Službi za poslove sa strancima prijavljen je 8.081 nezakoniti migranat u BiH od 1. januara do 5. jula, a namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo je 7.424 osoba, dok je njih 686 podnijelo taj zahtjev, navedeno je u informaciji o stanju u oblasti migracija koja je u posjedu Srne i koja će biti razmatrana na današnjoj sjednici Savjeta ministara.

U informaciji je istaknuto da u te brojke ne ulaze podaci Službe za poslove sa strancima koji su, kako je navedeno, nedostupni.

“Usljed velikih padavina 22. juna su poplavljene prostorije Službe za poslove sa strancima, kao i određeni broj servera na kojima su biometrijski podaci stranaca, operativna baza podataka i podaci sa službenih imejl adresa. Zbog nastalih tehničkih problema, nisu raspoloživi podaci Službe za poslove sa strancima od 22. juna”, piše u informaciji.

U tekstu je navedeno da je otklanjanje tehničkih problema u toku, a da su dostupni podaci na dnevnoj osnovi koji se odnose na broj nezakonitih migranata koje prihvati Granična policija, i koje otkrije Služba za poslove sa strancima, te podaci o broju osoba koje su iskazale namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH.

“Od 28. juna do 5. jula Granična policija je evidentirala 723 nezakonita migranta. Značajan broj stranih državljana još boravi na otvorenim javnim površinama i objektima neuslovnim za stanovanje, tako da su se pojavili i humanitarni i bezbjednosni problemi u ovoj oblasti”, piše u informaciji koju je potpisao ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić.

U informaciji je istaknuto da je potrebno, uz podršku Međunarodne organizacije za migracije /IOM/, obezbijediti teren na području Unsko-sanskog kantona za postavljanje 50 specijalizovanih šatora doniranih iz Austrije.

Koordinaciono tijelo za pitanja migracija – Operativni štab zauzelo je stav da se i dalje insistira na objektu “Agrokomerca” u Velikoj Kladuši u koji se može smjestiti 500 migranata, iako predstavnici EU osporavaju ulaganje finansijskih sredstava u taj objekat i smještaj migranata jer je objekat “Agrokomerca” preblizu granice sa Hrvatskom, a samim tim i EU, navedeno je u informaciji.

“Koordinaciono tijelo je stava da se na prostoru Unsko-sanskog kantona hitno uđe u objekte ‘Agrokomerca`, te da u saradnji s Federalnom upravom civilne zaštite počne postavljanje šatora i bude formiran centar za smještaj oko 500 migranata.

Uspostavljanjem centra u Velikoj Kladuši jedan dio migranata s prostora Bihaća će biti smještan na ovoj lokaciji. Paralelno s tim aktivnostima IOM će sa međunarodnim partnerima raditi na osposobljavanju objekta hotela `Sedra` kao drugih potencijalnih lokacija za smještaj migranata na području Unsko-sanskog kantona”, istaknuto je u informaciji.

U informaciji piše da je sastanak članova Operativnog štaba i uprave “Agrokomerca” održan 29. juna u Sarajevu, te da je urađen nacrt dogovora o korišćenju zgrade “Agrokomerca” i da je usaglašavanje odredbi u toku.

Savjet ministara i Služba za zajedničke poslove organa FBiH su, za potrebe Ministarstva bezbjednosti BiH, 4. jula zaključili ugovor o regulisanju obaveza plaćanja naknade za komunalne usluge i održavanje infrastrukture kasarne “Ušivak” u Hadžićima.

IOM će preuzeti plaćanje troškova za dospjeli račun u iznosu od 1.500 KM na ime pružene ljekarske pomoći migrantima na području Trebinja, ističe se u informaciji.
“Služba za poslove sa strancima treba imenovati dvije osobe koje će rukovoditi centrima `Ušivak` i `Agrokomerc`. U Protokol o saradnji u plaćanju troškova komunalnih usluga i održavanja infrastrukture i troškova smještaja i boravka u kasarni `Ušivak`, pored IOM-a, uključiti i UNHCR”, navedeno je u informaciji.

U informaciji piše da je Koordinaciono tijelo za pitanja migracija – Operativni štab na sastanku održanom 4. jula zaključilo da na sastanke redovno treba pozivati i predstavnike Delegacije EU i Kancelarije specijalnog predstavnika u BiH.

