Narednih dana sunčano i toplo

0

Narednih dana u Republici Srpskoj biće uglavnom sunčano i toplo vrijeme, sa temperaturom vazduha oko 28, a na jugu i do 32 stepena Celzijusova.

Prema prognozi meteorologa, sutra će u Republici Srpskoj jutru biti malo do umjereno oblačno u većini predjela, a tokom dana sunčano i toplo, sa prolaznom oblačnošću.

Vjetar će biti slab do umjeren sjeverni, na jugu umjerena bura.

Јutarnja temperatura od 10 do 16, na planinama od osam, a najviša dnevna u većini krajeva od 22 do 27, na jugu i sjeveroistoku do 29, na planinama od 20 stepeni.

U nedjelju, 15. septembra, vrijeme bez promjene. Јutro malo do umjereno oblačno u većini predjela, a tokom dana sunčano i veoma toplo. Јutarnja temperatura od 10 do 16, na planinama od osam. Najviša dnevna od 18 na planinama, dok će u većini krajeva biti od 22 do 27, na jugu i sjeveroistoku do 29.

U ponedjeljak, 16. septembra, u većini predjela jutro malo do umjereno oblačno. Tokom dana sunčano i veoma toplo, sa prolaznom oblačnošću.

Јutarnja temperatura od 12 do 17, na planinama od devet stepeni. Najviša dnevna od 19 na planinama, a u većini krajeva od 22 do 28, na jugu i sjeveroistoku do 30, objavljeno je na sajtu Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U utorak, 17. septembra, jutro pretežno vedro, a tokom dana sunčano i veoma toplo.

Јutarnja temperatura od 14 do 20, na planinama od devet stepeni. Najviša dnevna od 21 stepen na planinama, a u većini krajeva od 22 do 28, na jugu i sjeveroistoku do 32.

Pronađeno skriveno blago u srpskoj tvrđavi u Novom Brdu

0
Kompanija “Koto” iz Srbije, koju je Unesko izabrao da restaurira srednjovjekovnu srpsku tvrđavu u Novom Brdu, u unutrašnjosti tog zdanja pronašla kulturno blago.

Kako navodi Blic, tokom istraživanja unutrašnjosti tvrđave površine 400 metara kvadratnih, uz saglasnost projektanta, nadzora i implementatora projekta, pronađena je crkva sa ostacima fresaka, parno kupatilo, ostaci palate, dva objekta, ulice, trg, cisterna sa upojnim bunarima.

Kompanija “Koto” je saopštila da je sprovela čitav postupak u saglasnosti sa projektom, čija je priprema, prema Unesku, bila poverena projektantskom birou Omega inženjering iz Dubrovnika, dodaje Blic.

Neprocjenjivo kulturno blago, koje pripada svjetskoj baštini, vijekovima je bilo skriveno ispod nasipa zemlje i kamena visine sedam metara, sve do 2015. godine kada su počeli radovi na restauraciji tvrđave.

– Pronađeni artefakti su istraženi, detaljno snimljeni, dokumentovani i prezentovani – prenosi dalje Blic.

Arheološko nasljeđe lokaliteta u potpunosti je zaštićeno i konzervirano, a preostali radovi koje treba sprovesti u finalnoj fazi odnose se isključivo na ojačavanje novoizgrađenih dijelova zidova na kojima su se tokom ove i prošle godine pojavila delimična oštećenja.

– Lica zidova na kojima su se pojavili defekti nisu postojala prije nego što smo ih mi 2015. i 2016. godine ozidali. Sanacija defekata na novoizgrađenom delu objekta ni na koji način ne ugrožava originalne ostatke utvrđenja i iste je moguće sanirati na efikasan način koji je predvideo projektant, kroz projekat sanacije u skladu sa nalogom Uneska – tvrde iz kompanije “Koto”.

Radovi na sanaciji koji su se sprovodili u skladu sa nalogom Uneska i dozvolom Prištine obustavljeni su odlukom kosovskog instituta za zaštitu spomenika početkom septembra i tom odlukom je kompaniji “Koto” zabranjeno da izvodi dalje radove.

– Zatečeni smo ovakvom odlukom kosovskog instituta za zaštitu spomenika, posebno imajući u vidu da smo imali dobru saradnju sa njima u dosadašnjoj realizaciji projekta – kažu u kompaniji “Koto”.

