STANICA POLICIJE: U protekla 24 časa dogodila se jedna saobrćajna nezgoda u gradu Prnjavoru, sve je prošlo uz materijalnu štetu, bez povrijeđenih lica.
TERITORILANA VATROGASNA JEDNICA: nije bilo intervencija
DOM ZDRAVLJA-HITNA POMOĆ: 23 pregleda
ELELKRO-PRNJAVOR: Zbog radova na niskonaponskoj mreži, za danas je najavljeno plansko isključenje struje za mjesno podrućje Vršana u vremenu od 08.30-14.00 časova
prnjavorlive.info
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će biti promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, na sjeveru oblačnije, a u centralnom pojasu sa sunčanim intervalima, uz dnevnu temperaturu od dva stepena Celzijusova na planinama do 12, a na jugu i stepen-dva viša.
Ujutro i prijepodne će biti pretežno do potpuno oblačno na sjeveru, te dijelom istoku uz rijeku Drinu, a lokalno maglovito po kotlinama, iz jutarnju temperaturu od jedan do šest stepeni Celzijusovih.
U većini ostalih predjela biće promjenljivo oblačno, a na jugu sunčano, saošteno je iz Republičkog hidrometerološkog zavoda.
Poslije podne biće promjenljivo oblačno, sa sunčanim periodima i malo toplije nego prethodnih dana, a na sjeveru i dalje lokalno cjelodnevno zadržavanje niske oblačnosti.
Duvaće slab vjetar, uglavnom, južni i jugozapadni, podaci su Federalnog hidrometeroološkog zavoda.
/SRNA/
Film “Dara iz Јasenovca” mogao bi da bude obrazovna prekretnica u srpskoj nacionalnoj svijesti, raspolućenoj nikad prežaljenim jugoslovenstvom, kao što je to bio i “Marš na Drinu”, snimljen usred poplave ideoloških partizanskih filmova, koji su slavili borbu “svih naših naroda”.
Žika Mitrović, režiser jednog od najboljih srpskih filmova uopšte i daleko najboljeg srpskog i eks-jugoslovenskog ratnog filma, izveo je svojevremeno pravu umjetničku, ali i antiideološku diverziju.
Snimajući ostvarenje o Cerskoj bici u doba ideoloških ratnih serijala, poput “Bitke na Neretvi”, “Bitke na Sutjesci” i “Velikog transporta”, Mitrović je progovorio o realnom žrtvovanju srpskih vojnika za odbranu sopstvene otadžbine, koju su napadali očevi onih koji su u partizanskoj verziji ideološkog ju-Holivuda glumili heroje slobode.
Bila je to kreativna i umjetnički i istorijski uzorno odrađena “diverzija” jednog sistema, koji je realnu istoriju gurao pod tepih i pod zastavom paraistorije gradio zajednički /su/život, koji će se koju deceniju kasnije svima obiti o glavu.
Ideološki sistem se raspao, zemlje koju je držao na okupu više nema, ali “Marš na Drinu” je, i tada i sada, neprocjenjivo filmovano svjedočanstvo o stradanju, pobjedi života nad smrću i jednom narodu koji je preživio /planirani/ nestanak.
Medijsko i političko ćutanje o kvalitetima tog filma i, naročito, tematici koju je obrađivao nije ni u doba Јugoslavije moglo da našteti filmu koji je sjajno ujedinio istorijske činjenice i umjetničku fikciju i kilometrima iskoračio ispred otužnih ideoloških kaubojaca u kojima su i epizodisti postajali glavni junaci.
Slijedom vremena u kome je rađen, Mitrovićev film nije osvajao “bezbrojne nagrade”, ali je postao kreativno i, iznad svega, obrazovno svjedočanstvo o pravoj istoriji, koje je danas nezaobilazno u srpskim kako vaspitnim tako i umjetničkim domenima.
Taj film je veoma dobro poznat i dojučerašnjim srpskim sunarodicima, koji sada žive svoje nove “državotvornosti”. Možda mnogima nije bio, niti je danas, drag ili prijatan, ali je njegova autentičnost, i umjetnička i istorijska, nesporna.