Akcioni plan hitnih mjera koji je sačinilo Ministarstvo bezbjednosti BiH sadrži pet prioriteta, 17 mjera i 73 aktivnosti. Proriteti su jačanje Granične policije, jačanje kapaciteta Službe za poslove sa strancima i Sektora za imigracije Ministarstva bezbjednosti, realizacija sporazuma o readmisiji i jačanje readmisijskih kapaciteta, jačanje kapaciteta u oblasti azila i intenziviranje borbe protiv krijumčarenja migranata.

Premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić i gradonačelnih Bihaća Šuhret Fazlić oštro se protive planu zadržavanja i smještaja migranata na teriroriji tog kantona.
Fazlić je juče izjavio da je na sjednici Gradskog vijeća donesena odluka da će zbog migrantske krize 26. jula biti održani protesti u Sarajevu.

(Srna)

Trenutni dug Bosne i Hercegovine prema Međunarodnom monetarnom fondu je oko 560 miliona konvertibilnih maraka.

Po podacima Centralne banke BiH, gotovo polovina tog duga, odnosno nešto više od 261 milion KM, odnosi se na još neotplaćeni dio četvrtog stendbaj aranžmana koji je BiH odobren u septembru 2012. godine.

Bosna i Hercegovina je do sada otplatila nešto više od 311 miliona duga po tom aranžmanu u specijalnim pravima vučenja ili oko 733,4 miliona KM, a ratu je posljednji put platila prije 2. jula. Po planu otplate, ovaj aranžman BiH treba potpuno da otplati u julu naredne godine. Prethodna tri stendbaj aranžmana sa MMF-om BiH je već otplatila.

Nakon što otplati i četvrti stendbaj aranžman, BiH tek treba da počne da otplaćuje i dug od skoro 299 miliona KM koje je do sada povukla po osnovu proširenog finansijskog aranžmana sa MMF-om. Ovaj aranžman se, kao i stendbaj aranžman, odobrava zemljama koje su suočene sa poremećajima u platnom bilansu.

Ovaj aranžman za Bosnu i Hercegovinu je odobren u septembru 2016. godine, kada je data mogućnost da BiH može da povuče čak nešto više od 443 miliona u specijalnim pravima vučenja ili nešto više od milijardu maraka, a BiH tu mogućnost može da iskoristi do septembra 2019. Otplata ovog aranžmana onda počinje u martu 2021. godine i trajaće do februara 2028.

(Srpskainfo.com)

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović očekuje da će nadležne institucije sprovesti istragu o tome ko je falsifikovao dokument iz Predsjedništva kojim se javnost dezinformiše da je on boravio u službenoj posjeti Rusiji i pratio utakmicu Hrvatske na Svjetskom fudbalskom prvenstvu o trošku BiH, te odgovorne za to kazniti.

“Moje kolege /Mladen/ Ivanić i /Bakir/ Izetbegović saglasile su se da usvojimo zaključak da nadležne institucije sprovedu istragu o tome ko stoji iza falsifikovanog dokumenta i da se o rezultatima istrage izjasne u roku od 30 dana”, rekao je Čović, dodavši da će na narednoj sjednici Predsjedništva tražiti informaciju o tome dokle je došla istraga.

Čović je za sarajevski “Dnevni avaz” rekao da je i ranije bilo dezinformacija i neistina koje nije demantovao, ali da je posljednje plasiranje neistina prešlo mjeru koja ne šteti više samo njemu kao pojedincu, nego i Predsjedništvu i samoj BiH.

“Kada neko to uradi u instituciji Predsjedništva, možete misliti šta je moguće uraditi u nekim drugim institucijama”, ocijenio je Čović.

On je dodao da očekuje da će istraga dovesti do sankcija za one koji su zloupotrijebili svoj položaj u Predsjedništvu i falsifikovali i u javnost plasirali lažni dokument, prenosi sarajevski dnevnik.

“Ljudi koji su u Predsjedništvu ranije učestvovali u nekim sličnim radnjama prošli su bez ikakvih sankcija. Stoga sam insistirao da se ovaj put uključe institucije izvan Predsjedništva koje moraju naći načina da otkriju s čijeg je računara to urađeno, ko je dezinformisao javnost i, naravno, da se traže sankcije”, zaključio je Čović.

List navodi da je Tužilaštvo BiH otvorilo istragu o tome ko je autor falsifikovanog dokumenta iz Predsjedništva BiH da je Čović boravio u službenoj posjeti Rusiji od 25. do 27. juna, te da je pratio utakmicu Hrvatska-Island na Svjetskom fudbalskom prvenstvu o trošku BiH.

(Srna)