Završila fakultet u Banjaluci sa prosjekom 9,23: Do posla stopira 125 kilometara

0
Već 15 godina, svakog dana, Dragana Stanisavljević (42), akademski slikar iz sela Niševac kod Svrljiga, putuje 125 kilometara do posla i još toliko do kuće!

Samo nekoliko mjeseci pošto je diplomirala, zaposlila se kao nastavnik likovnog u Osnovnoj školi “Treći oktobar” u Boru, nadajući se da će se osloboditi neko radno mjesto bliže njenom domu. Nekada među najboljim studentima Likovne akademije u Banjaluci, danas je majka dvoje mališana, koja više vremena provodi putujući i sa đacima nego sa svojom djecom, trogodišnjom Tinom i šestogodišnjim Adamom.

Poslije udaje za Marka, koji već neko vrijeme ne radi zbog bolesti, i iznenadne smrti oca, Dragana je odlučila da život nastavi u rodnom Niševcu. Presrećna što se brzo zaposlila, nije ni sanjala da će joj taj isti posao zakomplikovati život kada zasnuje porodicu. Nada da će joj radno mjesto konačno biti bliže kući, prije nekoliko dana, pao je u vodu.

“Više puta sam bezuspješno slala molbe i zahtjeve za premještaj školskoj upravi Zaječara i Niša”, priča sagovornica Novosti.

“Kada je ovog ljeta izašla lista na sajtu prosvjete, o slobodnim radnim mjestima na osnovu obaveze preuzimanja tehnoloških viškova, vidjela sam da su slobodna dva radna mjesta bliža mojoj kući. Poslala sam zahtjev osnovnim školama u Beloj Palanci i Crvenoj Reci da me preuzmu, na osnovu prava koja sam ispunila, ali sam odbijena. Uglavnom na osnovu obrazloženja da živim daleko, da se školi ne isplati da mi plaća put. A tih oko 50 kilometara, naspram dvostruko više do Bora, meni su ništavni”, priča ona.

Kako kaže, preporuku Ministarstva prosvjete da škole preuzimaju tehnološke viškove, u praksi većina direktora ne poštuje i zapošljavaju nastavnike na ugovor.

“Da tragedija bude veća, meni ni škola u Boru ne plaća troškove prevoza, koji mjesečno iznose oko 40.000 dinara autobusom, a moram da mijenjam nekoliko linija”, kaže Dragana.

“Taj novac više ne mogu da priuštim, pa sve češće idem autostopom. Najteže od svega mi pada što sam, zbog toliko sati provedenih u putu, vrlo malo sa djecom. Uz sve to, suprug je bolestan, ne može da radi, niti da brine o deci. Velika pomoć mi je svekrva, koja zbog porodičnih problema u posljednje vrijeme ne može svaki put da mi izađe u susret”, kaže Dragana.

Da bi na časove ujutru stigla na vrijeme, Dragana polazi u 3.40, a vraća se kasno poslije podne, auto-stopom. Kada radi u popodnevnoj smjeni, situacija je još gora, jer od 19.30 stopira i po zimi i po ledu i po snijegu. Ranije je išla i vozom, sa presjedanjem u Zaječaru, ali je linija ukinuta zbog obnove pruge.

Nagrađivana

Dragana je Fakultet likovne umjetnosti, odsjek slikarstvo, završila sa prosjekom 9,23. Osvajala je brojne nagrade tokom školovanja i tokom rada, a zbog rezultata Akademija u Banjaluci joj je od druge godine stipendirala školovanje. U školi u kojoj radi, među omiljenim je nastavnicima. Pokušavala je da iznajmljuje stan u Boru, upisala djecu u tamošnji vrtić, ali nije mogla finansijski da izdrži, niti da sa malom djecom bude u gradu bez ičije pomoći.

Uništene četiri avio-bombe iz Drugog svjetskog rata

0
Pripadnici Federalne uprave Civilne zaštite danas su uspješno, odvojenim kontrolisanim eksplozijama, uništili sve četiri avio-bombe pronađene na gradilištu novog tržnog centra u sarajevskom naselju Alipašino polje, potvrdila je Srni portparol ove uprave Majda Kovač.

Kovačeva je rekla da je akcija uništavanja bombi na poligonu na Bjelašnici protekla prema operativnom planu koji je ranije napravila Civilna zaštita.

Bombe iz Drugog svjetskog rata pronađene su prethodnih dana tokom radova na gradilištu u blizini RTV doma.