Decenijama poslije “Marša na Drinu” pojavljuje se film koji ponovo govori o jednoj od teških kolektivnih trauma Srba, ovoga puta to je genocid u ustaškoj Nezavisnoj Državi Hvatskoj /NDH/ i najvećem simbolu tog stradanja – konclogoru Јasenovac.
Sama činjenica da je taj film napokon snimljen, da je neki srpski umjetnički tim smogao snage i hrabrosti da stavi na filmsko platno sagu o uništavanju sopstvenog naroda, i to metodama koje su zgražavale /prema arhivskim dokumentima/ i same nacističke službenike u NDH, jeste događaj poslije kojeg više ništa neće biti isto, i to ne samo u srpskoj kinematografiji.
Trauma koja je “puštena iz boce” i umjetnički odušak koji izaziva sama činjenica da je film uopšte snimljen proizvešće još mnogo filmskih, televizijski i književnih priča o pokušaju zatiranja jednog slovenskog naroda, u kojem su učestvovale i neke od njemu najbližih etničkih grupa, komšija i suplemenika, i to više nego i sami esesovci.
Otuda je pojava “Dare iz Јasenovca” šansa za još jedan istorijski i umjetnički čas koji bi trebao da traje generacijama.
Za Srbe taj film predstavlja otključavanje zatvorskih vrata i dalje poluideološkog uma, raspolućenog između jugoslovenstva i srpstva, i pogled u oči noćnoj mori koja stoji u kolektivnoj i pojedinačnoj podsvijesti cijelog naroda.
Za bivše sunarodnike, preciznije za njihove politike koje već 30 godina pišu istoriju od 1990. godine i nastoje da sve prije toga stave na račun “komunizma” ili “hegemonističkog velikosrpstva”, te operu ruke od genocida nad Srbima, Јevrejima i Romima, “Dara iz Јasenovca” je neprijatan događaj.
Stoga ovo ostvarenje hrvatski i bošnjački mediji nastoje /o/staviti na rubovima filmskih tema u skrajnutim rubrikama iz kulture. Ili mu kao protivtežu suprotstaviti sopstvena ostvarenja o dešavanjima iz devedesetih godina u kojima je pojam genocida devalviran zbog prečeste upotrebe i pokušaja da se svaka žrtva proglasi za žrtvu “srpskog fašizma”.
“Dara iz Јasenovca” obrađuje tek par sudbina kozarske djece od njih više od 20.000 koja su dovedena u ustaške logore, odvojena od roditelja i prepuštena smrti ili usvajanju, tokom kojeg su, u najvećem boju slučajeva, ostala uskraćena za istinu o sopstvenom identitetu.
Slučaj zatiranja desetina hiljada mališana, bez namjere da se vrše poređenja ili devalvira bilo čija kasnija žrtva na ovim prostorima, jedinstven je zločin koji prevazilazi i nadmašuje svaku moguću zločinačku perverziju na ovom tlu /a bilo ih je mnogo u istoriji/.
Zato bi “Dara iz Јasenovca” mogla biti prekretnica, umjetnička i svaka druga, u srpskom pogledu prema budućnosti i svojevrsni /mentalni/ antibiotik za sve koji još pate za vremenom u kome je snimanje sličnog filma bilo nemoguće.
A, bilo je nemoguće naprosto zato što se o kozaračkim “Darama” moglo i smjelo pričati samo onoliko koliko su to dozvoljavale ideološke matrice u kojima je žrtva, ponekad, morala sa dželatima da podijeli oreol stradalnika i izjednači se sa onima koji takvu golgotu ne samo da nisu prošli, već su je izazvali.
Nikakva trka za “Oskarom” ili sličnim nagradama nije suština onoga što “Dara iz Јasenovca” treba da ostavi u narodnoj svijesti, a to je suštastveni obrazovni čin za djecu, te početak antiideološkog provjetravanja srpskog društva sa obje strane Drine.
