraživati, lutati, tumarati

Cop, cup – kosa spletena u pletenicu, kečka

Čabar – drvena posuda zavodu, mast i druge tvari

Ćerpić – cigla od na suncu sušene zemlje pomiješane s pšeničnom pljevom, prijesna cigla, nepečena cigla

Ćiklić – opušak

Ćus – jelo od krumpira i tijesta, granatir

Čobanja – drvena posuda – zatvoreni čabar sa sisaljkom za vodu

Ćula – pastirski štap; dugačak i jak štap

Ćuprija – most

Ćuskija – drvena poluga za podizanje tereta preko oslonca

Čačak – busen, gruda zemlje

Čáklja – motka, dugački štap ili kolac kojim se nešto privlači ili odguruje

Čapranga – noga u peradi, noga s kandžama

Čegrtaljka, čangrtaljka – klepetalo koje plaši ptice u vinogradu u“pudarini”

Čikla, čikl – drveni čamac

Čivija – drveni dio okovan metalom koji drži kotač zaprežnih kola

Členak – skočni zglob, članak na nozi

Dajguzaš, dupetaš – homoseksualac

Dikíca ili bó ca – vrsta korova ( bodljikave biljke) koja raste na močvarnim područjima

Divaniti – govoriti

Dolača – dola, udolina

Drot – žica

Droždine – sitni ostaci od topljenja slanine , sitni dijelići čvaraka

Došljo – stranac, došljak sa strane

Dunst – kompot

Džarnuti, džagati – gurati, kratko udariti

Džeram, džerma – drveni uređaj za vađenje vode iz bunara

Egija – poprečno rebro u čiklu

Engeča – metalna spojnica u čiklu

Erlav – gegav, koji se gega pri hodu, iskrivljen

Evenak, evenka – skup grozdova vinove loze koji se čuva za zimu

Fićfirić – momčić, mlađi momak, deran

Fraklić – čokanj, staklenka od 0,05 l za jaka alkoholna pića

Frntlav – šepav

Frtalj – drvena posuda za prelijevanje vina od 25 litara

Furtom – stalno

Furuna – peć (sobna, krušna, pekarska)

Fusekle – čarape

Ganjak – trijem uzduž kuće

Gaćapandl – svitnjak, uzica koja se nosila oko pojasa da drži gaće

Gik – dvokolica u koje je upregnut jedan konj

Gomba – vunena kugla na kapi, cof

Gomboc – okruglica, zečji, kozji ili ovčji izmet

Guvno – gumno, mjesto za vršenje žita konjima ili mlatilima

Gužnjak, gužnjača – kobasica kao kulen, u dijelu debelog crijeva, “kulenova seka”

Gvalja, zgvaljati – zgužvano, zgužvati

Hakpretl – daska za rezanje kruha, povrća ili mesa

Handrak – vrag, đavo – u kontekstu izreke “Koji ti je handrak ?”

Hartok, hartokniti – “Arto” je naredba za pomicanje konja koji vuče kola u stranu

Idi u batinu dedinu – psovka

Idi u očin – psovka

Iroš – uvaženi, nalickani, kicoš

Itati se – bacati kamenje na koga

Ispolac – drvena alatka za izbacivanje vode iz čamca

Izlemati – istući

Jendek – šamac, kanal uz cestu

Kalamačica – nožić za kalemljenje voćki

Kaljati – mazati, prljati

Kandžija – bič,

Kâpa – prednji dio čamca

Kapak – uzdignuti pokrov kotla (kazana) za pečenje rakije

Karati – grditi, koriti, prigovarati

Kaukler, keder – sitna bijela riba za mamac u ribolovu

Kaurma, kaurmiti – klanje svinja

Kazučki vez , ukazučiti – čvor za vezanje kandžije ili biča

Kerefeke – štosevi, vicevi, ludorije

Kesega – bijela plosnata riba – bjelkica

Kezečiti, ukezečiti – iskriviti, postaviti ukrivo

Kicoš – koji se napadno oblači i ponaša

Kirvaj – crkveni god, proštenje

Klapnholc – Klappenholz – drveni komad za peglanje ramena i okovratnika

Kloca – perorez, sklopivi džepni nožić

K’o bajagi – prividno, navodno, nije za pravo

Kolovrat – sprava za predenje vune ili kostrijeti

Kucen – kočanj, oklasak, drvenasti dio klipa kukuruza, tulina

Kom – komina, prevrelo voće, sirovina za destilaciju rakije

Korlat – ograda, tor, obor za krupniju stoku

Koršov – vrč za vodu, glinena posuda za vodu

Kosak – srp

Krikl – gornja poprečna ručka na veslu

Krpiguz – trava priljepača, koja se “krpi” na čovjeka

Krstina, kršće – snopovi žita složeni u križ nakon žetve na njivi

Krtan – muška osoba zadužena za rezanje pečenja i usluživanje pića u svatovima

Kucin – riba, mali somić

Kusat – bezrep

Larfa – maska za poklade ili maškare – “nalarfati se” – maskirati se

Lenger – sidro, ljenčina

Lenija – poljski put

Lola – vragolan, živahan momak, dragan, voljeni

Lotre – ljestve, dugačke stranice kola za prijevoz snopova pšenice, sijena i slično