Transport bombi na lokaciju, koja se nalazi oko 45 kilometara jugozapadno od Sarajeva, počeo je oko 5.00 časova rutom Igmanska ulica /opština Vogošća/ – auto-put Sarajevo zapad – Tarčin – petlja Tarčin, te kroz naselje Tarčin /opština Hadžići/ do poligona za uništavanje.

Federalna uprava Civilne zaštite ranije je apelovala da se građani koji žive ili se za vrijeme ove operacije zadese u ovom području, pridržavaju uputstava ovlaštenih policijskih službenika i pripadnika Civilne zaštite, kako ne bi ugrozili vlastitu bezbjednost, ali i bezbjednost cijele operacije.

Prva avio-bomba pronađena je 5. septembra, druga u subotu, 7. septembra, treća u utorak, 10. septembra i četvrta dan kasnije – 11. septembra.

Riječ o avio-bombama koje su na taj lokalitet bačene tokom Drugog svjetskog rata, najvjerovatnije u novembru 1944. godine, tokom savezničkog bombardovanja Sarajeva.

(Foto: Klix)

UIO BiH: Naknadno ocarinjeno 3.280 auta

0

Uprava za indirektno oporezivanje BiH pokrenula je postupak naknadne naplate uvoznih dažbina za 3.280 vozila, i po tom osnovu naplatila višemilionski iznos.

Kako je pojašnjeno, radi se o naknadnoj naplati uvoznih dažbina od većeg broja fizičkih i pravnih lica koja su uvozila polovna putnička vozila u BiH.

U saopštenju je navedeno da je UIO BiH u periodu od 2016. do avgusta 2019. za putnička motorna vozila, u postupak naknadne provjere uputila ukupno 10.988 dokaza o porijeklu.

“Do danas odgovoreno na 9.496 zahtjeva. U naknadnim provjerama UIO je od nadležnih carinskih službi zaprimila 6.132 pozitivne provjere, 24 djelomično pozitivne provjere i 3.280 negativnih provjera, dok se rezultati ostalih zahtjeva za naknadu kontrolu još uvijek očekuju”, nevedeno je u saopštenju UIO.

Nakon što je Ministarstvo spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa BiH obavijestilo UIO da su proizvođači vozila marki AUDI, BMW i VW odlučili da od početka 2016. godine za korištena vozila više neće izdavati izjave na osnovu kojih carisnke službe zemalja izvoznica izdaju uvjerenja o porijeklu EUR 1, UIO je pokrenula postupke pojačane naknadne kontrole uvjerenja o porijeklu za uvoz vozila pomenutih marki.

“Kada uvoznik bilo koje robe, pa tako i vozila, u BiH, uz ostalu dokumentaciju, u carinskom postupku uvoza dostavi i dokaz o porijeklu – Obrazac EUR 1, ostvaruje pravo da bude oslobođen od plaćanja carine, jer se radi o proizvodu s porijeklom iz neke od zemalja s kojima BiH ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini”, navedeno je u saopštenju UIO.

Kako je pojašnjeno, s obzirom da je Udruženje automobilske industrije u Njеmačkoj odlučilo da od 2016. godine ne izdaje potreban dokument za pribavljanje obrasca EUR 1 za korištena vozila AUDI, BMW i VW, jer su za korištena vozila potrebni veliki napori da se dokaže evropsko porijeklo, Uprava za indirektno oporezivanje je u postupak naknadne provjere uputila ukupno 10.988 dokaza o porijeklu.

“Ovdje posebno ukazujemo na problem neujednačenog postupanja zemalja članica EU kad je u pitanju izdavanje, ovjeravanje i naknadna provjera dokaza o porijeklu – EUR 1 obrazaca za korištena putnička motorna vozila”, navedeno je u saopštenju UIO u kojem se dodaje da je veliki broj negativnih provjera stigao je iz Njemačke i Austrije, dok Holandija i dalje izdaje dokaze o evropskom porijeklu i potvrđuje evropsko porijeklo za istu vrstu robe – korištena vozila.

“Ovo je razlog što veliki broj uvoznika ovakvih automobila iste kupi u nekoj od zemalja EU, što se vidi iz priložene fakture, a izvozno carinjenje obavi u Holandiji, jer uglavnom i samo tu mogu dobiti dokaz o porijeklu. Slična praksa ranije je bila i u Sloveniji, ali je prekinuta”, pojašnjeno je u saopštenju.