Ovaj film bi trebao, za početak, da oslobodi srpski narod od višedecenijske nametnute i agresivne priče o sopstvenoj odgovornosti zbog razbijanja Јugoslavije i, iznad svega, ćutanja o genocidu kojem su Srbi u 20. vijeku čak dva puta bili podvrgnuti – u oba svjetska rata.
Ne zato da bi se pravdali za ono za šta nisu ili jesu krivi, već da bi Srbi mogli ispravno da valorizuju svoje zablude, pobjede, poraze ili krivice, a ne da žive nametnute istorijske narative.
Zato je “Dara iz Јasenovca” već zaslužila “Oskar”. Ali ne holivudski.
/SRNA/
Na današnjoj onlajn sjednici Komiteta za socijalna pitanja, zdravstvo i održivi razvoj Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope /PSSE/ usvojen je i u dalju proceduru upućen Nacrt rezolucije čiji je ključni aspekt da države članice ubrzaju napore na jačanju zdravstvenih sistema i da se obezbijedi jednak pristup vakcinama protiv kovida 19 unutar zemalja kako bi cijeli proces bio efikasan.
Na sjednici, u kojoj je učestvovala i član Delegacije Parlamentarne skupštine BiH u PSSE Snježana Novaković Bursać, raspravljano je o Nacrtu rezolucije pod nazivom “Kovid 19 vakcina: etička, pravna i praktična razmatranja”, saopšteno je iz parlamenta BiH.
Kovid 19 vakcine, kako se navodi u Nacrtu rezolucije, moraju biti dostupne stanovništvu bez obzira na pol, rasu, religiju, pravni ili socijalno-ekonomski status, platežnu sposobnost, lokaciju i druge faktore koji često doprinose nejednakosti u populaciji, odnosno države moraju preduzeti proaktivne mjere da bi vakcina bila dostupna i takozvanim marginalizovanim grupama građana.
“Transparentna komunikacija o vakcinaciji je veoma značajna da bi se omogućila realna vizija o vremenu koje će trebati da se životi građana vrate u normalu”, navodi se u Nacrtu rezolucije i dodaje da su potrebni kontinuirani napori kako bi se nastavilo sa mjerama za zaustavljanje širenja virusa, čak i nakon što je vakcinacija započeta.
Naglašeno je da sama vakcina neće u potpunosti riješiti problem suzbijanja širenja kovida 19 virusa, iako predstavlja vitalni alat, te istaknuto da je neophodno nastaviti sa nefarmakološkim mjerama, kao što su održavanje fizičke distance, upotreba zaštitnih maski za lice i često pranje ruku kako bi se zaustavilo širenje virusa, spasili životi, obnovila ekonomija i smanjilo opterećenje zdravstvenih sistema.
Diskusija članova Komiteta otvorila je i pitanje obavezne vakcinacije, koje je obrađeno i u izvještaju u kom se navodi da se ne preporučuje uvođenje obavezne vakcinacije protiv kovida 19, te da bi takva obaveza mogla biti potencijalno kontraproduktivna.
“S tim u vezi, članovi Komiteta naglasili su da bi države članice trebale razviti strategije za izgradnju povjerenja u vakcine transparentnom komunikacijom i drugim demokratskim mjerama”, dodaje se u saopštenju.
Na sjednici su predstavljeni i uvodni memorandumi za izvještaje u vezi sa pandemijom virusa korona, o prevladavanju socijalno-ekonomske krize izazavane pandemijom, kao i o uticaju kovida 19 na dječija prava.
/Srna/
Savjet ministara BiH donio je danas odluku o uspostavljanju privremenog prihvatnog centra za smještaj migranata “Lipa”, na području Bihaća, koji će biti montažni objekat kontejnerskog tipa i kapaciteta 1.500 osoba.
Ministarstvo bezbjednosti BiH zaduženo je da sa gradom Bihaćem riješi pravna pitanja u vezi sa davanjem na korišćenje lokacije “Lipa” Službi za poslove sa strancima za uspostavljanje privremenog prihvatnog centra za smještaj migranata.