Lucprda – uobražena, zvrkasta osoba

Komušina – bijela ovojnica klipa kukuruza, ljuština

Marveni vašar – stočni sajam

Masulj – kom, komina, trop, smuljano grožđe ili drugo voće za rakiju

Mator – star

Merdevine – ljestve, lojtre

Merica – oborak, posuda određene zapremine, poluosmak, vagan

Mišling – kukuruz gusto sijan poslije žetve pšenice za hranidbu stoke u zelenom stanju

Mošt – sok od svježe tiješćenog grožđa

Muvati se – biti nemiran, okretati se, kretati se

Mufljuz – probisvijet, ništarija, prevarant

Naboj – način gradnje kuća uz postavljanje oplate i nabijanje namočene zemlje u oplatu, “kuća od naboja”

Nazime, nazimica, nazimčad – svinje oprašene u zimi

Nedotupavan – priglup, nedorečen

Nogáre – stalak na kojemu se pile drva, jarac

Nudlpret – daska za miješenje tijesta i rezanaca

Obaška – posebno, zasebno

Obrdalje – brdašce

Ocmoljiti – objesiti lice, uvrijediti se, naduriti se

Odžak, odžačar – dimnjak, dimnjačar

Odurati – izdržati, otpjeti

Oklagija, rasukač – drveni valjak za razvlačenje tijesta

Opaklija – debela pastirska kabanica

Otromboljiti – opustiti, omlohaviti

Oštrokaviti – popjegaviti (posebno se odnosi na lišće voća i povrća koje je “uhvatila štroka” odnosno pjegavost),

Počne – papuče, šlape, natikače

Pajanta – poprečna nosiva greda u štali; izraz: Ode koža na pajantu – znači sada je kraj, gotovo je

Pajati, opajati – brisati prašinu i paučinu

Papula – pašteta od graha koja se priređuje za dan posta ili bilo koje jelo bez izražene konzistencije – kaša

Parlog – nezasijana zemlja, zemlja ostavljena na odmoru (ugaru)

Pendžer – prozor

Pinter – bačvar

Pištevina – gnojnica, tekući gnoj

Pišulja – curica, djevojčica

Prečaga – gazište na lojtrama, merdevinama

Pudariti, pudarina – čuvanje vinograda od ptica i ostalih kradljivaca

Putnjica – mješavina prljavštine i znoja na tijelu (prljavštvina koja se “guli”

Reklja, rekljica – sako, kaput

Rîs, risarenje – posao u žetvi za plaću, nadničarenje u žetvi žitarica

Risar – žetvar, radnik u žetvi

Ronđoš bal – sirotinjski bal

Saćura, saće – pletena košarica u kojoj se dizalo tijesto za kruh

Salauka – jaki vjetar), nevrijeme, oluja

Sajtlik – mala staklena posuda za rakiju, čokanj

Sepet – pletena korpica

Sinija – stol za ručavanje

Sirće – ocat

Skaline – stepenice, stube

Skrozirati se – prozirati se, vidjeti kroz tkaninu

Sokak, sokačić – ulica, uličica

Srčanica – centralna donja poveznica kola

Stabarka – hladilo kotla za pečenje rakije, u kojem se nalazi hladna voda za kondenzaciju alkoholnih para

Stiniti se – stegnuti se, stisnuti (na primjer mast, rastopljena svijeća)

Stračiti – zametnuti, zagubiti

Sulc – hladnetina, pače

Surduk – usjek između dva brda, strmi procjep

Šalukatre – grilje

Šamlica – mala klupica za sjedenje

Šamac – kanal

Šantav – hrom

Šargarepa – mrkva

Šupiti – udariti o tlo, baciti

Šlajbok – novčanik

Šlajfer – brusač, oštrač

Šnajder – krojač

Šmizla – vrtirepka, “vesela” ženska

Šobónjiti – odzvanjati

Štek – pristanište, vezište za brodove

Štujer – zadnji dio čamca

Švaler – ljubavnik

Tandrkati se – drndati se, tresti se

Tegla – zemljana posuda za čuvanje i kiseljenja mlijeka

Teglica – cug, nategača za vađenje vina iz bureta (bačve)