Kako je navdeno od Carinske uprave Belgije u ovom periodu UIO je dobila veliki broj negativnih rezultata naknadne provjere dokaza o porijeklu za korištena vozila istog izvoznika i istog uvoznika, nametnulo se pitanje zašto i dalje Carinska uprava Belgije prvo izdaje pozitivna uvjerenja o porijeklu, a nakon provedenog postupka naknadne provjere istih dostavlja u UIO negativne rezultate?

“Neujednačeno postupanje na ovakav način dovelo je u neravnopravan položaj uvoznike u BiH (fizička i pravna lica), pa i izvoznike ove robe iz EU, značajno uvećalo troškove, povećalo obim rada carinskih službi, pojačalo sumnju u ispunjenost uslova za izdavanje dokaza, kao i primjenu preferencijalne stope carine, o čemu je UIO informirala carinske uprave Holandije i Belgije, i Evropsku komisiju u Briselu, tražeći konkretna pojašnjenja i jednoobrazno postupanje. Nažalost, do danas UIO nije dobila konkretan i jasan odgovor”, navedeno je u saopštenju.

Zbog svega prethodno pomenutog UIO se obratila i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sa molbom da se sagleda mogućnost za iznalaženje rješenja oko izdavanja i naknadne kontrole izdatih dokaza o porijeklu robe u okviru važećih Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU i Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe.

“Ovakvo različito postupanje zemalja EU, kad je u pitanju izdavanje i naknadna kontrola dokaza o porijeklu obrasca EUR – 1, izuzetno negativno utiče na poslovanje poreznih obveznika koji se bave uvozom motornih vozila u BiH, izaziva dodatne troškove i građanima BiH, te potiče različite dezinformacije u javnosti”, navedeno je u saopštenju.

Dužnost Uprave za indirektno oporezivanje, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH,  i svih ostalih institucija zemalja potpisnica Sporzuma o stabilizaciji i pridruživanju je, kako navodi UIO da osiguraju slobodnu trgovinu i primjenu važećih propisa što trenutno nije slučaj kad je u pitanju postupanje zemalja članica EU u postupku izdavanja i naknadne provjere dokaza o porijeklu za korištena putnička motorna vozila.

Miodrag Sofrenić: Nismo ucijenili Roberta Prosinečkog

0

Nismo ucijenili Roberta Prosinečkog, poručio je Miodrag Sofrenić, potpredsjednik Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH, reagujući na navodne tvrdnje da se selektor “zmajeva” predomislio i odustao od ostavke nakon što je upozoren od članova Izvršnog odbora da bi u slučaju jednostranog raskida ugovora morao platiti “penale” od nekoliko stotina hiljada KM.

Nakon što je u nedjelju poslije poraza u Jerevanu od Jermenije rekao da podnosi ostavku, a dan kasnije i u Sarajevu ponovio do ostaje pri svojoj odluci, Prosinečki se u utorak ipak predomislio pošto je dobio jednoglasnu podršku članova “bh. fudbalske vlade”.

“Nema ništa skriveno, spektakularno, nije bilo ultimatuma i ucjena. Takve konstrukcije su najveća glupost. Selektor je u nedjelju rekao da podnosi ostavku i razgovarano je s njim odmah već u Jerevanu. Kada je prenoćilo, odnosno kada je prošlo malo vremena, sjeli smo hladne glave, svi zajednički diskutovali i donijeli zaključak da Prosinečki ostaje, što smatramo najboljim rješenjem u ovom trenutku”, tvrdi Sofrenić.

Pojašnjava da je u analizi neočekivanog poraza od Jermenije 2:4 zaključeno da bh. timu, bez obzira i na određene slabosti u igri, prije svega u odbrani, ni sreća nije bila naklonjena.

“Adrenalin nakon onakve utakmice, razočarenje zbog četiri glupo primljena gola, a pritom mi nismo iskoristili skoro deset zicera, pa onda nam nije dosuđen ni čist penal, sve je to uticalo na prvobitnu odluku Roberta Prosinečkog da podnese ostavku. Nije ista reakcija čovjeka odmah nakon meča i kada se sjedne i razgovara dan ili dva kasnije. Prosinečki je ostavkom pokazao svoju moralnu stranu, rekavši da odlazi, jer su šanse izgubljene ili su na granici, što je ranije, moram podsjetiti, malo koji selektor htio prihvatiti kao vlastitu odgovornost. Većina njegovih prethodnika čakala je maltene da ih neko mrtve izvuče s klupe”, podsjeća Sofrenić.