Ministarstvo je takođe zaduženo da u saradnji sa gradom Bihaćem, Vladom Unsko-sanskog kantona (USK), Službom za poslove sa strancima, Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) i drugim nadležnim institucijama, agencijama i organizacijama definiše i potpiše memorandum o saradnji kojim se uređuju načini saradnje i pružanja međusobne pomoći s ciljem uspostavljanja centra “Lipa”.
Za uspostavljanje privremenog prihvatnog centra biće korišćen novac obezbijeđen posredstvom donacija.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i biće objavljena u “Službenom glasniku BiH”.
Šatorski kamp “Lipa”, kapaciteta 1.000 osoba, otvoren je 21. aprila 2020. godine, a namijenjen je za smještaj muškaraca. U kampu su 1. decembra 2020. godine boravile 1.272 osobe.
U protekloj sedmici je dva puta bilo najava da će se IOM povući iz kampa zbog loših uslova, ali sačekali su da vide hoće li Savjet ministara postići dogovor.
Operativna grupa za koordinisanje aktivnosti i nadzor nad migrantskom krizom na području USK je 26. oktobar 2020. godine donijela zaključke kojim je, između ostalog, od nadležnih tijela zatraženo da kamp “Lipa” bude proglašen privremenim prihvatnim centrom i da pomognu u unapređenju uslova boravka i funkcionisanja ovog kampa.
Gradsko vijeće Bihaća je 6. novembra 2020. godine dalo saglasnost za privremeni smještaj migranata na lokaciji Lipa.
Savjet ministara BiH danas nije postiglo konsenzus tokom glasanja o zaključku kojim bi se obavezalo Ministarstvo bezbjednosti BiH da u skladu sa postignutim dogovorom sa Delegacijom Evropske unije i u saradnji sa nedležnim organima sprovede aktivnosti uspostavljanja i funkcionisanja privremenog prihvatnog centra za smještaj migranata Ciljuge, u općini Živinice, kapaciteta 1.000 lica. Ovaj zaključak će biti ponovo na dnevnom redu u drugom krugu glasanja.
Epidemiolog i član Kriznog štaba Branislav Tiodorović kaže da antigenski testove na virus korona, najavljene kao testove za kućnu upotrebu, nije trebalo da se nađu u slobodnoj prodaji.
On je rekao da je vjerovatno u pitanju bio nesporazum, ali da je najvažnije da ih građani ne koriste sami u kućnim uslovima.
– Nije trebalo da se desi da se testovi nađu u slobodnoj prodaju. Da li su apotekarske ustanove mogle da ih nabave – vjerovatno, jer one ne snadbevaju samo građanstvo, već i zdravstvene ustanove. Potrebno je da zdravstvene ustanove imaju dobru snabdjevenost svih vrsta testova pa i te vrste testova – rekao je Tiodorović novinarima u Beogradu.
On je naveo da građani koji su kupili testove nikako ih ne koriste sami već da testiranje uradi neko od zdravstvenih radnika koji su upućeni kako se koriste testovi i da tako budu sigurni, ne samo u rezultat već i da je testiranje urađeno na pravi način.
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović uputio je pismo međunarodnim zvaničnicima u BiH u kojem upozorava na, kako ističe, ugrožavanje izbornog procesa u Mostaru.
“Jučer su građani Mostara sudjelovali u povijesnome danu kada su nakon 12 godina imali priliku izraziti svoju slobodnu volju i demokratski izabrati svoju gradsku vlast. Vaš doprinos u tom smislu je izuzetno cijenjen, kao i dokazano opredjeljenje da učinite sve u svojoj moći kako bi izbori u Mostaru u cijelosti bili provedeni na pošten i pravičan način, sukladno europskim standardima i dobrim praksama. Vaše izjave i nazočnost u Mostaru na dan izbora veliko su ohrabrenje i poticaj u tome.