Tepati – govoriti nerazgovjetno, šušljetati

Tociljati se, stociljati se – sklizati se – izraz: “nekoga natociljati” znači nekomu podvaliti, navuči ga na tanak led

Torbar – putujući trgovac sitnicama

Toz, tozati – naredba konjima za kretanje unazad

Tragače – ručna kolica za prijevoz tereta

Truc – inat (“nuz truc” – za inat)

Trenica – ribež

Trčkalica – proljev, sraćka

Tumbe – naopako

Turkinja – vrsta slatke bundeve, buča, misirača

Viklenice, viklovi – na kolac namotana slama premazana blatom koja se stavljala na stropove kuća

Vitine – vrbove šibe za pletenje korpi

Vodir – posuda za držanje vode i brusa za brušenje kose, nosila se o pasu kosca

Vranj – čep na bačvi

Zaperak – pazušni izboj listova na kukuruzu ili vinovoj lozi

Zepe, ćorape – kućne šlape, obično krpene

Zdravo – u značenju jako – na primjer “zdravo jak”, “zdravo dobar”, pa čak i “zdravo bolestan”

Zrikav – škiljav, koji gleda “u križ”

Zubača – pirika, korov

Restoran zabranio ulaz djeci

0

Jedan restoran na njemačkom turističkom ostrvu Rigenu u Baltičkom moru zabranio je dolazak djeci u večernjim satima.

Gosti ispod 14 godina poslije 17 sati više neće moći u restoran jer ne znaju da se ponašaju, kako su naveli u restoranu, a roditelji za to ne haju.

Djeca gnjave i uznemiravaju goste za susjednim stolovima, vuku stolnjake i prevrću čaše s vinom, kaže vlasnik, prenosi Hina.

Predsjednik saveza hotela i restorana u njemačkoj pokrajini Meklenburg-Zapadna Pomeranija, gdje se Rigen nalazi, nije srećan zbog te odluke, ali naglašava da svaki ugostitelj ima pravo da vodi svoj posao kako želi.

(novosti.rs)

Štrpci- Stara kuća u novom izdanju (Foto)

0

U Štrpcima, selu nadomak Prnjavora, “švapske kuće” nekada nisu bile rijetkost, jer su ovo mjesto naseljavali Nijemci. Spletom istorijskih okolnosti njihove su porodice iseljene  uz Drugi Svjetski rat u Njemačku, a ove građevine ostale su kao istorijski spomenici davnih vremena. Dotrajale, oronule i neuslovne za stanovanje, odaju utisak da je njihovo vrijeme prošlo. Međutim, jedna od kuća, izgrađena daleke 1930. godine, sada u vlasništvu Stanka Marinkovića-Ćane, ponovo će zasijati starim sjajem.

Baš tako, starim, jer će Marinković većinu materijala od kojih je kuća napravljena, restaurirati i obnoviti svaki njen dio da bi sačuvao izgled zdanja koje skoro devedeset godina prkosi zubu vremena.

Iako je avgustovsko sunce pržilo, dan uoči Preobraženja, Ćanu smo zatekli kako preciznim pokretima skalpela izrađuje od stiropora davno zaboravljene dijelove ukrasa u vidu listova i grana, koji su se nekada nalazili na prednjoj strani kuće, dajući joj poseban izgled.

“U ovoj kući je živio moj otac Dragutin, a objekat je godinama bio prazan jer ja živim sa porodicom u Luksemburgu već 43. godine.  Ali na nagovor moga kuma Petra Slatinca, krenuli smo prije tri godine u renoviranje i sad nema stajanja. Završili smo krov, a pred nama ima još puno posla. Potrudićemo se da svaki detalj vratimo na svoje mjesto i za to imamo pravu ekipu” ponosno ističe vlasnik.

Njegov kum, Petar Slatinac, iskusni građevinac u restauraciji starih kuća u Njemačkoj, zajedno se sa vlasnikom upustio u ovu pravu građevinsku avanturu.

“ Ja sam, kao i moj kum Ćane, rođen u staroj švapskoj kući, ali nisam stigao da je renoviram. Zato mi je drago što je moj kum poslušao ideju o adaptaciji i ja ću mu u svemu tome rado pomoći” kaže Slatinac.

Što se tiče vanjskog dijela, građevina polako dobija konture nekadašnjeg izgleda, dok njena unutrašnjost zahtijeva još mnogo truda i zalaganja, kako bi se postigao željeni cilj njenog vlasnika.

Na prvi pogled, prostorije, iako u prilično ruiniranom stanju, odaju osjećaj da se u njima nekada lijepo živjelo, čak su i dijelovi namještaja još uvijek na starom mjestu.