Zajednički zaključak članova Izvršnog odbora N/FS BiH i Prosinečkog na kraju je bio da nastavi rad te da, iako su šanse za direktan plasman umanjene, one još postoje.

“Postoje, ne samo kroz baraž UEFA Lige nacija nego i kroz aktuelne kvalifikacije. Mi narednog mjeseca na domaćem terenu imamo meč loptu sa Finskom, od koje i dalje smatramo da smo bolji. Potom idemo u goste Grčkoj, koja je maltene otpisana nakon remija sa Lihtenštajnom. Onda nam u novembru dolaze Italijani, koji će tada vjerovatno već osigurati plasman, a ja kažem pa zašto ne pobijediti i Italijane. Mi smo u ovom trenutku izgubili samo trećinu šansi”, kaže Sofrenić.

Neki mediji prenijeli su da su članovi Izvršnog odbora sugerisali ili čak naložili Prosinečkom da ubuduće mora zvati neke igrače koji do sada nisu bili na popisu. Najčešće spominjano ime u javnosti svakako je Ognjen Vranješ.

“Bila je diskusija na tu temu, ali ja nisam primijetio da je bilo ko od članova IO na bilo koji način izvršio sugestiju na selektora da pozove bilo kojeg igrača. Niko selektoru nije naredio da bilo koga zove. Konstatovano je samo da je činjenica da smo u ovom trenutku oslabljeni bez igrača kakav je Ognjen Vranješ. Taj stav imale su na moje iznenađenje i neke kolege, od kojih nisam očekivao da će reagovati na taj način”, dodao je Sofrenić.

nezavisne

Hrvatska će imati dva kluba u Ligi šampiona

0

Evropska fudbalska federacija (UEFA) potvrdila je pristupne liste za svoja klupska takmičenja u sezoni 2020./2021., kada će Hrvatska imati dva predstavnika u kvalifikacijama za Ligu šampiona, objavljeno je na internet stranici HNS-a.

U sljedećem izdanju evropskih klupskih takmičenja, u Ligi šampiona i Ligi Evrope, Hrvatska će imati čak pet svojih predstavnika, uključujući i dva u borbi za grupnu fazu Lige šampiona.

Hrvatski će se prvak u kvalifikacije uključiti u drugom pretkolu tzv. puta prvaka, a drugoplasirana ekipa Prve HNL zaigraće takođe u drugom pretkolu, ali u tzv. ligaškom putu, zajedno s viceprvacima Turske, Holandije, Austrije, Češke i Grčke.

Drugo pretkolo Lige šampiona iduće se godine igra 21. i 22. jula, odnosno 28. i 29. jula.

Promjena za hrvatske klubove ima i u kvalifikacijama za Ligu Evrope. Četvrtoplasirani tim prvenstva više se neće uključivati u takmičenje već u prvom pretkolu, nego tek u drugom, zajedno s trećeplasiranim timom. Pobjednik Kupa ponovo će svoj prvi dvoboj odraditi u trećem pretkolu.

Drugo pretkolo Lige Evrope igra se 23. i 30. jula, a treće je na rasporedu 6. i 13. avgusta iduće godine.

Prvak će ići u drugo pretkolo Lige šampiona u dio žrijeba za prvake, a drugoplasirani u drugo pretkolo u dio žrijeba za neprvake. Pobjednik Kupa (ili trećeplasirani ako Kup osvoji prvak ili doprvak) odlazi izravno u treće pretkolo Lige Evrope, dok iz drugog pretkola kreću preostala dva kluba koji se budu kvalifikovali za Evropu.

Zahvaljujući nevjerovatnoj Dinamovoj evropskoj sezoni viceprvak će 2020. imati priliku prolaskom samo jedne prepreke u Ligi šampiona izboriti plasman u najmanje grupnu fazu Lige Evrope.

Hrvatska je ove sezone (za ovo se gleda petogodišnji renking) osvojila 23 boda, od čega Dinamo čak 18 bodova s osam pobjeda i četiri remija. Hajduk je u ovogodišnjem skupljanju bodova učestvovao sa 2,5, Osijek sa 2,0, a Rijeka sa 0,5.