Upravo zbog toga dužnost mi je podijeliti s vama najnovija saznanja koja se tiču ugroze integriteta izbornog procesa u Mostaru. Naime, u prethodnoj prepisci jasno smo upozorili na opravdanu bojazan kompromitiranja izbornih rezultata, kako tijekom samih izbora tako i naknadno tijekom brojanja glasova nakon zatvaranja birališta. Sami znate da je tada prisutan najveći rizik od malverzacija, zbog manjeg nadzora i fizičke kontrole glasačkih listića i njihova prebrojavanja. Upravo su se u tom dijelu naše bojazni, nažalost, pokazale opravdanim”, navodi Čović u pismu.
Hrvati su u velikom broju, kako ističe, juče izašli i podržali izbore u Mostaru, a “naše sinoćnje projekcije govore da smo kao stranka osvojili najmanje 20.000 glasova. Izborni proces do 17 sati je, uz manje nepravilnosti, tekao sukladno demokratskim uzusima. Međutim nakon 17 sati dolazi do raspada sustava i promjene iskazane volje glasača, koja se događa i u ovome trenutku dok vam se obraćam ovim pismom”.
“Osim navedenog, postoji još nekoliko kritičnih pitanja i napomena koje zahtijevaju vašu pažnju, a navodim ih selektivno:
– kako je moguće da je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) do ponoći na dan izbora obradilo manji dio glasova, a sveukupno se radi o svega 52.865 glasova?! Ta neopravdana kašnjenja bacaju sumnju na regularnost u postupku prebrojavanja glasova. ‘Noćno brojanje’ biračkih odbora u situaciji kada za Mostar imamo 150 biračkih mjesta ili 100.000 birača, a do jutros je obrađeno manje od 50% glasačkih listića. Također, na većem broju biračkih mjesta je uočena prilična razlika brojki koje su iskomunicirane tijekom večeri u nazočnosti promatrača i brojki koje su službeno evidentirane i dostupne na stranici www.izbori. ba;
– neobičan je skok izlaznosti u zadnja dva sata glasovanja u područjima: Sjever i Jugoistok u popodnevnim satima;
– postoje osnove sumnje da su glasovi koje su osvojile stranke s hrvatskim predznakom, uz nezakonitu koordinaciju s ovlaštenim osobama iz Središnjeg izbornog povjerenstva, na kriminalan način prebacivani u cilju stjecanja mandata u većinskim hrvatskim izbornim područjima;
– u svojem pismu od 19. prosinaca 2020. godine sam vas upozorio kako bi fiktivne prijave glasača mogle promijeniti izborni rezultat na Jugu, što je rezultiralo podnošenjem kaznene prijave HNS-a;
– napominjem kako je broj mandata dodijeljen gradskim područjima sukladno pripadajućem broju birača u pojedinom gradskom području, tj. izbornoj jedinici. Organizirano prebacivanje glasača je izrugivanje dogovora za Mostar i izborni inženjering. Hrvatske stranke nisu niti pomišljale na nešto slično.
Svaki glas nas obvezuje da bude izbrojan kako je i izražena volja birača i da ne dopustimo nikakva brisanja i manipulacije. U svakom segmentu izbronog procesa, od samog glasovanja do brojanja i verifikacije izbornih rezultata, proces mora biti zaštićen i Mostar u tom pogledu ne smije biti iznimka. Ovo o čemu imamo saznanja i dokaze prijeti da ugrozi i delegitimira sve što smo postigli u proteklom razdoblju.
Stoga zahtijevamo hitno uključivanje međunarodnog čimbenika i vas kao prijatelja kako bismo osujetili protuzakonitosti, spasili vladavinu prava i integritet izbornog procesa dok je to još moguće bez nepopravljivih posljedica, kao i da se najoštrije osude svi pokušaji manipulacije izborima i glasovima birača. Molimo vašu reakciju, jer ne smijemo dopustiti da oni koji broje glasove odrede ishod izbora”, ističe Čović.
Pismo je upućeno američkom ambasadoru Eriku Nelsonu, šefu Misije EU u BiH Johanu Satleru, potom Katlin Kavalec, ambasadorki Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini i Valentinu Incku, visokom predstavniku.
/FENA/