Bijeli kredenac, doduše bez stakla na vratima, kao da strpljivo čeka svoje vrijeme, kada će ponovo krasiti prostor pored prozora, kroz koji su zraci avgustovskog sunca obasjavali oguljene zidove i drvene podove.

Vlasnik nam je pojasnio da je u kući ranije bila jedna velika soba do puta, jedna manja soba i ostava, dok je jedan dio kuće porušen, ali u planu je i njegova izgradnja.

“Ispred je predulaz, takozvani ganjak, koji je bio oivičen drvenom ogradom, a ispod kuće se nalazi i podrum. Pokušaću da enterijer opremim namještajem iz perioda iz koga ona i datira, nadam se da ću uspjeti” ističe Ćane.

Naš sagovornik sa velikim entuzijazmom planira da, ako Bog da zdravlja, nakon završenih radova na kući, uredi i okućnicu sa cvijetnjakom, pratećim objektima i drugim detaljima tipičnim za period kada je objekat izgrađen.

Stanko kaze da će on i supruga i njihovi potomci veoma rado boraviti u novom domu.

“Planiramo da uvedemo vodu i struju, a dozidaćemo i dio koji je ranije postojao kako bi dobili na prostoru. Posebno me raduje podrška moje supruge,sina i kćerke, ali i kuma “.

Tako će, nakon dugo vremena, kroz obnovljene prozore kuće koja je bila skoro prepuštena zaboravu, gledati neke druge oči, a iza njenih zidina sanjaće se ponovo snovi i živjeti životi. Ko zna koliko vijekova će Marinkovića kuća na uglu, kako su je nekada zvali prolaznici, svjedočiti da se sve može kad se vrijedne ruke slože. Marijan Popadić /prnjavorlive.info/.

FOTO GALERIJA

 

Šeranić: Privredu uključiti u finansiranje nauke

0

Ministar nauke i tehnologije Republike Srpske Alen Šeranić smatra da bi nauka u Srpskoj mogla da bude uspješnija i razvijenija kada bi bila otvorenija prema svima, te ističe da se u njeno finansiranje djelimično mora uključiti i privreda.

“Nauka ne funkcioniše sama za sebe i ne bi trebalo da bude svrha sama sebi, već da služi svima, prije svega društvu i zajednici, a onda i društveno-ekonomskom razvoju i da bude pokretač određenih procesa”, ističe Šeranić.

On je naveo da je nauka u Republici Srpskoj trenutno manje-više fukusirana na rad naučnoistraživačkih radnika, te da bi putem izmjena zakona i strateškim pravcima trebalo da bude otvorena prema svima.

Prema njegovim riječima, za razvoj nauke u Srpskoj najbitniji su internacionalizacija, interdisciplinarnost, te izvrsnost koje zajedno vode i ka inovativnosti.

“U nauci imamo primjere dobre prakse, pojednice koji se bave stvarnim naučnim radom koji je i prepoznat u određenim okvirima, ali treba da nauku pomjerimo sa individualnog na viši nivo u smislu institucionalizacije i većeg uključivanja svih ustanova i njihove reprezentativnosti. Na taj način bismo pomogli i naučnicima koji već imaju određene rezultate”, rekao je Šeranić za “Euroblic”.

On ocjenjuje da se nauka ne može finansirati samo iz budžeta, već da se djelimično mora uključiti i privreda, ali tako da privreda bude zainteresovana da ulaže.

“Moramo stvoriti povjerenje i dati im nešto konkretno što će biti za njihove potrebe, a oni to moraju prepoznati kao svoje. Kako bismo uspostavili taj model, već sam započeo razgovore sa Svjetskom bankom, jer kad ovdje dovedete njih, onda za njima ide i Evropska investiciona banka i Evropska banka za obnovu i razvoj, ambasade i grantovi. U nauci nije bilo međunarodnih finansijera”, rekao je Šeranić.

On je naveo da će kroz određene grantove i projekte Svjetske banke nastojati da budu sačinjeni modeli da univerziteti i privreda sarađuju s ciljem unapređenje naučnog procesa, što bi dovelo do novog zapošljavanja.

Šeranić smatra i da se mora ići prema izvrsnosti i prepoznati šampione u Srpskoj, te im dati zamah da nastave rad budući da predstavljaju nauku Srpske.

To je, kako je naglasio, planirano i kroz strateški i zakonski okvir.

“Tu ne zaboravljamo ni mlade i sada smo izmjenama zakona planirali i određene pravilnike koji će ići u pogledu nagrađivanja mladih talenata u onim segmentima u kojima pokažu rezultate”, rekao je Šeranić.

(Srna)