Ukupan broj bodova jedne zemlje dijeli se s brojem klubova koji su učestvovali u toj evropskoj sezoni pa je Hrvatska ove sezone skupila 5.75 bodova.

Hrvatska je u posljednjih pet godina osvojila 27.375 bodova i time zasjela na 15. mjesto odmah iza Grčke, a ispred Danske i Švajcarske koje su ostale bez predstavnika i ne mogu zaprijetiti Hrvatskoj. Bez predstavnika je i Grčka koja ima 27.600 bodova i koju bi Hrvatska mogla preskočiti već u sljedećoj utakmici Dinama u četvrtak u Lisabonu.

(index.hr)

Palme u Crnoj Gori “jede” surlaš, spasa i dalje nema

0

Ukoliko ste se ovog ljeta odlučili da odmor provedete na crnogorskom primorju, sigurno ste na mnogim šetalištima i plažama uočili da nešto baš i nije u redu sa palmama. Problem sa ovim drvećem postoji već nekoliko godina, a i dalje za njega ne postoji rješenje.

Debelo stablo i osušeni listovi ili tih listove uopšte i nema. To je postao normalan prizor na crnogorskom primorju. Razlog, kažu stručnjaci, crveni palmin surlaš – štetočina koja u deblu palme može da kopa rupe dugačke i do jednog metra.

Iako se čini da je, prema pisanju crnogorskih medija, najozbiljnije stanje na hercegnovskoj rivijeri, prizore osušenih palmi nije neobično vidjeti i u Budvi i Baru.

Prema izvještaju objavljenom krajem jula, na hercegnovskoj rivijeri je od početka godine uništena 101 zaražena palma – 30 u Herceg Novom, 71 u Meljinama. Mnoštvo je onih koje su i dalje zaražene, piše “Radio Jadran”.

Od početka borbe uklonjeno je više od 700 palmi. Pretpostavlja se da ih je zapravo i mnogo više jer u statistiku ne ulaze privatni posjedi.

Iako je borba protiv surlaša počela još 2012. godine, akcioni plan za suzbijanje štetočina jeste dao rezultate jer se širenje usporilo, ali surlaša je, smatraju stručnjaci, teško pobijediti.

Šta je surlaš?

Crveni palmin surlaš je vrsta insekta čije su odrasle jedinke relativno velike od 2 do 5 cm dužine i obično rđavo crvene boje. Porijeklom je iz tropskih predjela Azije, a proširio se na Afriku i Evropu, te je do Sredozemlja stigao osamdesetih godina. Prvi put je zabilježen u Španiji 1994. godine, a zaraza je primjećena i na Malti i u Italiji, kao i u Francuskoj. Razmnožio se i u Portugalu, a rapidno se širi duž Jadranske obale.

Posljednjih godina njegova pojava konstatovana je i u Albaniji, Sloveniji i Hrvatskoj, a njegovo prisustvo u Crnoj Gori primjećeno je prvi put 2012. godine u Ulcinju.

Crveni palmin surlaš živi u unutrašnjosti palme. Tamo ženka polaže jaja u krošnju ili u unutrašnjosti debla, praveći tunele i šupljine. Ukupan životni ciklus insekta traje 45-139 dana. Nakon oplodnje ženka može da izleže i do 500 jaja.

Glavni simptomi palminog surlaša, uvenuće i gubitak krošnje, postaju vidljivi tek kad je palma gotovo uništena. Tipični simptom napada su klonuli listovi, tako da cijela biljka dobija karakterističan izgled, poput kišobrana. Kada se spoljni simptomi pojave, zaraza može da bude prisutna i više od šest mjeseci.

Crna Gora bez palmi

Kako se zaraza proširila, nije u potpunosti poznato. Vrlo je verovatno da je zaraza u Crnu Goru “uvezena”. I meštani primorskih gradova i neki stručnjaci sumnjaju da se surlaš proširio nesmotrenim uvozom. Prste upiru u velike investitore.

U suzbijanje surlaša u Crnoj Gori uključile su se nadležne institucije. Ministarstvo poljoprivrede je izdvojilo sredstva, a javno preduzeće Morsko dobro je na primjer pretprošle godine na račune primorskih opština uplatilo oko 3,5 miliona evra.

Ipak, to očigledno nije dovoljno, pa problem postoji i dalje. Osim novčanih sredstava, nedostaje i ljudstvo.

(Telegraf Biznis)